Na današnjem Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjelovala je Federica Mogherini, Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU, u razmjeni mišljenja s nacionalnim i europarlamentarcima. Predstavila je provedbu Globalne strategije EU za vanjsku i sigurnosnu politiku koja je usvojena u lipnju ove godine. Uslijedila je i razmjena mišljenja  o europskom putu Bosne i Hercegovine i stanju u zemlji, a s parlamentarcima je raspravljao predsjedavajući Predsjedništva BiH, predstavnik Bošnjaka, Bakir Izetbegović. Naglasio je da je prioritet BiH provesti socioekonomske reforme te da je BiH više napretka ostvarila u posljednjih 18 mjeseci nego u cijelom desetljeću, za što cijeni pomoć EU, te da su politički odnosi vrlo krhki i da je potrebno postupati oprezno, mobilizirajući političke snage protiv populizma, što nikad nije bilo teže nego danas jer populisti narušavanju socioekonomske reforme i pojačavaju etničke tenzije.

Pozdravio je odluku EU da prihvati zahtjev BiH za članstvom i svu potporu da se provede sve što je pred BiH. Poručio je akterima koji imaju podršku određenih trećih zemalja da je BiH na europskom putu. BiH se nada dobiti status kandidata za EU do 2017. godine. Potrebno je stvoriti sigurno i stabilno okruženje, a pri tome EU mora imati jaču ulogu. To će stvoriti mehanizme za stvaranje političkog okruženja ublažavanjem kriza u ranom stadiju i razvijanje sveobuhvatnog pristupa Zapadnom Balkanu. Zaključio je da je BiH u cijelosti predana provedbi svih reformi u okviru procesa pristupa EU, jer to je budućnost EU i najbolji način za prosperitet Bosne i Hercegovine.

Zastupnica Šuica čestitala je predsjedniku Izetbegoviću na dosadašnjim postignućima BiH na njenom euro-atlantskom putu. Podsjetila je da je donedavni kolega, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković posjetio BiH u svom prvom službenom vanjsko-političkom posjetu i da je euroatlantski put BiH jedan od strateških ciljeva nove hrvatske Vlade. „S moje strane, bilo bi neodgovorno prešutjeti uhićenja koja su se dogodila 2 dana nakon službenog posjeta našeg premijera Bosni i Hercegovini. Radi se o 10 hrvatskih časnika koji su trenutno u pritvoru. Svaki zločin treba kazniti, ali ne treba ga se koristiti u političke svrhe. Euroatlantski put BiH jest prioritet, pa je moje pitanje Vama: šalje li se poruka Hrvatskoj, i njezinoj novoj vladi, da se ne slažete s novim smjerom hrvatske politike, te kako namjeravate surađivati s Republikom Hrvatskom i BiH. Osim toga, kako vidite suradnju konkretno s Hrvatskom kao punopravnom članicom EU, kojoj nije svejedno što se događa na njezinoj najdužoj granici“, upitala je Dubravka Šuica.

Bakir Izetbegović odgovorio je da je Hrvatska itekako pomogla BiH i da nastavlja lobirati za Bosnu i Hercegovinu, te da BiH nema namjeru to kvariti; baš suprotno, BiH će nastojati poboljšati poziciju najmalobrojnijeg naroda, a to su Hrvati. Dodao je da su događaji nakon posjeta hrvatskog premijera Plenkovića nesretna okolnost, ali na to političari nisu imali utjecaja te da sudovi rade neovisno, ali da su, obzirom na „tajming“ uhićenja, zanemarili politički aspekt. „Mi političari ne smijemo utjecati na rad sudova“, rekao je Izetbegović, i ponovio da  odnose s Hrvatskom – koja je  strateški partner BiH - treba čuvati i ojačati.  „Učinit ćemo sve da imamo Hrvatsku uz sebe“, zaključio je.

6. studenog 2016. Hrvatska je obilježila 20 godina punopravnog članstva u Vijeću Europe. Proteklih 20 godina aktivnoga sudjelovanja Republike Hrvatske kao države članice Vijeća Europe (Council of Europe) potvrđuje njezinu orijentaciju i pripadnost suvremenom kulturnom, zakonodavnom i političkom prostoru europskih vrijednosti, kriterija i standarda. 

Povodom 20 godina članstva zastupnica Dubravka Šuica u Zagrebu sudjelovala je na stručnom okruglom stolu na temu "Prvih 20 godina članstva Republike Hrvatske u Vijeću Europe 1996. - 2016." u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Diplomatske akademije, Europskog pokreta Hrvatske i Europskog doma Zagreb.

Uz brojne uzvanike, na okruglom stolu sudjelovali su i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, posebni savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih poslova (1993.-2000.) Mate Granić, predsjednik Hrvatskog sabora (1990.-1992.), potpredsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Odbora za vanjsku politiku te šef parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe (1992.-1996.) Žarko Domljan.

Na  konferenciji Hrvatske paneuropske unije ˵Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća”, koja se od petka održavala u Zagrebu, jedna od važnijih tema bila je europski put Bosne i Hercegovine. Na konferenciji su govorili predstavnici paneuropskih organizacija iz 14 zemalja, hrvatski dužnosnici i predstavnici europskih institucija, a među njima predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, eurozastupnica Marijana Petir, predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, počasni predsjednik Paneuropske unije BiH i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Franjo Topić kao i predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Vanja Gavran.

Dubravka Šuica naglasila je važnost suradnje između zemalja članica: ˵Uvjerena sam da se izazovi pred kojima se nalazi Europska unija mogu rjesavati samo zajednicki, ali suverenitet država članica i supsidijarnost ostaju glavni stupovi funkcioniranja".

Šef hrvatske diplomacije Stier naglasio je da je za Hrvatsku strateški prioritet europski put Bosne i Hercegovine, podsjetivši da je važno poštovati konstutivnost sva tri naroda. ˵Bosni i Hercegovini potreban je dijalog i snažniji angažman međunarodne zajednice", dodao je Stier, upozorivši na separatističke i centralističke tendencije kao i u zemlji.

Premijer Plenković osvrnuo se na opću situaciju u Europskoj uniji i cijelom europskom projektu. ˵Bit će teško othrvati se snažnom populističkom napadu na europski projekt koji dolazi i s lijeva i desna. Zadaća je svih lidera Europe očuvati i vratiti povjerenje u ovaj projekt, a svaki doprinos Paneuropske unije bit će dragocjen", kazao je premijer i zaključio konferenciju.