Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
21-10-2016
Uoči referenduma o Danu Republike Srpske svakodnevne su bile izjave međunarodnih institucija o eventualnim sankcijama za predsjednika entiteta Milorada Dodika.
Mjesec dana nakon - tišina. Nema reakcija, čak i pojedini evropski parlamentarci koji su imali namjeru pokrenuti rezoluciju o referendumu, od toga su odustali. A ni domaće pravosuđe nije mnogo napredovalo u ovom slučaju.
Međunarodni zvaničnici su izjavljivali, a mi smo danima pisali: "Zveckanje sankcijama za Milorada Dodika"; "Kako će Amerikanci kazniti Dodika: Predsjednik RS nema pravo na imunitet"; "Srbija neće poduzeti sankcije protiv Dodika"; Sprema li Zapad osvetu Dodiku"; Bošnjački lideri očekuju sankcije"; "Međunarodna zajednica razmatra zamrzavanje imovine Milorada Dodika"; "Inzko najavio sankcije".
Danas na pitanje šta je sa sankcijama, nema odgovora. U OHR-u kažu ne žele da špekulišu, te je evidentno da nemaju plan. Iz Ambasade SAD-a, ponavaljaju da očekuju reakciju institucija BiH. A s adrese Tužilaštva BiH, bez odgovora na pitanje da li su Dodiku bar uputili poziv na saslušanje u slučaju referendum. Evropski parlamentarci razmatrali su usvajanje posebne rezolucije o referendumu, ali ni od toga nema ništa.
"Budući da neće biti zasebne rezolucije, naći će se način kako upozoriti Dodika na štetno ponašanje a sigurna sam osobno a i u ime moje grupe, da će referendum doživjeti osudu u sklopu regularnog Izvješća o napretku BiH jer kako mi europarlamentarci možemo u miru i pasivno promatrati takvo ponašanje RS", istakla je Dubravka Šuica, zastupnica u Evropskom parlamentu.
Veliki zagovornik evropskog puta BiH, Dragan Čović ne želi da vjeruje da bi evropski parlamentarci već 9. novembra u Izvještaju o našem napretku mogli govoriti kako se ovdje ne poštuju odluke najviših sudskih instanci. Ali je još jednom uredno dao punu podršku dugogodišnjem prijateljstvu i patnerstvu koje ima s Dodikom, a Evropi poručio:
"Referendum je bio glas RS i to treba poštovati".
Osude su očito krajnji domet međunarodnih faktora u slučaju referenduma. Bar do sada. Zato se Dodik s pravom ne plaši najavljivanih političkih ili pravnih sankcija, zapadnih osveta, crnih listi, ili zamrzavanje imovine, pogotovo ne hapšenja. Pa bi ukoliko nešto od navedenog i nastupi, za taoca držao upravo evropski put.
"Ako se očekuju sankcije prema meni - to je kao da vas pitam kako biste se osjećali da vas neko ošiša na ćelavo. Ako bude sankcija, izaći ćemo iz agende za evropski put", komentarisao je Milorad Dodik, predsjednik RS.
I treba mu vjerovati na riječ. Ako Dodik kaže da Republika Srpska neće u Evropsku uniju, onda očito i neće. Baš kao što su i građani Republike Srpske jasno rekli, na posljednjim izborima, da žele da ih upravo on vodi. Gdje god taj put išao.
17-10-2016
Posljednja zbivanja u Bosni i Hercegovine upozoranje su kako je krajnje vrijeme za pokretanje procesa promjene Daytonskog sporazuma i to bez odgode, ocijenila je hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica u izjavi koju je u ponedjeljak prenio sarajevski "Dnevni avaz".
-Po mom mišljenju međunarodna zajednica sada mora pokrenuti razgovore o postdejtonskom uređenju BiH kako bi spriječila daljnju eskalaciju političke situacije u zemlji - izjavila je Šuica.
Ističe kako nema nikakve dvojbe da će međunarodna zajednica poduprijeti Ustavni sud BiH, ali je činjenica da referendum u RS-u pokazuje kako je u BiH upravo zbog takvih političkih zloporaba došao trenutak za pokretanje procesa promjene Daytonskog sporazuma.
-Referendum je bio nelegalan, pravno suvišan, ali politički zapaljiv. Međunarodna zajednica je definitivno sada na potezu - kazala je Šuica.
Potvrdila je kako skupina zastupnika u Europskom parlamentu priprema rezoluciju kojom bi se osudila politika Milorada Dodika u BiH, nakon čega bi mogle slijediti sankcije kojima bi se sankcioniralo Dodikovo ponašanje, odnosno kako će one biti koodinirane između Washingtona i Bruxellesa.
Cilj svih tih poteza, po njenim riječima, je doprinos stabilnosti BiH.
-Smatram da će se u postojećem ustavnom uređenju kriza produbljivati. Hrvatska je spremna biti aktivan dio koodiniranih nastojanja međunarodne zajednice da se pokrene razgovor o reformi Daytona - poručila je Šuica.
19-10-2016
Zastupnica RH u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica izjavila je kako će referendum o uspostavljanju dana Republike Srpske doživjeti osudu u sklopu redovitog izvješća o napretku Bosne i Hercegovine jer destabilizacija BiH nikome ne odgovara, posebice imajući u vidu činjenicu da se Bosna i Hercegovina opredijelila za europski put, priopćeno je iz njezinog ureda u Bruxellesu.
Šuica je nakon zaključaka Vijeća Europske unije o BiH dodala "da će se naći način kako upozoriti Dodika na štetno ponašanje.
Godišnje izvješće Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine bit će objavljeno 9. studenog, a Europski parlament će krajem studenog dati svoje mišljenje, što je standardni postupak za sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji.
"Negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala Republika Srpska samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica, naglasivši kako je referendum, uz ostalo, poslužio za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe.
Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije, neće i ne može mirno promatrati situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj Hrvati nemaju jednakopravan položaj te kako će se zalagati da Hrvati budu konstitutivni narod, poput i ostala dva naroda, te kako bi to trebao biti uvjet za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
20-10-2016
Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica kazala je u Studiju HRT-a 4 da je ponosna što je Andrej Plenković postao hrvatski premijer. je protekla primopredaja vlasti, kazala je Šuica.
“Zadovoljna sam i što je gospodin Plenković, čini mi se, utro nešto malo drugačiji put hrvatskoj politici. Čuli ste i ministra vanjskih poslova Ivu Davora Stiera koji je jutros rekao da hitno trebamo europeizirati, ali je pri tom mislio na jugoistok Europe i pomoći našim susjednim zemljama da konačno i one postanu članice Europske unije sukladno kriterijima. Ne želimo nikako biti vanjska granica EU-a. To je poruka dana. Želimo da se vanjska granica EU-a pomakne prema istoku”, kazala je između ostalog Dubravka Šuica.
“Vrlo sam sretna što smo zadržali mainstream u Hrvatskoj, kao što imamo i mainstream ovdje u EP-u i što nismo podlegli nikakvom populizmu. Bilo je intencija da se podlegne populizmu i u Hrvatskoj, ali i u samoj našoj stranci. Ja se nadam, da će se to, na čelu s našim premijerom Plenkovićem usmjeriti u pravom smjeru. Populizam nikom dobra nije donio”, izjavila je Šuica.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/suica-hrvatska-ne-zeli-biti-vanjska-granica-eu-a-965155
20-10-2016
Dubravka Šuica, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, kazala je u Studiju HRT-a 4 da je ponosna što je Andrej Plenković postao hrvatski premijer. Elegantno je protekla primopredaja vlasti, kazala je Šuica.
Zadovoljna sam i što je gospodin Plenković, čini mi se, utro nešto malo drugačiji put hrvatskoj politici. Čuli ste i ministra vanjskih poslova Ivu Davora Stiera koji je jutros rekao da hitno trebamo europeizirati, ali je pritom mislio na jugoistok Europe i pomoći našim susjednim zemljama da napokon i one postanu članice Europske unije sukladno kriterijima. Ne želimo nikako biti vanjska granica EU-a. To je poruka dana. Želimo da se vanjska granica EU-a pomakne prema istoku, kazala je između ostalog Dubravka Šuica.
Vrlo sam sretna što smo zadržali mainstream u Hrvatskoj, kao što imamo i mainstream ovdje u EP-u i što nismo podlegli nikakvom populizmu. Bilo je intencija da se podlegne populizmu i u Hrvatskoj, ali i u samoj našoj stranci. Ja se nadam, da će se to, na čelu s našim premijerom Plenkovićem usmjeriti u pravom smjeru. Populizam nikom dobra nije donio, izjavila je Šuica.
24-10-2016
Na završnoj konferenciji Hrvatske paneuropske unije "Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća", koja se od petka održavala u Zagrebu, jedna od važnijih tema bila je europski put Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji su govorili predstavnici paneuropskih organizacija iz 14 zemalja, ali i hrvatski dužnosnici i predstavnici europskih institucija, a među njima predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, euro-zastupnice Dubravka Šuica i Marijana Petir, predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, počasni predsjednik Paneuropske unije BiH i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Franjo Topić kao i predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Vanja Gavran.
Plenković se u svom izlaganju osvrnuo na opću situaciju u Europskoj uniji i cijelom projektu.
- Bit će teško othrvati se snažnom populističkom napadu na europski projekt koji dolazi i s lijeva i desna. Zadaća je svih lidera Europe očuvati i vratiti povjerenje u ovaj projekt, a svaki doprinos Paneuropske unije bit će dragocjen - kazao je Plenković.
Šef hrvatske diplomacije Stier kazao je da je za Hrvatsku strateški prioritet europski put Bosne i Hercegovine, podsjećajući na važnost poštivanja konstitutivnosti sva tri naroda.
- Bosni i Hercegovini je potreban sveobuhvatni pristup i snažniji angažman međunarodne zajednice - dodao je Stier, upozoravajući i na separatističke tendencije kao i tendencije centralizacije zemlje.
Franjo Topić je kazao da je ako išta vrijednost europskog projekta što je to projekt mira, jer više od 70 godina u Europskoj uniji nema rata.
- Bosna i Hercegovina treba opće reforme i više integrativnih elemenata koji će štitit i pojedinačna i nacionalna prava. Ja i dalje mislim da je Bosni i Hercegovini potreban Dayton 2, jer ovako uređenje nije pravedeno, a ni funkcionalno - kazao je Topić.
Gavran je kazao da u Bosni i Hercegovini, kao i u Europskoj uniji, nedostaje povjerenje, te da je ono ključ rješenja svih problema
- Danas su u Bosni i Hercegovini dezintegrativni čimbenici ojačali i od završetka rata nikada nisu bili jači. Politikesvih stranaka rade greške, i u Banja Luci i Sarajevu i Mostaru. Političari se još ne mogu nadići iznad stranačkih i privatnih interesa radi općeg dobra svih naroda i građana Bosne i Hercegovine - poručio je Gavran dodavši da će Paneuropska unija i dalje zagovarati potrebu da bh. političari od balkanskih postanu europski, saaopćeno je iz Press službe Paneuropske unije Bosne i Hercegovine.
http://vijesti.ba/clanak/330985/bosna-i-hercegovina-u-fokusu-paneuropske-unije
23-10-2016
Europski parlamentarci Manfred Weber, Wim Van de Camp i Jose Manuel Fernandes od Europske komisije traže uvođenje programa koji bi punoljetnim mladim Europljanima omogućio besplatno putovanje vlakom kroz zemlja EU, kao svojevrsni poklon za 18. rođendan. Bitno je istaknuti da spomenuti prijedlog govori i o sufinanciranju drugačijim oblikom prijevoza, poput trajekta ili vlaka, u zemljama gdje nema dobre željezničke infrastrukture, što je sluačaj Hrvatske. Odlučili smo pitati hrvatske zastupnike u Europarlamentu hoće li podržati ovaj prijedlog, a samo je Ruža Tomašić rekla da neće podržati prijedlog i ponudila svoje objašnjenje.
Kontaktirali smo sve zastupnike osim Andreja Plenkovića i Davora Ive Stiera, budući da su već uklonjeni s popisa europarlamentaraca na službenim stranicama Europskog parlamenta. Svih devetero dalo nam je svoj komentar i odgovorilo na pitanje hoće li glasovati za ili protiv prijedloga o besplatnoj InterRail karti za osamnaestogodišnjake, a njihove odgovore objavljujemo u cijelosti.
Tonino Picula
Oko 300.000 ljudi godišnje putuje InterRailom diljem Europe, a cijena karata kreću se između 20 i 480€ za mjesečnu kartu, stoga prijedlog da svaki 18-godišnjak dobije besplatnu priliku da proputuje Europu vlakom, zvuči kao dobra ideja. Ovaj prijedlog ima i potporu Europske komisije, no naravno o njemu se tek pregovara jer se, između ostalog, moraju iznaći opcije kako će se to financirati. Osobno podržavam mobilnost mladih jer smatram da je za mlade ljude iznimno važno da prošire svoje horizonte, a uz kontinuirano obrazovanje, najbolji način za to je kroz otkrivanje različitih kultura, stapanje s drugim nacijama, učenje o drugima i učenje o razlikama te na kraju krajeva: otkrivanje svojeg kontinenta.
To je ujedno i način da se mlade ljudi zaštiti od populističkih stavova kojima su izloženi, a upravo je ovo način da im se to omogući kroz upoznavanje svojih sugrađana/susjeda iz drugih zemalja članica te upoznavanje prilika drugačijih od njihovih. Na žalost, današnje su generacije prve koje će živjeti slabije od svojih roditelja, a neke čak i od svojih djedova i baka. Treba im omogućiti što je moguće više prilika da se osjećaju uključeno i da su im najbolje stvari od Europe – dostupne.
Stoga, trenutno ne vidim razlog da glasam protiv ovog prijedloga.
Ivana Maletić
Cilj Unije je jačanje zajedništva i usvajanje zajedničkih europskih vrijednosti te razmjena znanja i iskustava. Najbolji put za realizaciju tog cilja je ulaganje u mlade. Ovaj program odnosno mjera je jedna od brojnih mjera koje se provode i planiraju provoditi kako bi mladi imali priliku što više upoznavati sve države članice i stjecati nova znanja i iskustva.
Podržat ću ovaj prijedlog s tim da ćemo ga tijekom rasprave u EP dodatno razraditi kako bi se provedbom pridonosilo gore navedenom cilju te dodatno mlade motiviralo i potaknulo na nove ideje koje su itekako potrebne za razvoj cijele Europske unije.
Davor Škrlec
Podržavam prijedlog programa jer smatram kako je važno među mladima promovirati željeznički prijevoz (a i javni prijevoz općenito) kao kvalitetniju vrstu prijevoza od cestovnog i avionskog prijevoza koji osim toga kao elektrificirani prijevoz doprinosi borbi protiv klimatskih promjena i razvojem novih tehnologija otvara nova, održiva i “zelena” radna mjesta. Kako su u članicama EU iz istočne Europe, među kojima se nalazi i Hrvatska, posljednjih 20-30 godina izostale investicije u izgradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture, smatram kako će ovaj program potaknuti razvoj željeznice jer će upravo mladi ljudi prepoznati prednosti željezničkog prijevoza te se zalagati za njega kroz političko djelovanje i kroz civilno društvo.
Marijana Petir
Ideja besplatnih InterRail karata za mlade, koja je začeta u Europskoj pučkoj stranci, investicija je u naše mlade i u njihovu budućnost. Iza ove ideje stoji želja za otvaranjem novih mogućnosti mladima koje će i proširiti njihove horizonte, otkriti im ljepotu europske raznolikosti, otvoriti im vrata ka upoznavanju novih kultura i tradicija, kojom će ostvariti nove susrete i upoznati ljude – koji su dio iste europske obitelji kao i oni.
Posebno za mlade je jako važno otvarati nove vidike, družiti se s vršnjacima iz drugih zemalja, vidjeti kako oni dišu, što ih pokreće, kakve mogućnosti imaju, kakve projekte stvaraju. Možda će im to iskustvo pomoći u stjecanju novih znanja i vještina korisnih za njihov budući život ili boljeg snalaženja na tržištu rada.
Naši mladi u Hrvatskoj ne koriste u dovoljnoj mjeri vlak – željeznička infrastruktura nam, moramo priznati, nije najsjajnija, putovanje vlakom traje beskrajno dugo, cijene karata su visoke. Ovo je prilika i za poboljšavanje infrastrukture i promjene u željezničkom prometu koje su nužne jer putujući vlakom smanjujemo i emisije stakleničkih plinova i čuvamo okoliš.
Dubravka Šuica
Ideja InterRaila, besplatne karte za mlade nije temeljena samo i isključivo na politici. Radi se o projektu koji ima za cilj zbližiti ljude. Stoga o Europi ne smijemo govoriti samo u tehničkom žargonu jer moramo kod mladih ponovno potaknuti žar i oduševljenje za Europom. Naša je želja da što više mladih iskusi otkrivanje ljepota i raznolikosti Europe te da upoznaju druge zemlje i steknu nove prijatelje.
Mnogi mladi ne poznaju druge zemlje niti su imali kontakte s ljudima iz drugih zemalja. To je nešto što želimo promijeniti. Smatram da se ljudi širom Europe moraju upoznati i cijeniti jedni druge. Neće biti jednostavno ali vjerujemo da je ovo investicija u mlade i budućnost Europe.
Podržat ću ovaj prijedlog jer smatram da je on zaista investicija u europsku mladost, budućnost Europe i Europsku uniju. Manfred Weber se već sastao s predstavnicima InterRaila, a ovoga tjedna ima susret s povjernicom Violetom Bulc koja je odgovorna za promet i koja je već izrazila podršku i pozdravila ideju besplatne karte za mlade, stoga vjerujem da će se ovaj prijedlog ubrzo naći i u Parlamentu.
Biljana Borzan
Mislim da je to hvalevrijedna ideja, ali treba sagledati sve aspekte, od financijskih, infrastrukturnih do pitanja hoće li besplatan InterRail za 18-godišnjake stvoriti velike gužve.
Podržavam prijedlog i želim da se razrade rješenja za kvalitetnu realizaciju. Kao studentica sam i sama s InterRailom 1996. sa svojim današnjim suprugom, tadašnjim dečkom, proputovala do Berlina, Danske, Švedske, Norveške, Londona, Pariza, Rima i Venezije, pa natrag do Hrvatske. To mi je jedna od najljepših životnih uspomena i veliko iskustvo.
Ivan Jakovčić
Svakako podržavam ovaj prijedlog i glasat ću za! I ja sam puno putovao željeznicom dok sam bio mlađi.
Ipak, želim istaknuti da je to super atraktivno za mlade, ali koristi će imati samo zemlje dobro povezane željeznicom i svakako veliki gradovi.
U Hrvatskoj će koristi vjerojatno imati Zagreb, a ostale turističke destinacije sigurno neće. To govorim jer me i to često pitaju!
Jozo Radoš
Prijedlog da se mladim Europljanima za 18. rođendan pokloni InterRail karta odlična je ideja. Taj je prijedlog na tragu ideje na kojoj počiva Europska unija, a to je međusobno upoznavanje i komunikacija među građanima Unije. Ostvarenje te ideje neće samo pomoći mladima da upoznaju Europu već će im pružiti priliku da bolje razumiju projekt ujedinjene Europe. Taj projekt trenutačno je suočen s mnogim izazovima i s problemom prihvaćanja od strane građana.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da će ostvarenje ideje o dodjeli besplatne karte mladim Europljanima ujedno potaknuti razvoj željezničkog prometa. Putovanje vlakom, iako povoljnije i bolje za okoliš, zanemareno je u odnosu na cestovni promet. Trošak provedbe ove inicijative u iznosu od jedne do dvije milijarde eura godišnje, iako nije malen, ne bi, zbog dugoročnog dobitka, trebao biti problem.
Rado ću svojim glasom na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta podržati tu inicijativu čiju realizaciju očekujem što je prije moguće.
Ruža Tomašić
Riječ je o klasičnom populizmu. Lijepo zvuči i tako je predstavljen da je političarima teško biti protiv jer u tom slučaju ispada da su protiv mladih. Jasno je da to putovanje nije besplatno nikome osim krajnjem korisniku. On će dobiti poklon od političara, a račun će platiti europski porezni obveznici među kojima ima i jako puno mladih koji zarađuju svoj novac na tržištu. Oni su danas opterećeni ogromnim administrativnim teretom i previsokim nametima, a dobar dio tog novca koristi se za financiranje upravo ovakvih nepotrebnih programa. Ispada da one koji rade i bore se na tržištu kažnjavamo visokim porezima da bismo drugima financirali dokolicu.
To je kriva poruka mladima. Njima treba olakšati zapošljavanje, otvaranje tvrtki, poslovanje u cijeloj Europskoj uniji, a dodatno obrazovanje i stručno usavršavanje na cijelom kontinentu učiniti lakše dostupnim. Onda će si sami moći platiti putovanje prijevoznim sredstvom po vlastitom izboru. Ovako je to čisto kupovanje mladih birača i dodatno skriveno subvencioniranje europskih željeznica koje su neučinkovite i već ionako troše previše novca poreznih obveznika.
Koliko god to nepopularno bilo, zdrav razum nalaže mi da budem protiv. Ako se taj novac već mora potrošiti, onda radije mladima koji nakon srednje škole ne nastavljaju školovanje platimo dodatne seminare iz financija, poduzetništva i EU fondova kako bi lakše uspjeli na tržištu.
20-10-2016
S 91 glasom ZA Hrvatski sabor večeras je izglasao povjerenje Vladi Republike Hrvatske - 14. po redu od državnog osamostaljenja - a novi hrvatski premijer postao je predsjednik HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković!
Završno obraćanje: uključivost & otvorenost
Nakon što su dobili povjerenje većine saborskih zastupnika, članovi Vlade prisegnuli su da će svoje dužnosti obnašati časno i savjesno, poštovati Ustav i zakone i zauzimati se za napredak Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade RH završno se obratio saborskim zastupnicama i zastupnicima:
- Vladin Program jasno je povezan s Izbornim programom HDZ-a i partnera, s Izbornim programom Mosta i političkim dogovorom koji smo ostvarili s predstavnicima nacionalnih manjina. Naš je pristup otvorenost za različite ideje i politička stajališta i pristupe. Svaka ideja ima nešto pozitivno i može postati dio strateškog ili zakonskog okvira. Bit ćemo obazrivi i uzeti u obzir sve ono što smatramo da je korisno i dobro.
Naglasio je i da Program Vlade pokazuje jasno zauzimanje za ravnomjeran regionalni razvoj:
- Trudit ću se ispuniti ono što sam obećao, a to je da ću nastojati Hrvatskoj dati političku stabilnost, pravnu sigurnost, kvalitetan gospodarski okvir za rast i razvoj te društvenu solidarnost.
Banski dvori: Plenković preuzeo dužnost
Premijeru Plenkoviću u Banskim dvorima - u Dvorani hrvatskih banova - prethodnik Tihomir Orešković predao je „ključeve“ Vlade.
- Drago mi je da sam dobio povjerenje čak 91 zastupnika u Hrvatskom saboru, nakon što smo u partnerstvu s Mostom i uz potporu nacionalnih manjina dobili stabilnu većinu. Sada imamo zadaću raditi na dobrobiti zemlje - kazao je tom prigodom predsjednik Vlade Plenković.
SUTRA U BRUXELLESU, A PRVI BILATERALNI POSJET BIT ĆE BiH
U izjavi novinarima nakon preuzimanja dužnosti premijera, Plenković je poručio da će jedan od prioriteta nove Vlade biti porezna reforma, ali i socijalni dijalog. Predsjednik Vlade već sutra putuje u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća, a njegov prvi bilateralni posjet - kako je ponovio - bit će Bosni i Hercegovini jer su njegov vanjskopolitički prioritet europski put te države i osiguranje stvarne ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
- Bitno je da Vlada bude učinkovita, očekujem intenzivan rad na dobrobit svih hrvatskih građana - zaključio je premijer.
http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/video-vlada-dobila-povjerenje-andrej-plenkovic-novi-premijer
20-10-2016
Ona je u razgovoru za Dnevne novine istakla da je i Evropska komisija potvrdila regularnost crnogorskih izbora.
– Ne želim spekulisati, ali vjerujem da je sada za Crnu Goru najvažnije da što prije konstituiše novi sastav svog parlamenta i da sastavi stabilnu vladu koja će nastaviti da vodi državu sigurnim putem u evroatlanske integracije. Isto tako, vjerujem da će u tome profitirati građani Crne Gore, njeno susjedstvo, kao i Evropa u cjelini – kazala je Šuica.
Ona navodi da idućih nekoliko mjeseci Crna Gora mora iskoristiti za produbljavanje i ubrzavanje ekonomskih i političkih reformi, prije svega na području vladavine prava.
– To je područje na kojem Brisel i Evropski parlament žele da Vlada u Podgorici pokaže poseban angažman i, što je najvažnije, opipljive, mjerljive i konkretne rezultate. Stoga bi nepoštovanj e izbornih rezultata bilo neprihvatljivo, kako za vodstvo Evropske unije, tako i za zemlje članice, jer Crna Gora je država koja se nalazi najbliže članstvu EU od svih zemalja koje imaju status kandidata i vode pregovore o članstvu – dodaje Šuica.
Kako naglašava, izbori su mirno protekli, pratili su ih i međunarodni posmatrači koji su bili akreditovani kod Državne izborne komisije, a to je potvrdila i Evropska komisija.
– Predstavnici OEBS-a ocijenili su u prvim izvještajima o posmatračkoj misiji izbora da su parlamentarni izbori provedeni u atmosferi konkuretnosti, te da su pri tome poštovane temeljne slobode i primijećene pozitivne promjene. To pokazuje istinsku volju za poboljšanje procesa i opšteg stanja u toj zemlji – kazala je poslanica Evropskog parlamenta.
Šuica smatra da nadležni organi bilo koji slučaj neregularnosti kod izbora koji je primijećen moraju u potpunosti istražiti i razjasniti.
Osim toga, ističe, moraju se ispitati i svi ostali propusti koje su zabilježili posmatrači izbora.
Crna Gora je znatno napredovala na svom putu pristupanja Evropskoj uniji, zaključila je Šuica, naglasivši da se naša zemlja nalazi na korak do članstva u NATO savezu.
http://www.pinkm.me/glavne/suica-nepriznavanje-rezultata-parlamentarnih-izbora-neprihvatljivo/
20-10-2016
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izjavila je kako će referendum o uspostavljanju dana Republike Srpske doživjeti osudu u sklopu redovitog izvješća o napretku Bosne i Hercegovine jer destabilizacija BiH nikome ne odgovara, posebice imajući u vidu činjenicu da se Bosna i Hercegovina opredijelila za europski put, priopćeno je u srijedu iz njezinog ureda u Bruxellesu.
Šuica je nakon zaključaka Vijeća Europske unije o BiH dodala "da će se naći način kako upozoriti Dodika na štetno ponašanje".
Godišnje izvješće Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine bit će objavljeno 9. studenog, a Europski parlament će krajem novembra dati svoje stajalište, što je standardna procedura za sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji.
- Smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala Republika Srpska samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa - istaknula je zastupnica Dubravka Šuica, naglasivši kako je referendum, uz ostalo, poslužio za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe.
Osim toga, poručila je kako Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije, neće i ne može mirno promatrati situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj Hrvati nemaju jednakopravan položaj te da će se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i da bi to trebao biti uvjet za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Vijeće Europske unije ponovno je 17. oktobra istaknulo "svoju nedvosmislenu predanost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje", ali je i pozvalo institucije Bosne i Hercegovine da pokažu ulaganje dodatnih napora, posebice u vezi s funkcioniranjem pravosuđa, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala te borbom protiv radikalizacije i terorizma.
Godišnje izvješće Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine bit će objavljeno 9. novembra, a Europski parlament će krajem novembra dati svoje stajalište, što je standardna procedura za sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji.
http://vijesti.ba/clanak/330356/referendum-o-danu-rs-a-dozivjet-ce-osudu-u-izvjescu-o-napretku-bih
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
