• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
26-10-2016

Strasbourg, Europski parlament Foto: Media servis

 

Europski parlament donio je rezoluciju o proračunu za iduću godinu. Zastupnici su postavili ukupna sredstva na 160,7 milijardi , 4 milijarde više u odnosu na nacrt, a najviše  traži se za zapošljavanje mladih. Naša Europarlamentarka iz redova Pučana, Ivana .

"Ono što je mene zabrinulo je veliko smanjenje plaćanja u kohezijskoj politici. Ne možemo samo gledati tako i smanjivati 23 posto plaćanja i to pokazuje da nema provedbe na razini EU u državama članicama. Svi govorimo da nam treba investicija, razvojnih projekata, a onda se smanjuju plaćanja za investicije i razvojne projekte", rekla je Maletić. Uslijedila je burna rasprava o Turskoj. Europski parlament ne može podržati da pregovori idu dalje s ovom razinom nepoštivanja ljudskih prava, no Unija ovisi o Turskoj kada je riječ o zaustavljanju izbjeglica, objašnjava još jedna naša EPPovka, Dubravka Šuica.

http://www.ezadar.hr/clanak/ep-donio-rezoluciju-o-proracunu-za-iducu-godinu

 

26-10-2016

 Image result for luka rijeka

Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao uključivanje luke Rijeka u prometni koridor Baltik-Jadran. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Jozo Radoš i Ivan Jakovčić izrazili su zadovoljstvo takvim ishodom.

– Prihvaćanjem Izvješća o povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi, u koje je ušao i moj amandman, napravljen je važan korak prema uključenju luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran. Sljedeći korak je odluka Europske komisije, rekao je Radoš.

Radoš je pozvao Vladu RH da se, kroz Vijeće EU-a, aktivno uključi u proces proširenja TEN-T mreže na luku Rijeka.

– Uključivanje luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran izravno bi povećalo konkurentnost riječke luke. Bila bi to dobit za grad Rijeku i njegovu luku, ali i za europsko gospodarstvo u cjelini, naglasio je Radoš.

Danas, podsjeća Radoš, roba iz luke Rijeka putuje preko Zagreba u EU. Taj obilazni put je za nekoliko stotina kilometara duži nego u slučaju uključivanja riječke luke u koridor Baltik-Jadran. Radoš je zahvalio kolegi Ivanu Jakovčiću, koji je supotpisnik amandmana te kolegicama Dubravki Šuici i Ruži Tomašić na potpori u prihvaćanju amandmana o Riječkoj luci.

– Ovo je konkretan primjer kako politika može biti u službi gospodarstva. Prije nekoliko mjeseci predstavnici luke Rijeka zatražili su našu pomoć u priključenju riječke luke na važan europski željeznički koridor. Prihvaćanjem ovog amandmana uspješno smo pokrenuli realizaciju te ideje na korist riječkog i hrvatskog gospodarstva ali i zemalja srednje i istočne Europe. Luka Rijeka ima strateški važan položaj na sjeveru Jadrana.

https://www.hrvatskiprijevoznik.hr/europski-parlament-podrzao-ukljucivanje-luke-rijeka-u-prometni-koridor-baltik-jadran/

19-10-2016
 
    EU se nalazi pred velikim izazovima, jedan od njih je kako je izvući iz vrtloga kriza / Foto REUTERS
     

    U EP-u se raspravlja o tri rezolucije koje imaju isti cilj, učiniti Uniju odlučnijom, djelotvornijom i demokratski odgovornijom, i to institucionalnim promjenama unutar EU-a, iako predlažu oprečna rješenja

    Kako poboljšati funkcioniranje EU-a? Kako izvući Europu iz vrtloga kriza, koje su povećale nezadovoljstvo i razočaranje Unijom, kako na europskom zapadu, tako i u istočnim članicama, a osobito na europskom jugu, opustošenom višegodišnjom ekonomskom i financijskom krizom? Još, naime, nema odgovora na pitanje kako će se europska integracija suočiti s aktualnim i nadolazećim izazovima poput izbjegličke krize, borbe protiv terorizma, ekonomske stagnacije i visoke nezaposlenosti, od kojih nijedan ne može biti adekvatno riješen izvan europskog okvira, o čemu je bilo riječi na seminaru o budućnosti EU-a koji se jučer i danas održava u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Cilj seminara je poticanje rasprave između ključnih medija – među kojima je na raspravu pozvan i Novi list – te vodećih europarlamentaraca o ključnim temama za Uniju u godinama koje dolaze.

     
    Hrvatska i Istra vodeći po broju donora

    Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić bio je jučer u Bruxellesu domaćin konferencije o darivanju i presađivanju organa koja je okupila vodeće europske stručnjake iz područja transplantacijske medicine, među kojima i predstavnike Hrvatske donorske mreže. Cilj konferencije bio je podizanje svijesti europskih građana o darivanju i presađivanju organa, pri čemu je potvrđena važnost iskustava Hrvatske, koja ima prosječno najviše donora na svijetu, a Istra je po broju donora već godinama vodeća europska regija.

    – Ovo je jedino područje medicine koje je toliko ovisno o sudjelovanju i podršci društva – naglasio je Jakovčić napomenuvši kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u vrlo kratkom roku uspjela postići nevjerojatan napredak na polju doniranja organa.

    Osnažiti parlamente

    Trenutačno se u Europskom parlamentu raspravlja o tri rezolucije koje imaju isti cilj – učiniti Uniju odlučnijom, djelotvornijom i demokratski odgovornijom, i to institucionalnim promjenama unutar Unije – iako predlažu oprečna rješenja. Jedna rezolucija, primjerice, stavlja naglasak na bolje korištenje postojećih okvira zadanih Lisabonskim ugovorom, dok druga sugerira promjene Lisabonskog ugovora u pravcu veće integracije, čime se i ova rasprava ponovno svodi na onu staru, neriješenu dilemu: je li budućnost u većem stupnju integracije, odnosno u »više Europe«, ili je rješenje u suverenističkom pristupu i renacionalizaciji, kako nazivaju trend koji je uhvatio maha posljednjih nekoliko kriznih godina u Europi.

    Prvu rezoluciju predstavili su njezini predlagatelji, talijanska zastupnica iz skupine socijalista i demokrata Mercedes Bresso i pučanin Elmar Broka, koji stavljaju naglasak na veće korištenje mogućnosti postojećeg europskog govora, pozivajući na potrebu poštovanja redovnog zakonodavnog postupka EU-a od strane zemalja članica. Brok i Bresso naglašavaju da se šefovi država trebaju prestati upletati u donošenje zakona i da se odluke vezane za eurozonu trebaju donositi koristeći se uobičajenim, transparentnim metodama EU zakonodavstva. Kako bi riješili situaciju u kojoj manji broj zemalja članica ima mogućnost zaustaviti važne prijedloge zakona, Brok i Bresso predlažu da zemlje EU-a koriste većinsko glasanje umjesto da uvijek traže jednoglasnu odluku. Smatraju, nadalje, da bi ulogu nacionalnih parlamenata trebalo osnažiti kako bi se odluke koje se donose što više približile građanima.

    Okrugli stol

    Drugu rezoluciju predlaže Guy Verhofstadt, lider liberalne skupine u Europskom parlamentu, koji entuzijastično poručuje kako je izlaz u »sveobuhvatnim promjenama« Lisabonskog ugovora, koja će voditi većoj integraciji »temeljnih« članica EU-a. Verhofstadt, naime, smatra da su krizne situacije pokazale da sadašnja Unija nema kapacitete da djelotvorno i brzo odgovori na krize, te da je prošlo vrijeme ad hoc kriznog upravljanja. Stoga je potrebno ozbiljno pristupiti rješavanju postojećih nedostataka u upravljanju Unijom i to tako da se prekine s praksom Europe »a la carte«, odnosno Europom u kojoj će članice od EU-a uzimati samo ono što im odgovara, a odbijati ono što ne paše, što je sada osobito aktualno u kontekstu Brexita.

    Treća rezolucija koja je na stolu također je zajednički prijedlog pučanina Reimera Böge i zastupnice iz redova socijalista i demokrata Pervenche Béres – što u Europskom parlamentu nije nikakvo iznenađenje s obzirom na to da su ondje pučani, socijalisti i liberali u svojevrsnoj koaliciji nasuprot euroskeptičnim političkim opcijama – koji smatraju da monetarna unija zahtjeva zaseban proračun kojim bi se apsorbirali ekonomski šokovi.

    O ovim pitanjima na zasebnom okruglom stolu organiziranom za novinare iz Hrvatske izjasnili su se i hrvatski europarlamentarci Jozo Radoš, Dubravka Šuica, Marijana Petir i Ivan Jakovčić, koji su se uglavnom priklonili rješenjima koja dolaze iz njihovih političkih skupina.

    http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kako-poboljsati-funkcioniranje-EU-a-Vjecna-dilema-je-li-spas-u-vise-ili-manje-Europe

    26-10-2016
    Patrik Macek/PIXSELL
     

    Nije problem samo u migracijama ili sporazumu s Kanadom, već i u drugim odnosima između EU i ostalih aktera.

    Europski parlamentarci danas su u trosatnoj raspravi procijenili rezultate sastanka Europskog vijeća od 20.-21. listopada zajedno s predsjednikom Komisije Jean-Claude Junckerom i predsjednikom Vijeća Donaldom Tuskom. „Pohvalno je, stoga, da je istovremeno i u Hrvatskome saboru premijer Plenković izvijestio naše saborske zastupnike o zaključcima Europskog vijeća, nakon što je prvi put nazočio sjednici Europskog vijeća u Bruxellesu. Iako zakon kaže da premijer samo jednom godišnje izvješćuje Sabor, dobra je vijest da će ovakvo izvještavanje postati češća praksa“, izjavila je zastupnica Šuica.

    Europarlamentarci su danas raspravljali o sudbini sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma EU-Kanada (CETA), pregovorima o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, odnosima EU i Rusije, migracijskim trendovima na Mediteranu i zaštiti vanjskih granica EU.

     

    Dubravka Šuica dobila je riječ u svojstvu predsjednice hrvatske delegacije Europske pučke stranke, te se obratila predsjedniku Donaldu Tusku i potpredsjedniku Europske komisije Franzu Timmermansu upitavši jesmo li zaista solidarni i odgovorni, kao što je to bilo dogovoreno na početku migrantske krize. Koncept solidarnosti posebice se odnosi na zemlje Višegradske skupine, koje i dalje inzistiraju na tzv. fleksibilnoj solidarnosti i ne žele sudjelovati u zajedničkom raspoređivanju kvota migranata. Zastupnica Šuica se prilikom rasprave osvrnula na CETA-u i objasnila zašto se Europljani osjećaju nesigurno:

     

    „Nije problem samo u migracijama ili sporazumu s Kanadom, već i u drugim odnosima između EU i ostalih aktera. Europljani osjećaju da ne provodimo odluke koje smo donijeli. Moramo odluke Komisije i Vijeća provesti, te učiniti sve da sporazum s Turskom ostane na snazi. Tim je sporazumom zatvorena tzv. „Balkanska ruta“  te je broj migranata višestruko manji. Moramo naći načina kako pobiti lažne argumente protiv npr. CETA-e. Mnogi ne shvaćaju da je svijet globaliziran i da nas itekako pogađaju problemi drugih dijelova svijeta. Moramo objasniti građanima da smo sada dio kluba i da nas se itekako tiču pitanja poput, na primjer, Ugovora s Turskom, jer su Hrvatskoj itekako bitne jake vanjske Europske unije. Popodne ćemo ovdje u Strasbourgu raspravljati i o situaciji u Turskoj i tu želim spomenuti da je Turska ključan strateški partner, međutim ne smijemo podleći pritiscima i možemo dopustiti liberalizaciju tek kada Turska zadovolji sve uvjete“.

     

    Zastupnica je naglasila da Europska unija mora postati jači čimbenik na svjetskoj sceni i da se mora pojačati uloga Europske službe za vanjsko djelovanje, te da visoka predstavnica Mogherini mora dobiti veće ovlasti.

     

    „Migracije moramo rješavati u zemlji podrijetla, a to nije moguće ako EU ne sjedi za stolom s velikim igračima. Pronađimo dakle kompromis i omogućimo Komisiji i Vijeću da nastave svoj posao“, apelirala je Dubravka Šuica.

     http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/suica-u-ep-migracije-moramo-rjesavati-u-zemlji-podrijetla-966922#ixzz4OGxh8fdp

    26-10-2016
    26-10-2016

    Europski parlamentarci danas su u trosatnoj raspravi procijenili rezultate sastanka Europskog vijeća od 20.-21. listopada zajedno s predsjednikom Komisije Jean-Claude Junckerom i predsjednikom Vijeća Donaldom Tuskom. „Pohvalno je, stoga, da je istovremeno i u Hrvatskome saboru premijer Plenković izvijestio naše saborske zastupnike o zaključcima Europskog vijeća, nakon što je prvi put nazočio sjednici Europskog vijeća u Bruxellesu. Iako zakon kaže da premijer samo jednom godišnje izvješćuje Sabor, dobra je vijest da će ovakvo izvještavanje postati češća praksa“, izjavila je zastupnica Šuica.

    Europarlamentarci su danas raspravljali o sudbini sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma EU-Kanada (CETA), pregovorima o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, odnosima EU i Rusije, migracijskim trendovima na Mediteranu i zaštiti vanjskih granica EU.

    Dubravka Šuica dobila je riječ u svojstvu predsjednice hrvatske delegacije Europske pučke stranke, te se obratila predsjedniku Donaldu Tusku i potpredsjedniku Europske komisije Franzu Timmermansu upitavši jesmo li zaista solidarni i odgovorni, kao što je to bilo dogovoreno na početku migrantske krize. Koncept solidarnosti posebice se odnosi na zemlje Višegradske skupine, koje i dalje inzistiraju na tzv. fleksibilnoj solidarnosti i ne žele sudjelovati u zajedničkom raspoređivanju kvota migranata. Zastupnica Šuica se prilikom rasprave osvrnula na CETA-u i objasnila zašto se Europljani osjećaju nesigurno:

    „Nije problem samo u migracijama ili sporazumu s Kanadom, već i u drugim odnosima između EU i ostalih aktera. Europljani osjećaju da ne provodimo odluke koje smo donijeli. Moramo odluke Komisije i Vijeća provesti, te učiniti sve da sporazum s Turskom ostane na snazi. Tim je sporazumom zatvorena tzv. „Balkanska ruta“  te je broj migranata višestruko manji. Moramo naći načina kako pobiti lažne argumente protiv npr. CETA-e. Mnogi ne shvaćaju da je svijet globaliziran i da nas itekako pogađaju problemi drugih dijelova svijeta. Moramo objasniti građanima da smo sada dio kluba i da nas se itekako tiču pitanja poput, na primjer, Ugovora s Turskom, jer su Hrvatskoj itekako bitne jake vanjske Europske unije. Popodne ćemo ovdje u Strasbourgu raspravljati i o situaciji u Turskoj i tu želim spomenuti da je Turska ključan strateški partner, međutim ne smijemo podleći pritiscima i možemo dopustiti liberalizaciju tek kada Turska zadovolji sve uvjete“.

    Zastupnica je naglasila da Europska unija mora postati jači čimbenik na svjetskoj sceni i da se mora pojačati uloga Europske službe za vanjsko djelovanje, te da visoka predstavnica Mogherini mora dobiti veće ovlasti.

    „Migracije moramo rješavati u zemlji podrijetla, a to nije moguće ako EU ne sjedi za stolom s velikim igračima. Pronađimo dakle kompromis i omogućimo Komisiji i Vijeću da nastave svoj posao“, apelirala je Dubravka Šuica.

    26-10-2016
    25-10-2016

     

    Europski parlament danas je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu  usvojio izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energiju o Strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina. Parlament je time dao svoje stajalište na Komisijin dokument pod nazivom "Razvojna strategija EU za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina '.

     

    Dubravka Šuica, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane bila je izvjestiteljica u sjeni, u ime Europske pučke stranke, za mišljenje o ovome izvješću, te je u sklopu mišljenja koordinirala dogovore o amandmanima, od kojih su najvažniji oni o okončanju ovisnosti o vanjskim dobavljačima plina, o potpori za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, a zatim i o potrebi povećanja suradnje, iskoristivosti i učinkovitosti UPP-a.

     

    Izvješće ističe, između ostaloga, da se Europska unija i njezine države članice trebaju u prvom redu usmjeriti na svoje obnovljive izvore, te da je potrebno promicati interoperabilnost infrastrukture za UPP. Apelira se na države članice da u potpunosti iskoriste lokalnu proizvodnju bioplina te da donesu strategije kako bi se poduprli objekti koji se u budućnosti mogu iskoristiti za upravljanje prijenosom i skladištenjem obnovljivog prirodnog plina.

    24-10-2016
    26-09-2016

    Moja EUropska putovnica

    moja-europska-putovnica-ds

    Moje konferencije

    moje-konferencije-dubravka-suica

    Novosti

    VIDEO

     (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

     video-5

     

    (VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
    u-svom-filmu
     
    (VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
     

    Tweets

    Newsletter

    Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

    Prihvaćam