Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, postao je predsjednik izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom, odlučeno je na jučerašnjoj konstituirajućoj sjednici.

- Bih i Kosovo suočavaju se s ozbiljnim i zahtjevnim izazovima u svojoj ambiciji da s vremenom pristupe Europskoj uniji. Zajedno s kolegama iz delegacije uložit ću svo svojeiskustvo, znanje i dobru volju da im pomognem u ostvarenju te ambicije - rekao je Picula počašćen novom funkcijom te zahvalio kolegama na ukazanom povjerenju.

Izaslanstvo s Piculom na čelu broji dvadeset i četiri zastupnika, od čega je trinaest punopravnih i jedanaest zamjenskih članova.

Konstituiranjem Izaslanstva samo dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini Europski parlament je pokazao odlučnost kako će i dalje pomno i intenzivno pratiti stanje u BiH te pružati pomoć, ali i tražiti od novoizabranih dužnosnika da BiH krenu u odlučne reforme koje će osigurati funkcioniranje države na svim razinama kako bi BiH uskoro bila u stanju priključiti se procesu proširenja kao i ostale zemlje regije.

Europski parlament će posebnu pozornost posvetiti napretku Bosne i Hercegovine, ali i Kosova što potvrđuje osnivanje Izaslanstva koje će se baviti samo stanjem ove dvije države.

U Europskom parlamentu održana je konstituirajuća sjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.

Više od polovice zastupnika u Europskom parlamentu bavi se izvanjskim aktivnostima na kojima ukupno godišnje zarađuju između 5,8 milijuna i 18,3 milijuna eura mimo svoje zastupničke plaće, objavila je nevladina organizacija Transparency International (TI), javlja Hina.

Svi europski zastupnici moraju na početku mandata ispuniti obrazac u kojem navode ostale prihode. Pri tome se ne navode točni iznosi nego okvirni, primjerice između 0 i 499 eura ili između 3003 i 15000 eura, ili 15000 eura ili više.

Od 11 hrvatskih zastupnika, njih pet nije prijavilo dodatne prihode od izvanjskih aktivnosti - Biljana Borzan (SDP), Tonino Picula (SDP), Marijana Petir (HSS), Jozo Radoš (HNS) i Ruža Tomašić (HSP AS).

Najviše izvanjskih prihoda prijavio je zastupnik ORaH-a Davor Škrlec između 1001 i 7495 eura za osam aktivnosti, koje, između ostaloga, uključuju članstvo u Hrvatskom ogranku Međunarodne elektro-distribucijske konferencije ili u Smart Grid Croatia, zatim od povremenih predavanja, ekspertize te prihoda od dionica HT-a.

Slijedi Dubravka Šuica (HDZ) koja je prijavila dodatne prihode između 195-2191 eura za pet prijavljenih aktivnosti, koje, među inim uključuje, prihode koje ima kao potpredsjednica HDZ-a, kao potpredsjednica Kongresa Vijeće Europe ili kao članica Upravnog vijeća Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Davor Stier (HDZ) prijavio je prihode između 500 i 1499 eura za četiri prijavljene aktivnosti, među njima, predavač na Političkoj akademiji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta.

Ivana Maletić (HDZ) prijavila je dodatne prihode između 500 i 1000 eura za dvije aktivnosti - pisanje, predavanja, davanje stručnih savjeta.

Andrej Plenković (HDZ) prijavio je prihode između 0 i 499 eura na ime dionica HT-a.

Ivan Jakovčić je također prijavio prihode od 0 do 499 eura, od tvrtke Juniperus, čiji je 100-postotni vlasnik, uz napomenu da nakon početka obavljanja funkcije zastupnika "ne namjerava imati primanja redovitog tipa tj. u obliku mjesečnog dohotka".

“BiH i Kosovo suočavaju se s ozbiljnim i zahtjevnim izazovima u svojoj ambiciji da s vremenom pristupe Europskoj uniji. Zajedno s kolegama iz izaslanstva uložit ću svo svoje iskustvo, znanje i dobru volju da im pomognem u ostvarenju te ambicije”, rekao je Picula, zahvalivši kolegama na ukazanom povjerenju, po priopćenju iz njegova ureda.

Konstituiranjem izaslanstva samo dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, Europski parlament je pokazao odlučnost i dalje pomno i intenzivno pratiti stanje u BiH te pružati pomoć, ali i tražiti od novoizabranih dužnosnika da BiH krene u odlučne reforme koje će osigurati funkcioniranje države na svim razinama kako bi BiH slijedila europski put i uskoro bila u stanju priključiti se procesu proširenja, kao i ostale zemlje regije koje imaju status kandidata ili pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji, navodi se u priopćenju ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.

Kad je o Kosovu riječ, izaslanstvo će kroz dijalog sa svim političkim strankama pokušati pomoći u rješavanju institucionalne krize koja u toj zemlji traje još od lipanjskih parlamentarnih izbora, kaže se u priopćenju EPP-a, u kojem se ističe da osnivanje izaslanstva koje će se baviti samo stanjem u tim dvjema državama potvrđuje da će Europski parlament posebnu pozornost posvetiti upravo napretku Bosne i Hercegovine i Kosova.

Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom broji dvadeset i četiri zastupnika, od čega je trinaest punopravnih i jedanaest zamjenskih članova.

 

 

ZAGREB - Na konstituirajućoj sjednici Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, hrvatski zastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula jednoglasno je izabran za predsjednika izaslanstva na petogodišnji mandat, dok je za potpredsjednicu izabrana hrvatska zastupnica iz grupacije europskih pučana Dubravka Šuica, objavljeno je u ponedjeljak iz odjela za javnost dvoje hrvatskih europarlamentarca.

Svi zastupnici u Europskom parlamentu na početku mandata bili su dužni ispuniti formular pod nazivom “izjava o financijskim interesima”, ali u njemu nisu morali navoditi točne, već okvirne svote primanja koja imaju izvan EP-a. Tako netko tko ima, primjerice, dionice HT-a ulazi u kategoriju zastupnika koji ima dodatna primanja “između 0 i 500 eura”, pa ga Transparency International svrstava u tu kategoriju. Služba za odnose s javnošću Europskog parlamenta odmah je danas reagirala priopćenjem u kojem kaže kako “kvantitativan pristup (umjesto kvalitativnog) Transparency Internationala vodi prema općenitim i stoga nepoštenim zaključcima”. “Činjenica da visok broj europarlamentaraca sudjeluje u aktivnostima izvan ‘bruxelleskog mjehura od sapunice’ trebala bi biti nešto za pljesak, a ne za kritiku”, dodaje se u priopćenju EP-a.

Od 11 hrvatskih zastupnika u EP-u, petero nema nikakve dodatne prihode sa strane, a to su Biljana Borzan, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš i Ruža Tomašić.

Ivan Jakovčić je naveo da je kao privatni poduzetnik tijekom 2014. primao između 500 i 1000 eura mjesečno, i to kroz tvrtku Juniperus koja je u njegovu stopostotnom vlasništvu, no u formularu EP-a koji je morao ispuniti napisao je i ovu napomenu: “nakon početka obavljanja funkcije zastupnika ne namjeravam imati primanja redovitog tipa, tj. u obliku mjesečnog dohotka”. Transparency International svejedno ga smješta u kategoriju zastupnika koji sa strane zarađuje do 500 eura mjesečno.

Prema bazi podataka Transparency Internationala, Andrej Plenković zarađuje do 500 eura mjesečno, a TI ga svrstava u tu kategoriju jer ima dionice HT-a.

Ivana Maletić u kategoriji je zastupnika koji, prema bazi podataka TI-a, zarađuju između 500 i 1000 eura mjesečno. Maletić je u formularu EP-a navela da taj iznos dodatno zarađuje kroz pisanje, držanje predavanja i davanje stručnih savjeta. U formularu je također navela je u 3 godine prije ulaska u EP osim u Ministarstvu financija radila i u privatnoj tvrtki TIM4PIN d.o.o., koji djeluje kao centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora.

Davor Ivo Stier u formularu koji je ispunio u EP-u navodi da prima između 500 i 1000 eura mjesečno kao predavač na Političkoj akademiji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta te da uz to obavlja dodatni posao člana Upravnog odbora Vijeća te iste zaklade. Iako Stier u formularu napominje da ovo posljednje radi besplatno, Transparency International u svojoj bazi podataka i to računa kao dodatni prihod do 499 eura mjesečno, pa za Stiera računaju da sa strane zarađuje do 1499 eura mjesečno.

Dubravka Šuica u formularu koji je ispunila za EP navodi samo jednu svotu – 1500 kuna za dodatni posao koji obavlja kao vijećnica u Gradskom vijeću Dubrovnika – no Transparency International računa da Šuica sa strane zarađuje između 195 i 2191 euro mjesečno. TI je do te svote došao jer Šuica, bez da spominje iznose, obavlja dužnosti potpredsjednice HDZ-a, potpredsjednice ženskog udruženja unutar Europske pučke stranke, potpredsjednice Kongresa Vijeća Europe te članice Upravnog vijeća Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Prema Transparency Internationalu, najviše dodatnih prihoda od svih hrvatskih europarlamentaraca ima Davor Škrlec: između 1001 u 7495 eura mjesečno. U formularu koji je ispunio za EP on je naveo da od predavanja mjesečno zaradi između 1000 i 5000 eura, a osim toga navodi i da je član hrvatskog ogranka Međunarodne elektro-distribucijske konferencije, u organizaciji Smart Grid Croatia te u hrvatskom ogranku međunarodnog instituta IEEE.

Transparency International objavio je danas lako pretraživu bazu podataka integritywatch.eu o tome koliko svaki od 750 europarlamentaraca zarađuje "sa strane", odnosno izvan Europskog parlamenta. Njih 352 nema nikakva druga primanja, a 398 zarađuje i izvan EP-a. Prema računici Transparency Internationala, oni ukupno zarade između 5,8 i 18,3 milijuna eura godišnje.

Od 11 hrvatskih zastupnika u EP-u, petero nema nikakve dodatne prihode sa strane, a to su Biljana Borzan, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš i Ruža Tomašić.

Ivan Jakovčić je naveo da je kao privatni poduzetnik tijekom 2014. primao između500 i 1000 eura mjesečno, i to kroz tvrtku Juniperus koja je u njegovu stopostotnom vlasništvu, no u formularu EP-a koji je morao ispuniti napisao je i ovu napomenu: "nakon početka obavljanja funkcije zastupnika ne namjeravam imati primanja redovitog tipa, tj. u obliku mjesečnog dohotka". Transparency International svejedno ga smješta u kategoriju zastupnika koji sa strane zarađuje do 500 eura mjesečno.

Prema bazi podataka Transparency Internationala, Andrej Plenković zarađuje do500 eura mjesečno, a TI ga svrstava u tu kategoriju jer ima dionice HT-a.

Ivana Maletić u kategoriji je zastupnika koji, prema bazi podataka TI-a, zarađuju između 500 i 1000 eura mjesečno. Maletić je u formularu EP-a navela da taj iznos dodatno zarađuje kroz pisanje, držanje predavanja i davanje stručnih savjeta. U formularu je također navela je u 3 godine prije ulaska u EP osim u Ministarstvu financija radila i u privatnoj tvrtki TIM4PIN d.o.o., koji djeluje kao centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora.

Davor Ivo Stier u formularu koji je ispunio u EP-u navodi da prima između 500 i 1000 eura mjesečno kao predavač na Političkoj akademiji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta te da uz to obavlja dodatni posao člana Upravnog odbora Vijeća te iste zaklade. Iako Stier u formularu napominje da ovo posljednje radi besplatno, Transparency International u svojoj bazi podataka i to računa kao dodatni prihod do 499 euramjesečno, pa za Stiera računaju da sa strane zarađuje do 1499 eura mjesečno.

Dubravka Šuica u formularu koji je ispunila za EP navodi samo jednu svotu - 1500 kuna za dodatni posao koji obavlja kao vijećnica u Gradskom vijeću Dubrovnika - no Transparency International računa da Šuica sa strane zarađuje između 195 i 2191 euro mjesečno. TI je do te svote došao jer Šuica, bez da spominje iznose, obavlja dužnosti potpredsjednice HDZ-a, potpredsjednice ženskog udruženja unutar Europske pučke stranke, potpredsjednice Kongresa Vijeća Europe te članice Upravnog vijeća Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Prema Transparency Internationalu, najviše dodatnih prihoda od svih hrvatskih europarlamentaraca ima Davor Škrlec: između 1001 u 7495 eura mjesečno. U formularu koji je ispunio za EP on je naveo da od predavanja mjesečno zaradi između1000 i 5000 eura, a osim toga navodi i da je član hrvatskog ogranka Međunarodne elektro-distribucijske konferencije, u organizaciji Smart Grid Croatia te u hrvatskom ogranku međunarodnog instituta IEEE.

 

Konstituiranjem Izaslanstva samo dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini Europski parlament je pokazao odlučnost kako će i dalje pomno i intenzivno pratiti stanje u BiH te pružati pomoć, ali i tražiti od novoizabranih dužnosnika da BiH krenu u odlučne reforme koje će osigurati funkcioniranje države na svim razinama. A sve sa ciljem kako bi BiH slijedila europski put i uskoro bila u stanju priključiti se procesu proširenja kao i ostale zemlje regije koje imaju status kandidata ili pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji. 

Europski parlament će posebnu pozornost posvetiti napretku Bosne i Hercegovine, ali i Kosova što potvrđuje osnivanje Izaslanstva koje će se baviti samo stanjem ove dvije države. 

Kada je o Kosovu riječ Izaslanstvo će pokušati pomoći kroz dijalog sa svim političkim strankama u rješavanju institucionalne krize koja traje na Kosovu još od lipanjskih parlamentarnih izbora.

Prema EU Integrity Watchu, sustavu kojim se nadzire integritet zastupnika u Europskom parlamentu kojeg je predstavioTransparency International prosječni europarlamentarac ima tri boda, a prosječni hrvatski zastupnik u EU parlamentu 1,91 bod, priopćio je Transparency International Hrvatska (TIH).

EU Integrity Watch, kako objašnjava TIH, jedinstven je sustav podataka koji daje temeljit uvid u aktivnosti 750 članova Europskog parlamenta.

- Taj sustav omogućuje praćenje aktivnosti zastupnika izvan Europskog parlamenta te otkrivanje potencijalnih sukoba interesa. Na taj se način smanjuje rizik od korupcije.

U sustavu se nalaze osnovni sociodemografski podaci svakog zastupnika - dob, spol, pripadnost političkim grupacijama i strankama. Tu je i 7 pokazatelja dobivenih na temelju Izjave o financijskim interesima koju su ispunili svi zastupnici nakon stupanja na dužnost. Ti se pokazatelji odnose na prethodno političko iskustvo, druge aktivnosti poput predavanja i konzultantskih usluga, članstva u udrugama i njihovom upravljačkim tijelima, podatke o vlasništvu i upravljačkim pravima, članstva u investicijskim fondovima te druge obavijesti.

Na temelju Izjave o financijskim interesima izračunava se pokazatelj vanjskih aktivnosti (EAI). Najviše bodova dobivaju zastupnici s najviše vanjskih aktivnosti, tj. najvišim prihodima koji su dobiveni mimo plaće u Europskom parlamentu- navodi u propćenju Transparency International Hrvatska.

Od svih zastupnika u Europskom parlamentu prema EU Integrity Watchu najviše bodova ima Francuska zastupnica Nathalie Griesbeck koja je dobila 67 bodova. Što se tiče hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, od njih 11, pet ih ima nula bodova – Ruža Tomašić (HSP AS), Marijana Petir (HSS), Tonino Picula (SDP), Biljana Borzan (SDP) i Jozo Radoš (HNS). Jedan bod imaju Andrej Plenković (HDZ) i Ivan Jakovčić (IDS), a bod više od njih dobila je Ivana Maletić(HDZ) koja ima dva boda. Davor Ivo Stier (HDZ) dobio je četiri boda, Dubravka Šuica (HDZ) pet, a najviši EAI od svih hrvatskih zastupnika u EU parlamentu ima OraH-ov Davor Škrlec koji je dobio 8 bodova.