Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
07-10-2014
Župan Nikola Dobroslavić otvorio je u Europskom parlamentu u Bruxellesu konferenciju pod nazivom "Uloga regija u provedbi EU Strategije za Jadransko - jonsku regiju".
Domaćini konferencije uz Župana bili su i zastupnici u Europskom parlamentu Andrej Plenković i Dubravka Šuica.
Župan Dobroslavić govorio je o značaju koji Dubrovačko-neretvanska županija pridaje suradnji u okviru Jadransko-jonske makroregije zajedno s partnerima iz drugih regija u kojima živi oko 70 milijuna ljudi. Založio se za provedbu zajedničkih projekata te osiguravanje sredstava u posebnoj proračunskoj liniji EU za Strategiju Jadransko-jonske regije.
Posebno je istaknuo ulogu obalnih županija, gradova i općina u višerazinskom upravljanju Strategijom i u provedbi njena četiri stupa: plavom rastu, povezivanju regije, kvaliteti okoliša i održivom turizmu. Župan je predložio da se u zajedničke aktivnosti u okviru Strategije uključe i Makedonija te Kosovo. Naglasio je nužnost boljeg prometnog povezivanja država sudionica, a osobito važnost izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi imala izuzetno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj država sudionica.
Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju obuhvaća četiri države članice EU (Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju) te četiri države regije jugoistočne Europe (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju).
Među govornicima bili su i Colin Wolfe, predstavnik Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije, Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche i izvjestitelj Odbora regija za Strategiju, Rossella Rusca, predstavnica talijanskog predsjedništva u Vijeće Europske unije te Mato Škrabalo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri EU. U raspravama su sudjelovali i predstavnici iz regija iz Grčke, Slovenije, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Hrvatske.
07-10-2014
Ispred glavnog ulaza u Europski parlament u Bruxellesu zastupnica Dubravka Šuica i župan Nikola Dobroslavić podijelili su tonu i pol narančina iz doline Neretve prolaznicima i zastupnicima Europskog parlamenta i ukazali na probleme izvoza proizvođača narančina koji je nastao nakon ruskog embarga na uvoz voća iz zemalja Europske unije.
Zbog ruskog embarga Europska unija je osigurala sredstva za subvencioniranje 7900 tona narančina, po cijeni od 1,4 kune. To znači da će Europa iz svojih sredstava subvencionirati takozvanu neberbu, odnosno višak narančina koji se zbog zabrane izvoza u Rusiju neće moći prodati redovitim putem, pa će se takve narančine dijeliti ustanovama socijalne skrbi, školama vrtićima, prihvatilištima i učeničkim domovima.
“Dijeljenjem narančina htjeli smo ukazati na štetnost ruskog embarga za dolinu Neretve, a s obzirom da se u Bruxellesu ovih dana održavaju Otvoreni dani regija i da je puno Europljana ovdje i na taj način smo željeli osvijestiti građane Unije koliko je važno da naši proizvođači dobiju mogućnost izvoza ili da dobiju veće poticaje Europske komisije, što je u drugom valu i učinjeno, ali nažalost nedovoljno”, naglasila je zastupnica Dubravka Šuica.
Osim europarlamentarke Šuice i Dubrovačko-neretvanskog župana u akciji su sudjelovali i brojni asistenti te stažisti hrvatskih zastupnika kao i djelatnici ureda DNŽ u Bruxellesu. Župan Dobroslavić istaknuo je kako se nada da će ova akcija skrenuti pozornost na problem plasmana neretvanskih narančina institucijama Europske unije te ih potaknuti na njegovo rješavanje i u budućnosti.
Ove godine očekuje se u dolini Neretve rekordan urod od 80 tisuća tona narančina visoke kvalitete, a od početka rusko-ukrajinske krize traže se alternativna tržišta, jer zna se da se na domaće tržište može plasirati 15.000 tona ovog voća.
“Akcija dijeljenja narančina u srcu Europe dobra je prilika da se potakne proizvođače da potraže i nove destinacije za izvoz, primjerice zemlje Beneluxa u kojima živi gotovo 30 milijuna potencijalnih potrošača,” zaključila je Šuica.
07-10-2014
Ispred glavnog ulaza u Europski parlament u Bruxellesu zastupnica Dubravka Šuica i župan Nikola Dobroslavić podijelili su tonu i po narančina iz doline Neretve prolaznicima i zastupnicima Europskog parlamenta i ukazali na probleme izvoza proizvođača narančina koji je nastao nakon ruskog embarga na uvoz voća iz zemalja Europske unije.
Zbog ruskog embarga Europska unija je osigurala sredstva za subvencioniranje 7900 tona narančina, po cijeni od 1,4 kune. To znači da će Europa iz svojih sredstava subvencionirati takozvanu neberbu, odnosno višak narančina koji se zbog zabrane izvoza u Rusiju neće moći prodati redovitim putem, pa će se takve narančine dijeliti ustanovama socijalne skrbi, školama vrtićima, prihvatilištima i učeničkim domovima.
"Dijeljenjem narančina htjeli smo ukazati na štetnost ruskog embarga za dolinu Neretve, a s obzirom da se u Bruxellesu ovih dana održavaju Otvoreni dani regija i da je puno Europljana ovdje i na taj način smo željeli osvijestiti građane Unije koliko je važno da naši proizvođači dobiju mogućnost izvoza ili da dobiju veće poticaje Europske komisije, što je u drugom valu i učinjeno, ali nažalost nedovoljno", naglasila je zastupnica Dubravka Šuica.
Osim europarlamentarke Šuice i Dubrovačko-neretvanskog župana u akciji su sudjelovali i brojni asistenti te stažisti hrvatskih zastupnika kao i djelatnici ureda DNŽ u Bruxellesu. Župan Dobroslavić istaknuo je kako se nada da će ova akcija skrenuti pozornost na problem plasmana neretvanskih narančina institucijama Europske unije te ih potaknuti na njegovo rješavanje i u budućnosti.
Ove godine očekuje se u dolini Neretve rekordan urod od 80 tisuća tona narančina visoke kvalitete, a od početka rusko-ukrajinske krize traže se alternativna tržišta, jer zna se da se na domaće tržište može plasirati 15.000 tona ovog voća.
"Akcija dijeljenja narančina u srcu Europe dobra je prilika da se potakne proizvođače da potraže i nove destinacije za izvoz, primjerice zemlje Beneluxa u kojima živi gotovo 30 milijuna potencijalnih potrošača," zaključila je Šuica.
06-10-2014
U suradnji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko - neretvanske županije DUNEA u Europskom parlamentu 6. listopada 2014. godine otvorena je međunarodna izložba "Stazama stećaka".
Riječ je o projektu koji obuhvaća četiri države, a financiran je od strane Europske komisije. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, u Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog, u Srbiji je obrađen lokalitet Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori lokalitet Marina šuma kod Pljevlja.
"Izložbe i projekti poput ovih obogaćuju našu kulturnu baštinu te nas istovremeno potiču i osvješćuju da krenemo u potragu za neotkrivenim blagom, među kojim će zasigurno pronaći još pokoji biser", naglasila je tijekom otvorenja izložbe Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci.
"Koliko su vrijedni stećci pokazuje i činjenica da su dvije lokacije nominirane za popis UNESCO-ovog fonda svjetske baštine", naglasio je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko - neretvanske županije.
U isto vrijeme i na istoj lokaciji otvorena je izložba "Voštanih brodova", također u organizaciju Ureda zastupnice Šuice. Poznati dubrovački čistač gospodin Tonči Jonjić izložio je jedinstvene u svijetu makete brodova i galija izrađenih od voska. "Trgovina, a brod kao njezino glavno uporište, bila je pokretač razvoja srednjovjekovnog Dubrovnika. Stoga je model broda karake i galijuna i korišten kao motiv i inspiracija ovog izvornog suvenira. Dubrovnik je upravo po njima bio prepoznat u svijetu, a danas je pomalo zaboravljen", podsjetila je zastupnica Šuica.
Voštani modeli raznih povijesnih brodova izloženi su do 9. listopada, a među njima su dalmatinska galija, mletačka galija, trabakul, gajeta, neretvanska lađa, dalmatinski kajić, dubrovačka karaka, dubrovačka galija te jedan suvremeni brod - moderni kruzer koji je danas svakodnevna pojava u Dubrovniku.
06-10-2014
Evropska pučka stranka (EPP) ocijenila je danas vrlo lošim nastup na saslušanju kandidatkinje za potpredsjednicu Evropske komisije Slovenke Alenke Bratušek.
"Bio je je to iznenađujuće loš nastup za kandidatkinju koja bi trebala preuzeti dužnost potpredsjednice Evropske komisije, zadužena za energetsku uniju. Alenka Bratušek je bila preuopštena u svojim odgovorima i nije nas uspjela uvjeriti u svoje proevropska dostignuća potrebna za stvaranje prijeko potrebne energetske unije", rekao je Krišjanis Karinš, koordinator EPP-a u odboru za industriju, istraživanje i energiju.
Bratušek je danas tri sata odgovarala na pitanja članova odbora za zaštitu okoliša i odbora za industriju, istraživanje i energiju u sklopu saslušanja koje moraju proći svi kandidati za članove Komisije prije nego Evropski parlament ne glasa o cijelom kolegijumu.
Osim pitanja, koja su se u većini odnosila na energiju i buduću energetsku politiku EU-a,poslanici su je pitali i za sporni postupak imenovanja za poslanicu kao i za optužbe slovenačke opozicione stranke da je svojevremeno pjevala pjesme u slavu komunizma.
Slovenačka demokratska stranka, bivšeg premijera Janeza Janše, poslala je izabranom predsjedniku Komisije Žan-Klod Junkeru snimku na kojoj Bratušek pjeva pjesmu Bandjera Rosa i da je davala protivevropske izjave.
U vezi s tim pitanje su joj postavili zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica, grčka zastupnica iz EPP-a Maria Spiraki te njemački zastupnik član CDU-a Peter Liese.
Bratušek je rekla da je taj snimak snimljen na obilježavanju dana Osvobodilne fronte, državnog praznika u Sloveniji, te da je pjesma Bandjera Rosa antifašistička i da se nema radi čega izvinjavati.
Istaknula je da nikada nije bila članica komunističke partije, a što se tiče navodnih protivevrospkih izjava, rekla je da je u Sloveniji spočitavaju upravo suprotno, da je previše evropski usmjerena.
Poslanik Liese je preko Tvitera poručio da je "vrlo čudno" reći za pjesmu u kojoj se kaže "živio komunizam" da je antifašistička.
Bratušek je morala da odgovara i na pitanja o postupku imenovanja kandidata za poslanika u Sloveniji. Njoj se zamjera da je samu sebe nominovala dok je nosila dužnost premijerke u odlasku.
Objasnila je da se koalicione stranke u odlazećoj vladi nisu mogle složiti oko jednog kandidata i da su stoga odlučile da Junkeru poslati popis od tri kandidata jer se nije moglo čekati formiranje nove vlade s obzirom na rokove u postupku imenovanja Komisije.
"Među trima kandidatima, bilo je moje ime, a Junker je odabrao mene", rekla je Bratušek.
Puno je zastupnika tokom saslušanja slalo poruke preko Tvitera, žaleći se da je Bratušek na sva konkretna pitanja odgovarala vrlo neodređeno. Neki ocjenjuju da je ovo najgore saslušanje do sada.
Puno je zastupnika pokazivalo nezadovoljstvo njenim odgovorima, a izostala je i podrška od liberalnih zastupnika, kojima pripada i Bratušek.
Večeras će se sastati koordinatori političkih grupa na sastanku zatvorenom za javnost kako bi ocijenili nastup Alenke Bratušek.
06-10-2014
PITANJE USTROJA MOSTARA TE OPĆINA U SREDIŠNJOJ BOSNI TAKOĐER STVARA RASCJEP IZMEĐU DVIJE POLITIKE, KAO I RTV KANAL
Zaokret oko Predsjedništva je samo početak relaksiranja odnosa na relaciji Mostar – Sarajevo. Puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju
Kreirao sam prijedlog “plutajućih županija” koji povećava izglede na 99 posto da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva – riječi su aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Nova platforma
Ova izjava i potezi bošnjačkih stranaka u predizbornoj kampanji možda najavljuju zaokret u dijelu bošnjačke politike koja se u ovom ciklusu odrekla biranja hrvatskoga člana Predsjedništva. No, riječ je o prividnoj relaksaciji odnosa između Mostara i Sarajeva. Jer puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se politički predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju. Predsjedništvo je važno u operativnom i još više u simboličkom smislu, no ono bi trebalo biti tek prvi korak kako bi došlo do normaliziranja uništenih hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa. Prije svega, riječ je o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH. Domovi naroda u pluralnim europskim državama upravo postoje kao mehanizmi zaštite kolektivnih prava. Prijevara dijela bošnjačkih stranaka koje iz većinskih bošnjačkih županija biraju Hrvate koji ni na neizravan način nisu izraz volje hrvatskog biračkog tijela najveća je opasnost koja prijeti provedbi većinske hrvatske biračke volje nakon općih izbora. Upravo bi se tu mogla lomiti koplja oko stvaranja nove nelegalne platforme koja će isključiti biračku volju jednog od tri državotvorna naroda u BiH. No, ovaj put posljedice takve hegemonijske politike hrvatsko-bošnjačke odnose dovele bi do točke u kojima više nema povratka i mogućnosti bilo kakve političke suradnje. Rješenje za veliki broj problema glede izbora legitimnih hrvatskih predstavnika u zakonodavna tijela vlasti je osnivanje većinske hrvatske izborne jedinice što je prijedlog hrvatske strane koji veliki dio bošnjačkih političara odbacuje. Tu je i stalni udar dijela bošnjačkih stranaka na hrvatsku ministarsku kvotu u Vladi FBiH. O kakvom je podređenom položaju Hrvata u federalnom izvršnom tijelu riječ govori podatak da je nakon Petritschevih ustavnih promjena bošnjačkih pozicija osam, a hrvatskih pet. I takav podređeni položaj dio bošnjačkih stranaka želi dodatno oslabiti. Jedan od stalnih problema je i preglasavanje u institucijama vlasti na svim razinama. Poseban kamen spoticanja između Mostara i Sarajeva je i razvlašćivanje županija te pokušaj dovođenja do njihovog potpunog financijskog kraha i besmisla njihovog postojanja. “Na djelu je smišljeni politički plan potkradanja županija s hrvatskom većinom”, riječi su predsjednika Vlade ZHŽ-a Zdenka Ćosića kada je govorio o raspodjeli sredstava od PDV-a. Cijelo to vrijeme događa se i prelijevanje novca iz većinskih hrvatskih u većinska bošnjačka područja i kroz raspodjelu proračunskih sredstava na federalnoj razini subvencioniranjem gubitaša na većinskim bošnjačkim područjima, stoji u posljednjoj analizi na portalu Vecernji.ba.
Separatističke težnje
Pitanje ustroja Mostara te općina u središnjoj Bosni također stvara rascjep između dvije politike. S jedne strane bošnjačka politika u gradu na Neretvi traži elemente nacionalne zaštite kakvi su primjereni na višim razinama. Hrvatska strana se zalaže za hercegovačko središte bez podjela. No, ako ih bude, onda mostarsku formulu traži i u općinama u središnjoj Bosni gdje su posljednjih nekoliko mjeseci učestala ubojstva hrvatskih povratnika. I neprocesuiranje zločina koji su počinjeni i s jedne i s druge strane tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba također ne doprinosi politici normaliziranja odnosa. Odnosi na relaciji Mostar – Sarajevo ključ su jake i stabilne BiH s obzirom na stalne separatističke težnje u Banjoj Luci. Nova briselska BiH znači i europske standarde, to jeste ostvarivanje kolektivnih prava različitih segmenata u pluralnim državama. U ovom slučaju ona se poklapaju sa zahtjevima Mostara. Političko Sarajevo će se morati odlučiti. U protivnom, ova zemlja će se i dalje suočavati s predpolitičkim pitanjima 19. stoljeća umjesto životnih pitanja od pokretanja proizvodnje, sustavne socijalne zaštite, ulaganja u obrazovanje…
Zabrana javnog RTV servisa nezabilježen slučaj u Europi
Najvidljiviji primjer odnosa Sarajeva prema Mostaru, koji postaje zaštitni znak neravnopravnosti, je zabrana osnivanja javnoga RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV servisa BiH. To je nezabilježen slučaj u europskoj medijskoj politici. Eurozastupnica Dubravka Šuica navodi kako je stabilnost BiH i ispunjenje kriterija jedan od glavnih uvjeta na putu prema EU. “Jedan od tih uvjeta je i kvalitetna jezična zastupljenost te informiranje na hrvatskom jeziku. Zato će vlasti u Sarajevu morati odlučiti žele li da BiH slijedi europski put, a ja sam sigurna da žele”, rekla je Šuica javljajući se iz Bruxellea na nedavno održanom okruglom stolu posvećenom javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku u BiH.
05-10-2014
U suradnji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko – neretvanske županije DUNEA, u Europskom parlamentu danas je otvorena je međunarodna izložba “Stazama stečaka”, saopćio je Ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
Riječ je o projektu koji obuhvata četiri države, a financiran je od Europske komisije.
U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, u Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog, u Srbiji je obrađen lokalitet Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori lokalitet Marina šuma kod Pljevlja.
“Izložbe i projekti poput ovih obogaćuju našu kulturnu baštinu, te nas istovremeno potiču i osvješćuju da krenemo u potragu za neotkrivenim blagom, među kojim će zasigurno pronaći još pokoji biser”, kazala je tokom otvaranja izložbe voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci Dubravka Šuica.
“Koliko su vrijedni stečci pokazuje i činjenica da su dvije lokacije nominirane za popis UNESCO-ovog fonda svjetske baštine”, rekao je , župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
06-10-2014
U Europskom parlamentu danas je otvorena međunarodna izložba "Stazama stećaka". Riječ je o projektu koji obuhvaća četiri države Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, a financiran je od strane Europske komisije. Izložbu, koju je organizirala DUNEA u suradnji s Uredom zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, otvorio je župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, a uz brojne uzvanike na otvaranju su bili i gotovo svi hrvatski europarlamentarci.
Uvodno je prisutnima i izložbu predstavila Marijana Aksić Vitković iz razvojne agencije DUNEA. U isto vrijeme i na istoj lokaciji otvorena je izložba voštanih brodova Tonćija Jonjića.
07-10-2014
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, sudjelovala je na saslušanju Alenke Bratušek, slovenske kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije zaduženu za energetsku uniju.
„Budući da ovisimo o ruskim energentima, pogotovo o plinu, smatram da je potrebno okrenuti se i drugim opcijama. Diverzifikacija izvora dobave štiti nas od samovolje dobavljača, koji misle da u rukama drže sve konce i da mogu metodom pritiska nametati uvjete kakve hoće“, konstatirala je Šuica ruski monopol na dovoz plina u Europu.
Predsjednica hrvatskog izaslastva u Europskoj pučkoj stranci je naglasila da je jedna od opcija za plinsku neovisnost EU i Transjadranski plinovod, koji je važan za Hrvatsku, ali i za jugoistok Europe, jer je predviđeno spajanje na plin iz Azerbejdžana što bi smanjio ovisnost o ruskim energentima.
„Zanima me i imate li strategiju kojom ćete u budućnosti smanjiti ovisnost o ruskom plinu i hoće li na tu odluku utjecati vaša nekadašnja dobra suradnja s Rusijom“, pitala je Dubarvka Šuica Alenku Bratušek.
Biša slovenska premijerka u svojem odgovoru je pozdravila Transjadranski plinovod te je istaknula da je potrebno više takvih projekata kako bi se stekla energetski neovisna Unija.
Šuica je u zaključku svog izlaganja upitala Bratušek o spornim antieuropskim video isječcima u kojima Bratušek veliča i komunizam – „Smatrate li da je vrijeme da se, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta, ogradite od komunizma unutar EU i okrenete budućnosti?“
Bratušek je odgovorila da pjesma ''Viva el comunismo'' nije prokomunistička pjesma nego slovenska antifašistička pjesma, što je kod brojnih zastupnika izazvalo nevjerice.
Predsjednica hrvatskog izaslastva u Europskoj pučkoj stranci je naglasila da je jedna od opcija za plinsku neovisnost EU i Transjadranski plinovod, koji je važan za Hrvatsku, ali i za jugoistok Europe, jer je predviđeno spajanje na plin iz Azerbejdžana što bi smanjio ovisnost o ruskim energentima.
„Zanima me i imate li strategiju kojom ćete u budućnosti smanjiti ovisnost o ruskom plinu i hoće li na tu odluku utjecati vaša nekadašnja dobra suradnja s Rusijom“, pitala je Dubarvka Šuica Alenku Bratušek.
Biša slovenska premijerka u svojem odgovoru je pozdravila Transjadranski plinovod te je istaknula da je potrebno više takvih projekata kako bi se stekla energetski neovisna Unija.
Šuica je u zaključku svog izlaganja upitala Bratušek o spornim antieuropskim video isječcima u kojima Bratušek veliča i komunizam – „Smatrate li da je vrijeme da se, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta, ogradite od komunizma unutar EU i okrenete budućnosti?“
Bratušek je odgovorila da pjesma ''Viva el comunismo'' nije prokomunistička pjesma nego slovenska antifašistička pjesma, što je kod brojnih zastupnika izazvalo nevjerice.
06-10-2014
Foto: Screenshot YouTube
Bratušek je u ponedjeljak tri sata odgovarala na pitanja članova odbora za zaštitu okoliša i odbora za industriju, istraživanje i energiju u sklopu saslušanja koje moraju proći svi kandidati za članove Komisije prije nego Europski parlament ne glasuje o cijelom kolegiju
Europska pučka stranka (EPP) ocijenila je u ponedjeljak vrlo lošim nastup na saslušanju kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije Slovenke Alenke Bratušek.
- Bio je je to iznenađujuće loš nastup za kandidatkinju koja bi trebala preuzeti dužnost potpredsjednice Europske komisije, zadužena za energetsku uniju. Alenka Bratušek je bila preopćenita u svojim odgovorima i nije nas uspjela uvjeriti u svoje proeruopska postignuća potrebna za stvaranje prijeko potrebne energetske unije - rekao je Krišjanis Karinš, koordinator EPP-a u odboru za industriju, istraživanje i energiju.
Bratušek je u ponedjeljak tri sata odgovarala na pitanja članova odbora za zaštitu okoliša i odbora za industriju, istraživanje i energiju u sklopu saslušanja koje moraju proći svi kandidati za članove Komisije prije nego Europski parlament ne glasuje o cijelom kolegiju.
Osim pitanja, koja su se u većini odnosila na energiju i buduću energetsku politiku EU-a, zastupnici su je pitali i za sporni postupak imenovanja za povjerenicu te za optužbe slovenske oporbene stranke da je svojedobno pjevala pjesme u slavu komunizma.
Slovenska demokratska stranka, bivšeg premijera Janeza Janše, poslala je izabranom predsjedniku Komisije Jean-Claudeu Junckeru snimku na kojoj Bratušek pjeva pjesmuBandiera Rossa i da je davala protueuropske izjave.
U vezi s tim pitanje su joj postavili zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica, grčka zastupnika iz EPP-a Maria Spyraki te njemački zastupnik član CDU-a Peter Liese.
Bratušek je rekla da je ta snimka snimljena na obilježavanju dana Osvobodilne fronte, državnog praznika u Sloveniji, te da je pjesma Bandiera Rossa antifašistička i da se nema radi čega ispričavati.
Istaknula je da nikada nije bila članica komunističke partije, a što se tiče navodnih protueurospkih izjava, rekla je da je u Sloveniji spočitavaju upravo suprotno, da je previše europski usmjerena.
Zastupnik Liese je preko twittera poručio da je "vrlo čudno" reći za pjesmu u kojoj se kaže "živio komunizam" da je antifašistička.
Bratušek je morala odgovarati i na pitanja o postupku imenovanja kandidata za povjerenika u Sloveniji. Njoj se zamjera da je samu sebe nominirala dok je obnašala dužnost premijerke u odlasku.
Objasnila je da se koalicijske stranke u odlazećoj vladi nisu mogle složiti oko jednog kandidata i da su stoga odlučile Junckeru poslati popis od tri kandidata jer se nije moglo čekati formiranje nove vlade s obzirom na rokove u postupku imenovanja Komisije.
- Među trima kandidatima, bilo je moje ime, a Juncker je odabrao mene - rekla je Bratušek.
Puno je zastupnika tijekom saslušanja slalo poruke preko twittera, žaleći se da je Bratušek na sva konkretna pitanja odgovarala vrlo neodređeno. Neki ocjenjuju da je ovo najgore saslušanje do sada.
Puno je zastupnika pokazivalo nezadovoljstvo njezinim odgovorima, a izostala je i potpora od liberalnih zastupnika, kojima pripada i Bratušek.
Večeras će se sastati koordinatori političkih skupina na sastanku zatvorenom za javnost kako bi ocijenili nastup Alenke Bratušek.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
