• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
19-09-2014

Situacija u Škotskoj je bila srećom samo "bitka kutijama". No toga će biti još, a mogu se očekivati i nasilni procesi, komentirao je škotski referendum Tonino Picula

Škotsko povijesno "ne" odcjepljenju od Velike Britanije, komentirao je u petakeurozastupnik Tonino Picula (SDP). Rekao je da je to nasreću bila samo "bitka kutijama" no naglasio je da će toga biti još te da se mogu očekivati i nasilni procesi.

- Sjetimo se našeg iskustva, a slučaj s Krimom još će dugo tresti vanjsku politiku Europe - rekao je Picula na predstavljanju programa eurozastupnika u Zagrebu. 

Andrej Plenković (HDZ) rekao je da je bilo zabrinutosti u Europi oko Škotske, ali nitko se iz Bruxellesa nije htio javno očitovati o tome. Istaknuo je da je referendum potaknuo neviđen odaziv glasača, ali 55 posto glasova daje snažan legitimitet ostanku u Velikoj Britaniji. 

Komentirajući gaf Europske komisije koja je objavila na svojim stranicama kartu na kojoj se Hrvatska preko Vojvodine proteže do Rumunjske, Picula je prepričao svoj primjer.

"Zalažem se da Hrvatska zadrži Istru, a Srbija Vojvodinu"

- Prije dva mjeseca veliki talijanski proizvođač izvjesio je talijansku zastavu koja obuhvaća Istru. Reagirao sam i u roku od 12 sati to se uz ispriku popravilo. Zalažem se da Hrvatska zadrži Istru, a Srbija Vojvodinu - rekao je Picula. 

Dubravka Šuica (HDZ) dala je primjer kada se na brošuru jednog događaja u Sofiji (Bugarska, op. a.) objavila slika Aja Sofije (Turska, op. a.).  

Škrlec o ekologiji, Petir o prehrani, a Maletić i ekonomiji 

Predstavljajući svoj program u EU parlamentu, zastupnik Davor Škrlec (ORaH)upozorio je da Zagreb gura spalionicu otpada dok se po novim direktivama nalaže suprotno. Ivana Maletić (HDZ) je pak upozorila da se teško nosimo s procedurom prekomjernog deficita. Mirjana Petir (HSS) je govorila o zdravoj prehrani. 

19-09-2014

Osmero hrvatskih europarlamentaraca predstavilo se javnosti u Kući Europe u Zagrebu, u petak, povodom početka petogodišnjeg mandata; tom prilikom zaključili su da hrvatski nacionalni interesi nisu definirani te su pozvali Vladu da organizira brifinge na kojima bi se uskladili oko ciljeva, a naglasili su i da je borba protiv GMO-a svakako hrvatski nacionalni interes koji se sam nametnuo

 
Na predstavljanju su sudjelovali Andrej Plenković (EPP), Biljana Borzan(S&D), Davor Škrlec (Zeleni/EFA), Dubravka Šuica (EPP), Ivana Maletić(EPP), Jozo Radoš (ALDE), Marijana Petir (EPP) i Tonino Picula (S&D). Posebno aktivne u borbi protiv GMO-a su eurozastupnice Borzan i Petir, ali njima možemo pridodati i Škrleca i Šuicu, koji iako se oko toga nisu dogovarali i dolaze iz različitih političkih opcija, zastupaju isti stav, a to je da ne žele GMO u Hrvatskoj. 

Eurozastupnica Marijana Petir kazala je kako smatra da je borba protiv GMO-a hrvatski nacionalni interes jer smo mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem. 'Mi se trebamo razvijati poštujući postulate održivog razvoja. To znači poticanje gospodarskih aktivnosti koje otvaraju nova radna mjesta, štite socijalnu sigurnost zaposlenih i okoliš. Tu GMO-u nema mjesta', izričita je Petir.

Svatko tko drži do hrvatskih nacionalnih interesa, smatra ona, uviđa da bi puštanje živih GMO-a u okoliš bespovratno uništilo našu poljoprivredu, biološku raznolikost i turizam. 'Zato vjerujem da sve kolege ovdje razmišljaju na sličan način', kazala je Petir. Europarlamentarka Borzan je kazala da kolegica Petir i ona nikad nisu razgovarale o ovoj temi, ali jedan logičan način razmišljanja o tome što je nacionalni interes, doveo ih je u situaciju da se zalažu za iste ciljeve, iako pripadaju različitim strankama i političkim grupacijama u Europskom parlamentu. 

'Sve dok se ne ispita GMO do kraja i sve dok ne budemo sigurni da ne može imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, ne želimo ga u Hrvatskoj. To naglašavam, jer neki političari često u javnosti pokušavaju manipulirati i govoriti da je dokazano da GMO ne šteti. Ne, nije dokazano da ne šteti i sve dok ne budemo sigurni, moj stav će biti takav, a pretpostavljam i ostalih kolega, i kolegice Šuice i Škrleca, koji su također u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI)', poručila je Borzan koja je dodala da to nije jedini primjer sličnog razmišljanja hrvatskih eurozastupnika o nacionalnim interesima. 

Već nekoliko puta su, kaže, glasovali suprotno stavovima svojih političkih grupacija, poput slučajeva kada su se donosile odluke o ribarstvu ili otocima, dakle, našim nacionalnim interesima. 'Tako se i na tim nekim sitnijim stvarima pokazalo da i bez međusobne koordinacije, po nekom vlastitom nahođenju, uvažavajući naše nacionalne interese, glasujemo identično', kazala je Borzan. 

Šuica je kazala da su svi, naravno, za Hrvatsku bez GMO-a. 'U tijeku je direktiva koja će omogućiti da zemlje članice same odluče koja će svoja područja proglasiti GMO slobodnima. Za Hrvatsku je to jasno', kazala je Šuica. 

I eurozastupnik Škrlec je protiv GMO-a. Klub Zelenih kojemu pripada protivi se primjeni GMO-a. 'Može reći da što se tiče primjene GMO-a, tu postoji svojevrstan nacionalni konsenzus', zaključio je Škrlec.

19-09-2014
Picula: EU ne može tretirati BiH kao Kavkaz
 
Tonino Picula
 

Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.

Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.

Plenković: Rast, razvoj, zapošljavanje

Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.

Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.

Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.

Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Picula: Sigurnost i vanjska politika

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.

Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.

Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.

Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Maletić: Gospodarska politika

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.

Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.

Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Borzan i Petir: Zaštita potrošača, GMO, prava žena

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.

Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.

Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Radoš: Energetika i turizam

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.

U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Škrlec: Gospodarenje otpadom

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.

Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Šuica: Okoliš, sigurnost

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om, prenosi Hina.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

19-09-2014
Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.
 
 
Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.

Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.

Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.

Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.

Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.

Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.

Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.

Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.

Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.

Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.

Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.

Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.

U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.

Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

19-09-2014

Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta.

Autor: PolitikaPlus/hina

Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.

 

Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec. Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je. Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske. Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je. Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika. Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu. Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka. Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je. Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju. Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena. Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu. Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu. U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada. Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

19-09-2014
EP hrvatski zastupnici europski parlament
Photo: foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd - montaža Narod.hr

POVODOM PETOGODIŠNJEG MANDATA

Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je danas u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.

Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.

Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.

Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.

Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.

Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine – za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.

Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. “EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama”, kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.

Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.

Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.

Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u “velikim problemima”, a za 2015. po njezinu mišljenju “nema rješenje” i umjesto “kratkoročnih, ad hoc mjera” smatra da je potrebno “obuhvatnije rješenje” koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.

Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.

Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.

Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.

U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.

Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

19-09-2014
Što rade hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?

Screenshot: YouTube

OSMERO od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.

Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.

Plenković: Rast, razvoj, zapošljavanje

Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.

Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.

Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.

Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Picula: Sigurnost i vanjska politika

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.

Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.

Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.

Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Maletić: Gospodarska politika

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.

Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.

Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Borzan i Petir: Zaštita potrošača, GMO, prava žena

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.

Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.

Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Radoš: Energetika i turizam

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.

U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Škrlec: Gospodarenje otpadom

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.

Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Šuica: Okoliš, sigurnost

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

17-09-2014
Ruske protusankcije Europskoj uniji za poljoprivredne i prehrambene proizvode jedna su od dominantnijih tema jesenskog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu. Stoga voditeljica HDZ-ove delegacije Dubravka Šuica nije propustila ispitati, još jednom, kako bi se moglo pomoći hrvatskom voćarstvu i povrtlarstvu - s naglaskom na agrume. Za više od 20.000 stanovnika doline Neretve koji žive od uzgoja mandarina, naime, nije predviđena financijska pomoć u trenutačnom paketu interventnih mjera Europske komisije. 

 

Odobrena sredstva nisu dovoljna 

Nakon što je nedavno uputila pismo Komisiji apelirajući za financijsku potporu hrvatskim uzgajivačima agruma uslijed posljedica ruskog embarga, Šuica je i na plenarnom zasjedanju EP-a ponovno zatražila da EU donese konkretne mjere pomoći:

http://hdz.hr/vijest/eu/video-suica-ek-hocete-li-pomoci-proizvodacima-ma...

- Ruski embargo prouzročio je veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU - procjenjuje se na oko 5 milijardi eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti novac iz Fonda za zajedničku poljoprivrednu politiku, no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta na koje bi se moglo usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda. Ističem zadovoljstvo jer je Komisija promptno djelovala, no odobrena sredstva, nažalost, nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Daciana Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina.

Kriza ni blizu kraju

S obzirom na činjenicu da trenutačno nema naznaka povlačenja ruskih protusankcija te se predviđa dugi proces stabilizacije poljoprivrednog tržišta EU, potrebno je da zajednička poljoprivredna politika bude pametno osmišljena, ne izostavljajući nijednog poljoprivrednika - istaknula je Šuica te zaključila:

- Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve!

16-09-2014

EU zastupnice Šuica i Tomašić o mandarinama

 

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.

Zastupnica  Ruža Tomašić  zatražila je od Europske komisije da zaštiti hrvatske proizvođače mandarina koji su također pogođeni ruskom zabranom trgovine poljoprivrednim proizvodima i hranom iz EU-a, a zastupnica Dubravka Šuica  koja je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narančina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu, istaknula je da su "vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve".  

16-09-2014
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.
 

 

Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina - istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.

Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narančina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.

-Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve-, zaključila je Šuica.

 

Moja EUropska putovnica

moja-europska-putovnica-ds

Moje konferencije

moje-konferencije-dubravka-suica

Novosti

VIDEO

 (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

 video-5

 

(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
u-svom-filmu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam