Zastupnici EU parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU-a. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK. Na radnom sastanku Radne skupine za voće i povrće Europske komisije razmatran je prijedlog nove Uredbe o interventnim mjerama u sektoru voća i povrća. Prema prijedlogu Komisije, a na intervenciju zemalja proizvođača, u prijedlog nove Uredbe uvrštene će biti i mandarine. “Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica prije donošenja odluke. Pomoć proizvođačima mandarina od EU je zatražila i zastupnica Ruža Tomašić.
Cijeli članak pročitajte na linku.
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.
"Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.
Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.
"Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica
- See more at: http://zupskiportal.hr/novost/2359/%C5%A0uica:--I-u-Strasbourgu-o-narancinima,-sti%C5%BEe-potpora-iz-EU!#sthash.c98nddFk.dpuf
|
![]() |
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.
"Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.
Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.
"Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica. |
|
![]() |
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.
"Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.
Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.
"Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica. |
|
![]() |
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK. "Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica. Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu. "Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica. |
U raspravi s povjerenikom Europske komisije za unutarnje tržište Michelom Barnierom u Europskom parlamentu razgovaralo se o temama koje izravno utječu na svakodnevni život građana, a u njoj je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica. Osim potpore zelenoj ekonomiji i borbi protiv klimatskih promjena govorilo se i o jedinstvenom digitalnom tržištu koje nije pitanje budućnosti, nego sadašnjosti te se stoga moraju ujednačiti pravila u svih 28 članica EU kako bi svim građanima bio osiguran pristup digitalnim uslugama, priopćeno je iz Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu.
- Tema koja me posebno zanima kao i građane koje zastupam je roaming, zato želim još jednom istaknuti zadovoljstvo što ćemo od 15. prosinca 2015.godine svi u Europskoj uniji imati jednake tarife i što će i to biti jedna od zajedničkih vrijednost koje dijelimo- kazala je Šuica.
U priopćenju se dodaje da je jedinstveno digitalno tržište jedan je od prioriteta Junckerove Komisije i važno područje politika EU te da stoga taj projekt treba dovršiti kako bi se ukinuo monopol u tom području i kako bi se povećala konkurentnost malih i srednjih poduzeća.
- Nemojmo zaboraviti da su neke članice izašle iz krize upravo zahvaljujući unaprjeđenju IT sektora pa je i to jedan od razloga da se ova jedinstvena strategija podupre u svim zemljama članicama-rekla je Dubravka Šuica.
Članak iz Slobodne Dalmacije u cjelosti možete pročitati na linkovima.
S time se slaže nekoliko izvora bliskih Junckerovoj komisiji, a u to vjeruje i Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.
Potraga za ženama
– Mislim da bi nominacijom žene Hrvatska zaista povećala šanse da dobije bolji portfelj. Ja sam javno predlagala Vladi da nominira više kandidata, odnosno da uz Mimicu nominira i jednu ženu, no očito taj stav nije dijelio i premijer Zoran Milanović – kaže Šuica. U kuloarima u Bruxellesu otvoreno se govori da je Rumunjska iskoristila deficit žena koji je Juncker u jednom trenutku imao. Rumunjska je nominirala Corinu Cretu, političarku otprije poznatu tabloidima po razmjeni ljubavnih e-mail poruka s bivšim američkim državnim tajnikom Collinom Powellom. Zauzvrat, Rumunji su od Junckera rezolutno tražili portfelj regionalne politike, kroz koji se kontroliraju fondovi EU, i Corina Cretu je na kraju to i dobila.
Slovenija je također profitirala ne samo od činjenice da je nominirala troje kandidata, od čega dvije žene, nego i od činjenice da je među njima i bivša premijerka, a Juncker je tražio i što više osoba s jakim političkim životopisom. Alenka Bratušek tako je dobila mjesto potpredsjednice EK zadužene za energetsku uniju. Moguća potpora EU projektu gradnje LNG terminala na Krku, primjerice, ići će kroz njezine ruke. Hrvatska Vlada ignorirala je Junckerovu javnu potragu za većim brojem žena jer je prevladao stav da “ne bi bilo fer da se Mimicu sada zbog ženske kvote odbaci kao kandidata za njegov prvi puni mandat u Komisiji”.
Što bi bilo da je bilo
No, po principu “što bi bilo da je bilo”, mi smo sastavili prijedlog hrvatskih kandidatkinja za EK od kojih bi svaka kod Junckera vjerojatno dobila bolji portfelj od međunarodne suradnje i razvoja koji je dobio Neven Mimica. Prijedlozi su posve spekulativni, i neke od njih premijer Milanović ni u snu ne bi podržao na mjestu europske povjerenice iz Hrvatske, no Juncker, čini se, vrlo rado bi. Junckeru je bilo važno da od 28 članova tima ne bude manje žena nego u prethodnoj Barrosovoj komisiji, gdje ih je bilo 9. Juncker ih sada ima također 9. – Bilo je zaista teško doći do broja devet. Na kraju srpnja imao sam samo tri i cijeli kolovoz, dok ste vi bili na suncu, proveo sam na telefonu pokušavajući povećati taj broj – rekao je Juncker.
Žene koje bi dobile bolji portfelj od MimiceI. Antičević Marinović - Zbog “pipl mast trast as” ispala je iz Europe, ali i ona bi dobila bolji portfelj od Mimice – pa i na čelu Vijeća sada je slab govornik engleskog
Biljana Borzan - Izabrana je u EU parlament pa je, kao i Mimica, bez problema mogla biti nominirana za europsku povjerenicu, samo da je Vlada tako htjela
Vesna Pusić - Od svih članova vladajuće koalicije bila bi najbolji kandidat za europsku povjerenicu i dobila bi bolji portfelj
Jadranka Kosor - Milanović bi prije sjeo u grob nego je predložio za EK, no kao bivša premijerka dobro bi prošla kao i Alenka Bratušek
Hrvatski povjerenik Neven Mimica izrazio je zadovoljstvo dodijeljenim mu resorom međunarodne suradnje i razvoja u Europskoj komisiji, istaknuvši da je to vrlo važna djelatnost EU-a, jer sama Unija i njezine članice predstavljaju najvećeg donatora međunarodne pomoći u svijetu. Iz pozicije nacionalnih interesa, nešto su manje zadovoljni hrvatski europarlamentarci Andrej Plenković, Dubravka Šuica i Marijana Petir
'To je vrlo relevantan portfelj za provedbu vanjske politike, s velikim proračunom. Uz ostvarivanje Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a, tu je i plemenita uloga Europske unije u pomaganju manje razvijenim područjima, ali je to najmanje profitabilan resor za Hrvatsku', kazao je Plenković za tportal.
U kontekstu poimanja 'reda veličina', objasnio je da su službeni Dublin i Bukurešt - prijestolnice zemalja usporedivih s Hrvatskom po broju stanovnika (Irska) i svježini članstva u EU (Rumunjska) - uspješno izlobirali lukrativne resore poljoprivrede i regionalne politike - sektora koji zajedno čine čak dvije trećine proračuna Europske unije.
Kao razlog zbog kojeg hrvatska Vlada nije polučila bolji rezultat, Plenković diplomatski navodi i činjenicu da je Hrvatska članica EU-a tek godinu dana.
Novu ulogu Nevena Mimice komentirala je i Marijana Petir (HSS), izrazivši nadu da će Mimica s većim žarom voditi resor međunarodne suradnje i razvoja nego što je to bio slučaj s njegovim dosadašnjim resorom.
'Kao povjerenik za zaštitu potrošača, bio je gotovo neprimjetan i nije polučio zapažen rezultat, a kao primjer navodim samo činjenicu da na naše tržište još uvijek stižu proizvodi lošije kakvoće od istih proizvoda na tržištima zapadnih zemalja', upozorila je Petir.
Napominje da je resor za regionalnu politiku i kohezijski razvoj, o kojem se špekuliralo da bi ga Mimica mogao dobiti, izuzetno značajan i ima proračun od 352 milijarde eura.
'Imajući u vidu to da je SDP-ova vlada zakazala upravo u području povlačenja sredstava iz fondova EU-a te da angažman gospodina Mimice u Europskoj komisiji do sada nije bio prepoznatljiv, vjerojatno u tome treba tražiti razloge zašto je ostao bez tog resora', zaključila je Petir.
Dubravka Šuica (HDZ) ne propušta istaknuti da je europskih pučana (EPP) dobila većinu potpredsjedničkih i povjereničkih mjesta u Europskoj komisiji, kao i samog predsjednika EK Jean-Claudea Junckera.
'Nažalost, Hrvatskoj i hrvatskom povjereniku gospodinu Mimici, koji pripada obitelji europskih socijalista (S&D), dodijeljen je manje važan resor međunarodne suradnje i razvoja. Smatram da službeni Zagreb nije bio dovoljno utjecajan i uspješan lobiranja za resor hrvatskog povjerenika u Komisiji. Činjenica da se Europska unija brine i o razvoju tzv. trećih zemalja također je važna, međutim s aspekta Hrvatske kao nove članice EU-a bilo bi bolje kada bi hrvatski povjerenik upravljao resorom regionalnog razvoja, prometa ili na primjer ribarstva', ocijenila je Šuica.