Eurozastupnica Dubravka Šuica obratila se za pomoć Europskoj komisiji zbog izostavljanja stavke o nastavku izgradnje Pelješkog mosta iz konačnih nacrta Operativnih programa koje je Vlada predala Komisiji. Šuica od Komisije traži da se pismeno očituje o tome u kojoj je fazi projekt nastavka izgradnje mosta te jesu li hrvatska upravna tijela pripremila studiju izvedivosti. Također, tražila je da precizan odgovor na pitanje iz kojeg fonda Hrvatska može sufinancirati nastavak izgradnje mosta, odnosno koje radnje Komisija očekuje od Vlade i hrvatskih ministarstava u ovoj fazi projekta.

- Predstudija izvedivosti potvrdila je kako je most najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg hrvatskog juga i zato ne vidim opravdani razlog da se u Partnerskom sporazumu s Komisijom nije našao vitalni projekt nastavaka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta. Budući da na hrvatskom jugu vlada velika zabrinutost, te s obzirom na nemogućnost dobivanja pravih informacija iz Vlade i resornih ministarstava, obratila sam se za pomoć EK - izvijestila je Šuica.

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je u razmjeni gledišta s predstavnicima Europske komisije vezano uz pripremu sastanka UN-a o klimatskim promjenana koji će se održati u rujnu ove godine, a kojim će predsjedati Ban Ki-Moon. U svom izlaganju zastupnica Šuica podržala je napore Komisije po pitanju očuvanja i uspostavljanja klimatske ravnoteže te je istaknula potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se dostigli postavljeni ciljevi.

Na sjednici Odbora vodila se rasprava i o  novom globalnom sporazumu koji bi trebao biti usvojen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 2015. godine, a sve nakon neuspjele klimatske konferencije u Kopenhagenu.

Tom prigodom Šuica je naglasila kako je Europska Unija lider u ovom projektu, te da je Parlament prošle godine vrlo ambiciozno usvojio tri obavezujuća cilja do 2030., a koji se odnose na emisiju stakleničkih plinova, ukupnu potrošnju energije iz obnovljivih izvora, te energetsku učinkovitost. Naglasila je da svi sudionici nemaju jednaka pravila te da neki još nisu ratificirali niti Sporazum iz Kyota. Podsjetila je da su brzorastuća gospodarstva Kine i Indije velika prijetnja ambicioznom planu te je dodala da EU treba biti predvodnik ovog projekta u svijetu.

„Samo djelujući integrirano možemo osigurati zajednički cilj maksimalnog zatopljenja od dva stupnja, to možemo smanjenjem emisije stakleničkih plinova, štednom energijom iz obnovljivih izvora, te inovacijama koje će omogućiti velikim svjetskim gospodarstvima da poštuju zacrtane strateške ciljeve,“ zaključila je Šuica.

Šuica je sudjelovala i u razmjeni mišljenja s talijanskim ministrom zaštite okoliša Gian Lucom Gallettijem. Tom prigodom je naglasila da od talijanskog predsjedanja EU-om očekuje nastavak ambiciozne politike zelene ekonomije koja je postala generator radnih mjesta.

Nakon konstituiranja odbora i izaslanstva Europskog parlamenta te nakon što su Jean – Claude Junckera za predsjednika Europske komisije, zastupnici su osnovali i intergrupe koje će osigurati sveobuhvatne razmjene mišljenja i konstruktivne prijedloge europarlamentaraca, koji su članovi raznih odbora o ključnim pitanjima koja se odnose na turizam, vinarstvo, vinogradarstvo, ali i druge sektore u Europskoj uniji.

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Dubravka Šuica, ujedno i voditeljica HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu, sudjelovat će u radu Intergrupe za vino, tradiciju i kvalitetu hrane koja se bavi pitanjima zaštite zemljopisnog podrijetla vinskih sorti i proizvoda te obuhvaća većinu problema s kojima se susreću vinogradari, vinari i industrija.

 S obzirom na značajnu ulogu  sektora u Hrvatskoj, zastupnica Šuica priključila se i radu Intergrupe za turizam Europskog parlamenta jer ta djelatnost čini preko 15 posto hrvatskog BDP-a, i unatoč krizi generator je zapošljavanja stanovništa. Turizam nije ništa manje važna djelatnost u Uniji jer čini 9 posto BDP-a te zapošljava 10 posto radnog stanovništva.

“U Hrvatskoj vinogradarstvo i turizam nisu samo gospodarske  djelatnosti, nego su dio obiteljske tradicije i načina života. Budući da dolazim iz kraja gdje su turizam, vinarstvo i vinogradarstvo zastupljeni, odlučila sam se za sada priključiti intergrupama u kojima ću svojim radom pridonijeti daljnjem razvoju održivog turizma, očuvanja i povratu  naslijeđa te zaštiti zemljopisnog podrijetla, a planiram se uključiti u rad  još nekih intergrupa,” najavila je Dubravka Šuica.

Uz zastupnika Andreja Plenkovića te njegovih kolega iz Estonije zastupnika Tunne Kelama i kolegice iz Latvije Sandre Kalniete apel Junckeru potpisao je i predsjednik kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber Apel i još dvadesetak članova EPP-a

 Skupina zastupnika Europske pučke stranke uputila je apel novom predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru da jedan od budućih povjerenika radi i na pitanjima vezanim uz europsku povijest i sjećanje na žrtve totalitarnih režima.

Uz zastupnika Andreja Plenkovića te njegovih kolega iz Estonije zastupnika Tunne Kelama i kolegice iz Latvije Sandre Kalniete apel Junckeru potpisao je i predsjednik kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber Apel i još dvadesetak članova EPP-a među  kojima su i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Marijana Petir.

"Duboko vjerujem da se europski projekt može izgraditi samo na temeljima istine i pomirenja. Europski parlament je već osudio zločine počinjene u totalitarnim režimima. No još uvijek smo svjedoci relativizacije spomenutih zločina, posebice u nekim  zemljama srednje i istočne Europe. stoga bi se nova Europska komisija trebala kontinuirano baviti tim pitanjem i podržati projekte vezane uz promoviranje europskog sjećanja i savjesti", naglasio je zastupnik Andrej Plenković.

Andrej Plenković

Kako bi se dosegao cilj koji je zacrtan u rezoluciji Europskog parlamenta iz 2009.godine, zastupnici Europske pučke stranke vjeruju da je nužno da u novoj Europskoj komisiji pod vodstvom predsjednika Junckera jedan povjerenik ili povjerenica uključi u svoj resor i pitanja vezana uz europsku povijest i sjećanje. EPP smatra da bi Europska komisija trebala pronaći najprikladnija sredstva i način u osiguranju pružanja odgovarajuće razine institucionalne i financijske pomoći projektu "Platforma europskog  sjećanja i savjesti" u kojem sudjeluju među ostalim 42 instituta i organizacije iz 13 zemalja EU-a, nekoliko susjednih zemalja i SAD-a. 

Platforma radi na promociji preventivnih mjera protiv netoleracije, ekstremizma, antidemokratskih kretanja i povratka na totalitarizam u budućnosti.

Europski parlament izglasao je danas u Strasbourgu parlamentarna izaslanstva za odnose s trećim zemljama, a hrvatski parlamentarci najzastupljeniji su u zajedničkim parlamentarnim odborima sa susjednim zemljama.

U izaslanstvo Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru s Makedonijom izabrani su Ivana Maletić (HDZ), Marijana Petir (HSS) i Biljana Borzan (SDP).

U izaslanstvo u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije izabran je Ivan Jakovčić (IDS), u Odbor za Crnu Goru Jozo Radoš (HNS) i Biljana Borzan (SDP).

Najviše hrvatskih članova ima u Izaslanstvu EP-a za odnose Bosnom i Hercegovinom i Kosovom – Davor Stier (HDZ), Dubravka Šuica (HDZ), Tonino Picula (SDP), Ruža Tomašić (HSP AS) i Jozo Radoš (HNS).

S druge strane, u izaslanstvu u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije nema nijednog hrvatskog zastupnika.

U odbor za parlamentarnu suradnju EU-a i Ukrajine izabran je Andrej Plenković, u izaslanstvu za odnose s Kanadom je Davor Škrlec (ORaH).

U izaslanstvo za parlamentarnu suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva (Euronest) izabrani su Andrej Plenković i Tonino Picula.-

Izaslanstva za odnose s trećim zemljama održavaju diplomatske odnose s parlamentima tih tih zemalja, a kad je riječ o zemljama kandidatima, riječ je o tijelima koja nadgledaju i usmjeravaju procese pristupanja Europskoj Uniji.

SKUPINA od dvadesetak zastupnika Europske pučke stranke uputila je pismo novom predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru u kojem traže da jedan od povjerenika u budućoj Komisiji bude zadužen za pitanja europske povijesti i sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

"Zastupnički klub Europske pučke stranke smatra da europske institicije, posebice Europska komisija, trebaju poticati široku raspravu na europskoj razini o uzrocima i posljedicama totalitarne vladavine", kaže se u priopćenju koje je objavio EPP.

"To nije puki povijesni ili emocionalni problem. To je problem koji je važan za istinski potpunu integraciju Europe", dodaju potpisnici apela.

Poziv Junckeru potpisalo je dvadesetak zastupnika Europske pučke stranke, među njima i hrvatski članovi te skupine Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Marijana Petir. Potpisao ga je i predsjednik kluba zastupnika EPP-a, bavarski demokršćanin Manfred Weber.

"Duboko vjerujem da se europski projekt može izgraditi samo na temeljima istine i pomirenja. Europski parlament je već osudio zločine počinjene u totalitarnim režimima. No još uvijek smo svjedoci relativizacije spomenutih zločina, posebice u nekim zemljama srednje i istočne Europe. stoga bi se nova Europska komisija trebala kontinuirano baviti tim pitanjem i podržati projekte vezane uz promoviranje europskog sjećanja i savjesti", rekao je zastupnik Andrej Plenković.

Potpisnici se pozivaju na rezoluciju Europskog parlamenta "O europskoj savjesti i totalitarizmu" od 2. travnja 2009., u kojoj se traži rasvjetljavanje i procjena zločina koje su počinile vlasti u komunističkim totalitarnim režimima kako bi se došlo do pomirenja koje se može postići priznanjem odgovornosti, traženjem oprosta i poticanjem moralne obnove.

"Kako bi se dosegao cilj koji je zacrtan u rezoluciji Europskog parlamenta iz 2009.godine, zastupnici Europske pučke stranke vjeruju da je nužno da u novoj Europskoj komisiji pod vodstvom predsjednika Junckera jedan povjerenik ili povjerenica uključi u svoj resor i pitanja vezana uz europsku povijest i sjećanje", kažu potpisnici pisma.

Novi saziv Evropskog parlamenta izabrao je jučer novu delegaciju koja će pratiti stanje u Bosni i Hercegovini. 

Predominantno, u njoj su poslanici iz bivših jugoslovenskih republika - Slovenije i Hrvatske. 

Od 12 članova, chak šest je iz ovih zemalja, od ćega petero iz Hrvatske. 

Predsjednik Delegacije izabrat će se najkasnije do oktobra, a u tom tijelu su, Kornelia Erns (Cornelia), Tanja Fajon, Urlike Lunachek (Lunacek), Tonino Picula, Jozo Radoš, Klaudija Šmit (Claudia Schmid), Davor Ivo štier, Dubracka Šuica, Laslo Tokes (Laszlo), Ruzza Tomašic, Danijele Voti (Daniele Votti), te Džuli Vard (Julie Ward). 

Među poslanicima nema više poznate njemačke političarke Doris Pak, te Austrijanca Hanesa  Svobode (Hannes Swoboda), na primjer.

Oni su godinama bili poslanici i bavili se našom zemljom, ali se ovog puta nisu ni kandidirali za izbore za Evropski parlament.