Schulz, koji je bio predsjednik u drugoj polovici prethodnog saziva Europskog parlamenta, dobio je 409 glasova.

Novi, osmi saziv Europskog parlamenta konstituiran je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a prva odluka mu je bila izbor predsjednika i ponovno je na mandat od dvije i pol godine izabran njemački socijaldemokrat Martin Schulz.

Schulz, koji je bio predsjednik u drugoj polovici prethodnog saziva Europskog parlamenta, dobio je 409 glasova. Glasovanje je tajno, ali se ne glasuje elektronski, kao što je uobičajeno u Europskom parlamentu, nego ubacivanjem listića u glasačku kutiju. Glasovanju je pristupilo 723 zastupnika, važećih glasova je bilo 612, nevažećih 111.

Schulz je izabran slijedom dogovora njegovih socijalista i demokrata (S&D) i Europske pučke stranke (EPP), čiji će kandidat od siječnja 2017. godine preuzeti predsjedničku dužnost od Schulza.

Osim Schulza, kandidati su bili Sajjad Karim iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji je dobio 101 glas te Pablo Iglesias (GUE/NGL) i Urlike Lunaček (Zeleni), koji su dobili po 51 glas.

'Iznimna mi je čast biti ponovno izabran za predsjednika Europskog parlamenta. Svoju ću dužnost obavljati vrlo ozbiljno, jer smo mi srce europske demokracije. Mi imamo zadaću usvajanja zakona i kontrolu njegove provedbe. Građani su odlučili da vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova na europskim izborima treba postati predsjednik Europske komisije. Tako je njemačka riječ 'Spitzenkandidat' ušla u nekoliko euorpskih jezika', rekao je nakon izbora Schulz.

Konstituirajuća sjednica je započela izvođenjem Beethovenove Ode radosti, himne Europske unije i na samom početku novog saziva zastupnici eurofobnih stranaka izazvali su incident. Nekoliko desetaka zastupnika iz tih stranaka okrenulo je leđa tijekom izvođenja svečane pjesme, što je izazvalo ljutite reakcije ostlih zastupnika.

Novi saziv ima 751 zastupnika od kojih je 11 iz Hrvatske. Četiri su iz HDZ-a, koji ulaze u klub EPP-a - Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Stier; dvoje iz SDP-a (klub S&D) Tonino Picula i Biljana Borzan. U skupini ALDE su Jozo Radoš (HNS) i Ivan Jakovčić (IDS), Marijana Petir (HSS) je u EPP-u, Davor Škrlec (ORaH) je u klubu Zeleni/EFA, a Ruža Tomašić (HSP AS) u ECR-u.

Izabrani zastupnici dolaze iz 186 stranaka, a u prethodnom sazivu bilo je zastupljeno 165 stranaka.

Kao i u prethodnom sazivu, i ovaj ima sedam zastupničkih klubova. Krajnja desnica okupljena oko francuske Nacionalne fronte, koju vodi Marine Le Pen, nije uspjela oformiti klub, jer ne može okupiti stranke iz sedam država članica.

Najbrojniji klub je EPP-ov s 221 zastupnikom, a slijedi S&D sa 191. Treći su protivnici tješnje integraciije EU-a, treći su Europski konzervativci i reformisti (ECR) okupljeni oko britanske Konzervativne stranke sa 70 zastupnika.

Četvrti su Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) sa 67 zastupnika, a slijedi ih radikalno lijeva skupina Ujedinjena Europska ljevica/Nordijska ljevica (GUE/NGL) s 52 zastupnika. Nadalje, Zeleni/Europski slobodni savez (Zeleni/EFA) imaju 50, a eurofobna Europa slobode i izravne demokracije (EFD) okupljena oko britanske stranke UKIP ima 48 zastupnika. Izvan zastupničkih klubova ostalo je još 52 zastupnika.

U novom sazivu je nešto manje od polovine novih zastupnika, a ostali su to već bili. Najviše ponovno izabranih zastupnika, njih 70 posto, dolazi iz Njemačke, dok su s druge strane svi grčki zastupnici prvi put izabrani u Europski parlament.

U Parlamentu je 37 posto žena, nešto više nego u prethodnom sazivu kada ih je bilo 35 posto. Udio žena u Europskom parlamentu polako, ali stalno raste. Na prvim izravnim izborima 1979. godine bilo je 16 posto, 1984. godine 18 posto, 1989. 19 posto, 1994. 26 posto, 1999. 30 posto, 2004. 31 posto i 2009. 35 posto.

Iz Hrvatske je među 11 zatupnika petero žena. Najviše žena dolazi s Malte, 67 posto, a najmanje iz Litve, devet posto.

Najstariji zastupnik je 91-godišnji Grk Emanuel Glezos, rođen u rujnu 1922. a najmlađi Danac Anders Primdahl Vistisen, rođen u studenome 1987.

Na ovim izborima za zastupnike je izabrano i sedam povjerenika Europske komisije, a trojica od njih odlučili su prepustiti svoje mjesto nekom drugom i vratiti se u Komisiju. U Parlament su izabrani Belgijanac Karel De Gucht, Poljak Janusz Lewandowski, Luksemburžanka Viviane Reding, Finac Olli Rehn, Hrvat Neven Mimica, Talijan Antonio Tajani i Slovak Maroš Šefčovič. U Komisiju su se odlučili vratiti Mimica, De Gucht i Šefčovič.

Među zastupnicima je i osam bivših premijera - Guy Verhofstadt (Belgija), Anneli Jaatteenmaki (Finska), Alfred Sant (Malta), Jerzy Buzek (Poljska), Theodor Stolojan (Rumunjska), Lojze Peterle (Slovenija), Andrus Ansip (Estonija) i Valdis Dombrovskis (Latvija). (Hina)

Nakon šestomjesečnog grčkog predsjedanja Europskom unijom, 1. srpnja 2014. Italija je po 12. put preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, a pred europarlamentarcima te visokim dužnosnicima Vijeća i Komisije grčki premijer Antonis Samaras izložio je ostvarene rezultate za vrijeme predsjedanja od 1. siječnja do 30. lipnja 2014.

Tom prigodom zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica zahvalila se grčkom premijeru Samarasu za napore koje je Grčka ostvarila u proteklom razdoblju budući su se uz brojne interne probleme zalagali i za Europske vrijednosti, te je istaknula:

- Javila sam se za riječ na početku vašeg predsjedanja i drago mi je što ste stavili naglasak na pomorsku politiku, no niste spomenuli vašu važnu ulogu u osnivanju Jadransko - jonske makroregije. Bilo bi mi drago da nastavimo zajedno raditi na tom projektu, stoga se veselim što će Italija preuzeti predsjedanje EU s obzirom da smo susjedi i da ćemo nastaviti raditi na tom projektu, rekla je Šuica.

Glavni prioriteti talijanskog predsjedavanja Vijećem EU-a od 1. srpnja do 31. prosinca 2014. bit će gospodarski rast i zapošljavanje, migracijska i energetska politika EU, zajedničko digitalno tržište i klimatske promjene te financijske usluge.

http://issuu.com/dubravka.suica/docs/dubrova__ki_vjesnik__28.6.2014__str

Dubravka Šuica zahvalila se grčkom premijeru Samarasu za napore koje je Grčka ostvarila u proteklom razdoblju

Nakon šestomjesečnog grčkog predsjedanja Europskom unijom, 1. srpnja 2014. Italija je po 12. put preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, a pred europarlamentarcima te visokim dužnosnicima Vijeća i Komisije grčki premijer Antonis Samaras izložio je ostvarene rezultate za vrijeme predsjedanja od 1. siječnja do 30. lipnja 2014.

Tom prigodom zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica zahvalila se grčkom premijeru Samarasu za napore koje je Grčka ostvarila u proteklom razdoblju budući su se uz brojne interne probleme zalagali i za Europske vrijednosti, te je istaknula: "Javila sam se za riječ na početku vašeg predsjedanja i drago mi je što ste stavili naglasak na pomorsku politiku, no niste spomenuli vašu važnu ulogu u osnivanju Jadransko - jonske makroregije. Bilo bi mi drago da nastavimo zajedno raditi na tom projektu, stoga se veselim što će Italija preuzeti predsjedanje EU s obzirom da smo susjedi i da ćemo nastaviti raditi na tom projektu". Glavni prioriteti talijanskog predsjedavanja Vijećem EU-a od 1. srpnja do 31. prosinca 2014. bit će gospodarski rast i zapošljavanje, migracijska i energetska politika EU, zajedničko digitalno tržište i klimatske promjene te financijske usluge.

- Pozdravljam sve što ste napravili u gospodarskom smislu, međutim, treba napomenuti da se nezaposlenost mladih i nezaposlenost općenito nije smanjila i da ostaje trajni problem. Slažem se s predsjednikom Barrosom da na tome planu moramo nastaviti raditi jer EU sada ima niz instrumenata koje može koristiti i vjerujem da ćemo zajednički nastaviti raditi na čelu s talijanskim predsjedništvom kako bismo i ovaj problem riješili, zaključila je Šuica.

Naših 11 europarlamentaraca može itekako puno toga učiniti. Iako se čini kako 11 nije velika brojka u odnosu na cijeli saziv, ako se dobro poslože unutar svojih grupacija, ako uspiju djelovati zajedničkim snagama unutar velikih grupacija, mogli bi učiniti puno.

Parlament u ovom sazivu odradit će pitanje kamata, dok će Europska komisija s novim sazivom Europskog parlamenta u sljedećim godinama razgovarati o ujednačavanju kamata za gospodarstvo koje su primjerice u Njemačkoj niske, dok su kod nas iznimno visoke.

No znamo kako gospodarstvo dolazi do tih kamata, kao i kredita. Bit će to težak i krvav proces u koji će biti uključeni i bankari, no Komisija Europskog parlamenta smatra, ako su uspjeli riješiti bankarsku uniju, riješit će i to.

Naših 11 europarlamentaraca može itekako puno toga učiniti. Iako se čini kako jedanaest nije velika brojka u odnosu na cijeli saziv, ako će se dobro posložiti unutar svojih grupacija, ako će uspjeti djelovati zajedničkim snagama unutar velikih grupacija, mogli bi učiniti puno.

Naši zastupnici predstavljaju 5 najjačih političkih struja Hrvatske, a svi se slažu oko jednog, kako je pitanje Pelješkog mosta i projekt zapošljavanja mladih, ključna pitanja, čime dokazuju kako bez obzira što su u različitim strankama, pokazuju iste interese za Hrvatsku.

Za video klknite ovjde: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlament-najprije-treba-odraditi-pitanje-kamata-bit-ce-to-tezak-i-krvav-proces---342420.html

Premijer Zoran Milanović u subotu je pristustvovao svečanosti u Muzeju domovinskog rata na Srđu gdje je Dubrovačko-neretvanska županija dobila potvrdu o razminiranosti.

Premijer je na Srđ u tvrđavu Imperial stigao žičarom i bio je u društvu pomoćnika ravnatelja HCR-a Neven Karasa, Hrvoja Bebača iz Centra za razminiranje, gradonačelnika i župana.

Na Srđ su u subotu stigli i europaralmentarka  Dubravka Šuica, saborska zastupnica Tatnja Šimac Bonačić ,Niko Bulić te zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

Obraćajući se okupljenima, premijer Milanović je kazao kako je trebalo 15 godina da se razminira ovo područje te da je uz male donacije, a očekivao ih, naglasio je, je puno više, zapravo najveći posao odradila Hrvatska država.

Zahvalio se pirotehničarima koji su odradili ovaj opasan posao. Također, komentirao je kako je neophodno graditi cestu preko Crne gore, prema Albaniji i Kosovu jer je to put za Europu.

- Nema nas dovoljno. Nema nas 12 milijuna da punimo te autoceste koje smo sami . Malo nas je, a skupo je. Još do Splita nas je malo i cesta je izvan sezone prazna, a do Dubrovnika i Ploča da i ne govorim - kazao je Milanović.

Prema njegovom izračunu u Albaniji, dijelu Kosova i Crnoj Gori još je 4,5 milijuna ljudi. 

- To je još jedna Hrvatska i to je najteži put prema Europi, iz geografskih, ali i političkih razloga. Južno od Splita promet autocestama jako pada, a kredite moramo vraćati. Ovo je prilika da naše ceste budu aktivne tijekom cijele godine. Zašto roba ne bi išla iz Albanije preko Ploča - kazao je Milanović te istaknuo kako je naša šansa u povezivanju sa susjedima, bez obzira na to što je bilo prije 20 godina.

Od mina su, kako je naglasio Neven Karas, očišćeni Grad Dubrovnik, Općina Konavle, Primorje, Ston i Lastovo, a posljednju minu pronađenu na ovom području darovao je gradonačelniku Andru Vlahušiću.

On ju je odmah proslijedio te ostavio kao eksponat Muzeju Domovinskog rata na Srđu. Govoreći o razminiranju ovog područja Karas se prisjetio se i stradavanja pirotehničara koji je radeći na Lastovu izbubio život 9. ožujka 2007. godine.

Gradonačenik Vlahušić ovom je prigodom podsjetio kako Grad Dubrovnik donira novac za razminiranje drugih Općina te naglasio da će nakon što investitor Golfa na Srđu, koji ima obvezu uložiti 60 milijuna kuna u obnovu tvrđave Imperial, dio novaca od ulaznica u muzej nakon obnove, biti doniran za razminiranje drugih županija.

Premijer Zoran Milanović danas je pristustvovao svečanosti u Muzeju domovinskog rata na Srđu gdje je naša županija dobila potvrdu o razminiranosti.Premijer je na Srđ stigao žičarom ,a nakon što su ga tijekom prošlog boravka u Dubrovniku na svečanoj sjednici prozvali, zbog toga što je stigao bez kravate, ovaj put, morali smo primijetiti premijer Milanović je imao kravatu. Premijer  je bio u društvu pomoćnika ravnatelja HCR-a Neven Karasa,Hrvoja Bebača iz Centra za razminiranje, gradonačelnika i župana,a zanimljivo je spomenuti  i da je na Srđ stigla europaralmentarka Dubravka Šuica,saborska zastupnica Tatnja Šimac Bonačić ,Niko Bulić, te zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

Obraćajući se okupljenima Milanović je kazao kako je trebalo 15 godina da se razminira ovo područje te da je uz male donacije, a očekivao ih je naglasio je premijer puno više ,najviše tome doprinjela Hrvatska država.Zahvalio se pirotehničarima koji su odradili ovaj opasan posao.Također,komentirao je kako je neophodno graditi  jadransko jonsku cestu preko Crne gore, prema Albaniji i Kosovu jer je to put za Europu.

-'Nema nas dovoljno. Nema nas 12 milijuna da punimo te autoceste koje smo sami gradili. Malo nas je, a skupo je. Još do Splita nas je malo i cesta je izvan sezone prazna, a do Dubrovnika i Ploča da i ne govorim'-naglasio je Milanović.

Prema njegovom izračunu u Albaniji, dijelu Kosova i Crnoj Gori još je 4,5 milijuna ljudi. -'To je još jedna Hrvatska i to je najteži put prema Europi, iz geografskih, ali i političkih razloga. Južno od Splita promet autocestama jako pada, a kredite moramo vraćati. Ovo je prilika da naše ceste budu aktivne tijekom cijele godine. Zašto roba ne bi išla iz Albanije preko Ploča', kazao je Milanović te istaknuo kako je naša šansa u povezivanju sa susjedima, bez obzira na to što je bilo prije 20 godina.

Od mina su ,kako je naglasio Neven Karas očišćeni Grad Dubrovnik,Općina Konavle, Primorje,Ston i Lastovo ,a posljednju minu pronađenu na ovom području darovao je gradonačelniku Andru Vlahušiću koji ju je ostavio kao eksponat Muzeju Domovinskog rata na Srđu. Govoreći o razminiranju ovog područja prisjetio se i stradavanja pirotehničara koji je radeći na Lastovu izbubio život 9.3.2007 godine.

Gradonačenik Vlahušić ovom je prigodom podsjetio kako Grad Dubrovnik donira novac za razminiranje drugih Općina te naglasio da će nakon što investitor Golfa na Srđu koji ima obvezu uložiti 60 milijuna kuna u obnovu tvrđave Imperial dio novaca od ulaznica  u muzej nakon obnove biti doniran za razminiranje drugih županija.

Do sada su u cijelosti razminirane Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska županija, a do kraja iduće godine trebale bi biti i Brodsko-posavska te Vukovarsko-srijemska županija.Za potpuni dovršetak procesa razminiranja Hrvatske potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna.U našoj županiji u  prošloj i prva 4 mjeseca ove godine razminirano je 3,5 milijuna metara četvornih  i to u sklopu 16 projekata,čime je završen proces razminiranja. 

OKVIR;

Iako nije bilo predviđeno,te su mediji obaviješteni da premijer Zoran Milanović neće davati izjave ipak je odgovorio na nekoliko novinarskih pitanja.

Kazao je kako niti on,niti ministar gospodarstva nisu upoznati sa dolaskom  jednog od šefova Gazproma u Zagreb.

-Ne znam koji je povod dolaska - vjerojatno plin i nafta.Međutim,Ministarstvo gospodarstva je adresa na koju bi se trebali javiti.Ozbiljnim inestitorima za istraživanje uglikohidrata na Jadranu, odnosno plina su vrata otvorena.Znaju se pravila za svih ,ona su transparentna. –izjavio je Milanović.

Čačićs i Bandić najavljuju osnivanje nove stranke na jesen,međutim premijer Milanović to nije želio komentirati.No odgovorio je na pitanje jesmo li u prvih godinu dana EU dobro iskoristili europske fondove te sve mogućnosti koje nam pruža EU:

-Mislim da smo dobro iskoristili sve ponuđene mogućnosti i EU fondove ,a još bolje ćemo ih iskoristiti u budućnost bez obzira što se svojevremeno pojavi neki članak koji ljude sludi .Sve nas gazi kriza, slabo ide s radnim mjestima i nisam zadovoljan. Ipak vjerujem da će iduća godina biti bolja na pretpostavkama koje smo stvorili. Ušli smo u  jedan ciklus 5-6 godina stagnacije,naslijedili smo, to moram reći, ogroman i neodrživ proračun i sad to predstavlja zatečeno stanje, a RH nema novaca.Imamo preskupu državu u cjelinu i glavni problem što obećavamo stvari koje nemožemo platiti.Snosimo dio odgovornosti,ali većinu smo naslijedili. –zaključio je premijer.