Mogherini je između ostalog istaknula kako je proširenje na jugoistočnu Europu prioritet i obveza EU-a, te je pozvala BiH na političke reforme, a Srbiju na usklađivanje vanjske politike s EU-om, a zastupnicu Šuicu zanimalo je koliko će napora uložiti buduća povjerenica da i zemlje pristupnice postanu konkurentne za izravne investicije i ekonomski razvoj te kako brzo će se taj proces odvijati.

Konačno, oslanjajući se na zaključke Konferencije u Berlinu, Šuica  je pitala Mogherini je li spremna pomoći da se osiguraju sredstva iz EU fondova za financiranje potrebite infrastrukture, prije svega Jadransko-jonskog koridora, ali i još važnijeg prioritetnog projekta koji treba spojiti dva dijela EU, odnosno RH nastavkom izgradnje dugo planiranog Pelješkog mosta.

Sastanak četiri premijera u Cavtatu gdje se raspravljalo o projektu Jadransko - jonska autoceste digao je na noge Hrvatsku. Iako još nije ni sagrađena, izbila je pobuna zbog činjenice da bi trasa ipak išla kroz BiH, a ne kroz Dubrovnik.

Ministar prometa RH Sinša Hajdaš Dončić potvrđuje takav dogovor.

"Promatrajući samo zemljopisno okruženje Dubrovnika, promatrajući zone zaštite okoliša gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva jasna razloga, a to sam i prije rekao: važno je napraviti spoj, a ne da autocestu gurnemo u zaštićeni Grad", izjavio je hrvatski ministar prometa.

Istu potvrdu dao je za Klix.ba državni ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić.

"Jadransko-jonska autocesta će se graditi preko Bosne i Hercegovine i to je apsolutno pozitivna stvar za nas, kazao je Hadžić. 

"Dobili smo usmenu ponudu na odražnom sastanku premijera u regiji, a predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda me izvijestio u vezi s tim da će trasa Jadransko-jonske autoceste ići preko BiH. Dakle, trasa bi išla reonom istočne Hercegovine, od Crne Gore prema Trebinju, čvoriste bi se nalazilo u Počitelju i nakon Počitelja se vraća ponovo kroz ovaj dio jugozapadne Hercegovine, preko Počitelja, Ljubuškog, Čitluka i naravno do Bijače", tvrdi bh. ministar.

"Ono što je više nego važno istaći u ovom trenutku je to da je suština Jadransko-jonske ceste ta da će ogroman broj vozila ići putem Koridora 5c, tako da ovo više nije koridor koji je napravljen samo za BiH i ljude iz BiH, nego on znači spajanje kompletnog prostora od Albanije, preko Kosova, Crne Gore, pa evo i BiH ka središnjoj Europi", naveo je ministar Handžić dodajući kako će trasa donijeti nova radna mjesta i jačanje gospodarstva u BiH.

Pobuna na jugu Hrvatske

No, zbog trase, došlo je do razilaženja mišljenja u Hrvatskoj. 

"Nećemo tražiti dlaku u jajetu, logično je da u Hrvatskoj ima opozicije i protivnika koji će se suprotstaviti realizaciji ovoga projekta, važno je da najodgovorniji ljudi imaju jedinstven stav. Ali, nećemo se mi zamatrati Hrvatskom previše. Ovo je povezivanje Albanije, BiH i Crne Gore. Ovaj projekat je prije svega vitalno važan za te tri zemlje. U ovom trenutku nema nikoga tko bi mogao ozbiljno ugrožavati realizaciju tako važnog projekta", zaključuje Hadžić.

S prijedlogom da trasa ide kroz BiH, slaže se i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

"Ta udaljenost od autoceste do Dubrovnika će biti oko 20 ili 15 kilometara ili kraće, a to znači par minuta silazak sa autoceste do Dubrovnika nekoliko minuta. Ono na čemu ćemo mi inzistirati je da budu dva izlaza", rekao je Vlahušić.

No, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić  kazao je da je njegova županija uvijek bila zagovornik Jadransko-jonske autoceste, a time i zagovornik izlaska Dubrovnika i cijele županije iz prometne izolacije.

– Županija kroz prostorni plan, a Hrvatska kroz Strategiju prometnog razvoja, predviđa u Hrvatskoj dionicu autoceste Ploče – Osojnik (Dubrovnik), a nakon toga izlaz prema BiH te dalje prema jugu – podsjetio je Dobroslavić te se zapitao koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem sagradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svoga teritorija.

Europarlamentarka Dubravka Šuica kaže kako je najvažnije sagraditi Jadransko-jonsku autocestu, a konačna trasa treba biti tema za struku.

– Bilo bi dobro da ide kroz Hrvatsku, ali činjenica je da je trasa kroz županiju vrlo kompleksna jer bi 70 posto ceste prolazilo kroz tunele i vijadukte – zaključuje Šuica.

I prometni stručnjaci smatraju da autocesta ne treba ići kroz Dubrovnik

"Mislim da se zapravo ne radi o odustajanju spajanja sa Dubrovnikom i mislim da je to najbolje rješenjne. S tim se ne devastiraju ove prilazne planine koje dijele Hrvatsku od BiH", rekao je za RTL Ivan Danić s Fakulteta prometnih znanosti.

Kuda će i hoće li uopće trasa ići, razgovarat će se sutra na sastanku u Berlinu kojeg organizira Angela Merkel.

Također, tražila je da precizan odgovor na pitanje iz kojeg fonda Hrvatska može sufinancirati nastavak izgradnje mosta, odnosno koje radnje Komisija očekuje od Vlade i hrvatskih ministarstava u ovoj fazi projekta.

Predstudija izvedivosti potvrdila je kako je most najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg hrvatskog juga i zato ne vidim opravdani razlog da se u Partnerskom sporazumu s Komisijom nije našao vitalni projekt nastavaka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta. Budući da na hrvatskom jugu vlada velika zabrinutost, te s obzirom na nemogućnost dobivanja pravih informacija iz Vlade i resornih ministarstava, obratila sam se za pomoć EK, izvijestila je Šuica.

TRAŽI PISMENO OČITOVANJE

U konačnim nacrtima Operativnih programa koje je Vlada predala Europskoj komisiji 22. srpnja navodi se potreba „cestovnog povezivanja juga Dalmacije“, no izostala je stavka o nastavku izgradnje Pelješkog mosta i prometnog povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske. Na tu činjenicu reagirala je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica obrativši se za pomoć Europskoj komisiji.

Iako je Vlada još u četvrtak 'netočnim i tendencioznim' ocijenila navode Večernjeg lista da ne planira graditi Pelješki most, HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica danas je priopćila da se obratila za pomoć Europskoj uniji zato što je iz konačnih nacrta operativnih programa koje je Vlada predala Uniji u srpnju, a u kojima se navodi potreba 'cestovnog povezivanja juga Dalmacije', izostala stavka o nastavku izgradnje Pelješkog mosta te prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske

Ona je tražila od Komisije da se pismeno očituje o tome u kojoj je fazi projekt nastavka izgradnje Pelješkog mosta te jesu li hrvatska upravna tijela pripremila studiju izvedivosti. Također, tražila je precizan odgovor iz kojeg fonda Hrvatska može sufinancirati nastavak izgradnje Pelješkog mosta, odnosno koje radnje Komisija očekuje od Vlade i hrvatskih ministarstava u ovoj fazi projekta.

Podsjetimo, povjerenik Europske komisije Siim Kallas potvrdio je u odgovoru zastupnici Šuici, još u ožujku 2014, kako Hrvatska može računati na bespovratna sredstva i za izgradnju Jadransko-jonskog koridora, što znači i izgradnju autoceste do Dubrovnika, zbog prometne izoliranosti regije. Stoga je Šuica upitala Komisiju je li Vlada u Partnerskom sporazumu navela potrebu financiranja ovog prometnog koridora iz Kohezijskog (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) jer je Unija prepoznala ovaj projekt kao žilu kucavicu ovog dijela Europe, priopćili su iz Šuičina ureda.