Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
08-07-2014
Europski parlament je 3. srpnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio izbor članova u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora. Dubravka Šuica sudjelovat će u tri parlamentarna odbora, kao i Ruža Tomašić.
Potpredsjednica HDZ-a i voditeljica hrvatske HDZ /EPP delegacije u Europskom parlamentu nastavit će raditi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Osim novog/starog odbora Šuica je također potvrđena za zamjenskog člana u Odboru za vanjsku politiku i u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova.
Ruža Tomašić (HSP AS) sjedi u Odboru za ribarstvo, a zamjenica je u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, te u Odboru za ljudska prava.
06-07-2014
Europski parlament je 3. srpnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio izbor članova u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora. Naša Dubravka Šuica dobro je prošla. Dobila je 'gažu' u tri parlamentarna odbora. Marijana Petir dva, od ukupno tri odbora, dijeli sa Šuicom. Između njih, onaj za ravnopravnost spolova.
Potpredsjednica HDZ-a i voditeljica hrvatske HDZ /EPP delegacije u Europskom parlamentu nastavit će raditi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Osim novog/starog odbora Šuica je također potvrđena za zamjenskog člana u Odboru za vanjsku politiku i u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova.
Marijana Petir (HSS) postala članica Odbora za poljoprivredu te članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova kao i zamjenski član u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Pet članova hrvatske HDZ/EPP delegacije bit će članovi i zamjenici u šest odbora Europskog parlamenta.
Ruža Tomašić (HSP AS) sjedi u Odboru za ribarstvo, a zamjenica je u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, te u Odboru za ljudska prava.
07-07-2014
Europski parlament je 3. srpnja 2014. godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio izbor članova u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora. Potpredsjednica HDZ-a i voditeljica hrvatske HDZ /EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica nastavit će raditi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), te je također potvrđena za zamjenskog člana u Odboru za vanjsku politiku (AFET) i u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM).
Pet članova hrvatske HDZ/EPP delegacije bit će članovi i zamjenici u šest odbora Europskog parlamenta. Član Odbora za vanjsku politiku (AFET) je Andrej Plenković (HDZ) te je zamjenik člana u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) , zastupnica Ivana Maletić (HDZ) članica je Odbora za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) i zamjenica je u Odboru za regionalni razvoj (REGI). Davor Ivo Stier (HDZ) postao je član Odbora za razvoj (DEVE) Europskog parlamenta te je zamjenik člana u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA), dok je Marijana Petir (HSS) postala članica Odbora za poljoprivredu (AGRI) te članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) kao i zamjenski član u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).
Danas, 7. srpnja konstituirani su svi parlamentarni odbori, a za jednog od potpredsjednika Odbora za vanjske poslove izabran je Andrej Plenković, dok je za koordinatora Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za razvoj odabran Davor Ivo Stier.
Na sljedećoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu očekuje se i izbor članova EP-a u međuparlamentarna izaslanstva.
07-07-2014
Europski parlament je 3. srpnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio izbor članova u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora, stoji u priopćenju. Potpredsjednica HDZ-a i voditeljica hrvatske HDZ /EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica nastavit će raditi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnosthrane (ENVI), te je također potvrđena za zamjenskog člana u Odboru za vanjsku politiku (AFET) i u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM).
Pet članova hrvatske HDZ/EPP delegacije bit će članovi i zamjenici u šest odbora Europskog parlamenta. Član Odbora za vanjsku politiku (AFET) je Andrej Plenković (HDZ) te je zamjenik člana u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) , zastupnica Ivana Maletić (HDZ) članica je Odbora za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) i zamjenica je u Odboru za regionalni razvoj (REGI). Davor Ivo Stier (HDZ) postao je član Odbora za razvoj (DEVE) Europskog parlamenta te je zamjenik člana u Odboru za međunarodnu (INTA), dok je Marijana Petir (HSS) postala članica Odbora za poljoprivredu (AGRI) te članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) kao i zamjenski član u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).
Danas su konstituirani svi parlamentarni odbori, a za jednog od potpredsjednika Odbora za vanjske poslove izabran je Andrej Plenković, dok je za koordinatora Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za razvoj odabran Davor Ivo Stier.
Na sljedećoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu očekuje se i članova EP-a u međuparlamentarna izaslanstva.
03-07-2014
Jedanaest hrvatskih zastupnika bit će članovi u ukupno osam odbora i jednom pododboru.
Autor: PolitikaPlus/Hina
Europski parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio raspodjelu mjestu u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora.
Jedanaest hrvatskih zastupnika bit će članovi u ukupno osam odbora i jednom pododboru. Članovi Odbora za vanjsku politiku su Andrej Plenković (HDZ), Tonino Picula (SDP) i Jozo Radoš (HNS). To je najbrojniji odbor EP-a s ukupno 71 članom.
U Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane su Biljana Borzan (SDP), Davor Škrlec (ORaH) i Dubravka Šuica (HDZ), u Odboru za razvoj Davor Stier (HDZ), u Odboru za regionalni razvoj Ivan Jakovčić (IDS), u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir (HSS), u Odboru za ribarstvo Ruža Tomašić (HSP AS), u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova Marijana Petir (HSS) i u Pododboru za sigurnost i obranu Tonino Picula (SDP).
Sljedeći tjedan će svi parlamentarni odbori održati u Bruxellesu svoje konsitituvne sastanke i izabrati svoje čelnike. Sastavi svih odbora održavaju rezultate izbora za EP.
05-07-2014
"Borzan je pravna i politička sljedbenica onih koji su ljude slali na Goli otok, a njeni politički preci strijeljali su homoseksualce. Voljela bih da ti ljudi konačno očiste ispred svojih vrata prije no što krenu prozivati druge za nešto", poručuje oštro naša sugovornica.
autor: Iva Međugorac
subota, 05. srpnja 2014. u 11:52
(Foto: Marko Lukunic/PIXSELL)
Europarlamentarka i predsjednica HSP AS izabrana je za stalnu članicu Odbora za ribarstvo, a njen cilj ondje biti će da preko EU natjera hrvatsku Vladu da uvede gospodarski pojas. "Cilj mi je i da EU ukine zabranu rada malim ribarima", tvrdi pravašica. Njen izbor kao zamjenske članice u Odboru za građanske slobode začudio je SDP-ovu Biljanu Borzan koja je to komentirala sa čuđenjem. "Za građanske slobode bi se trebala zalagati osoba koja je izjavljivala one rečenice o gostima u Hrvatskoj. I koja se zalagala protiv slobode kretanja radnika", prokomentirala je Borzan.
Tomašić pak u razgovoru za naš portal opravdava kolegicu tvrdeći da se možda zaletila jer inače je ona korektna. No, već u sljedećoj rečenici dodaje kako ona nikada nije ugnjetavala manjine i njihova ljudska prava jer zalaže se za slobodu mišljenja sve dok ta sloboda ne ugoržava drugoga. "Ja se zalažem za ravnopravnost građana, a Borzan bi željela ljudska prava pretvoriti u jednoumlje. Meni se čini da sve to vodi ka '45-oj. Smatram da su moja ljudska prava ograničena", tvrdi Tomašić te pojašnjava zbog čega. Njena ljudska prava ograničena su, kako kaže, jer je prozivaju oni koji ne dijele isto mišljenje kao ona, a to nije u duhu tolerancije za koju se zalažu.
"Borzan je pravna i politička sljedbenica onih koji su ljude slali na Goli otok, a njeni politički preci strijeljali su homoseksualce. Voljela bih da ti ljudi konačno očiste ispred svojih vrata prije no što krenu prozivati druge za nešto", poručuje oštro naša sugovornica. Još jednom, po tko zna koji put, Tomašić je pojasnila što znači njena izjava o 'gostima u Hrvatskoj'. Prema njoj u Lijepoj našoj gosti su svi oni koji ne poštuju hrvatske zakone te oni koji Hrvatsku ne smatraju svojom domovinom, ali i oni koji u našoj zemlji žive i uživaju sve blagodati, ali usprkos tome 'pljuju' po njoj. "Ja sam rekla, napraviti ću si majicu na kojoj ću napisati Hrvatsku poštuj ili napusti. Čini mi se da se svatko tko štiti nacionalne interese, poštuje i voli Hrvatsku sotonizira. Pogledajte kako to izgleda u zemljama svijeta", napominje pravašica pozivajući se primjere francuskog ili američkog predsjednika koji svaki svoj govor počinje riječima 'Dragi moji Francuzi' ili 'Dragi moji Amerikanci'. Kod njih ne postoje podjele na manjine i većine već su svi građani jedne zemlje koji poštuju zakone iste te države.
"Očito da su oni ti koji iza kulisa stvaraju podjele i na tome hvataju političke poene, ali takav model po meni je zastario. Pogledajte samo liste za EU parlament. Nas su prozivali, a na našoj listi bile su četiri žene dok je kod njih na listi bila samo jedna. Demokracija se pokazuje na djelima, a ne na riječima", smatra Ruža Tomašić. Naša sugovornica sebe naziva dobro odgojenom i bogobojaznom osobom koja voli svoju domovinu i koja se za interese svoje domovine zalaže na sve moguće načine. "Problem Biljane Borzan je u tome što me proziva, a ako nekome smeta što ja volim Hrvatsku i time se ponosim to nije moj već njihov problem", zaključuje na koncu Tomašić.
Inače, nedugo nakon odlikovanja za svoj rad preko Odbora za vanjsku politiku EU parlamenta, HDZ-ov Davor Ivo Stier ostao je bez pozicije u tom odjelu, a na njegovo mjesto stranka je postavila Andreja Plenkovića. Kao njegova zamjena postavljena je Dubravka Šuica dok je Stier poslan u Odbora za razvoj u kojem će se baviti razvojnom pomoći EU u dalekim zemljama svijeta. Prva HSS-ova zastupnica u EP-u Marijana Petir dobila je stalno mjesto u Odboru za poljoprivredu, za što se intenzivno borila. Osim toga, postala je stalna članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova, u koji je kao zamjenska članica ušla i HDZ-ova Dubravka Šuica.
07-07-2014
Prevoditelji u europskim institucijama prenose riječi vrlo važnih odluka i moraju biti strašno koncentrirani, objasnila je prevoditeljica Sanja Sariri.
U europskim institucijama ima posla. Nedostaje hrvatskih prevoditelja pa europski čelnici pozivaju kandidate iz Hrvatske da iskoriste priliku koja im se pruža.
Sanja već dvije i pol godine čini malu hrvatsku koloniju prevoditelja. Sretna i svjesna odgovornog posla kojeg radi.
'Prenosimo riječi vrlo važnih europskih odluka i moramo biti strašno koncentrirani!', objašnjava Sanja Sariri, prevoditeljica.
Hrvatski šef prevoditelja, Giancarlo, kaže - sjajni su vam prevoditelji, ali ih trebamo još! 'Trenutno imamo 50 akreditiranih prevoditelja. I samo oni mogu raditi za europske institucije. Trebalo bi ih biti oko 80. To je definitivno prilika za posao', ukaže Giancarlo Zucchetto.
A gdje je zapravo problem?
'Nije problem da nema ljudi, koji ne znaju jezike, već da biste mogli raditi za europske institucije, morate proći njihov akreditacijski ispit!', rekla je Sariri.
Problem je novac
Pa i ne čudi kako po europskim institucijama stoje oznake Croatia umjesto Hrvatska. Europska komisija ih treba očajno. Tamo hrvatski i dalje ne postoji kao službeni jezik. Problem je novac.
'Ono što je službeno objašnjenje je da zbog nedostatka novaca u stvari nema dovoljno ljudi', ukaže zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan.
'To ne može biti problem i ne dopuštamo da to bude problem!', poručila je Dubravka Šuica, također zastupnica u EU parlamentu.
Ove dvije zastupnice prije šest mjeseci otvorile su priču s prevoditeljima. Tako da Sanja čeka nove kolege u Bruxellesu i Strasbourgu.
Bit će sve više prevoditelja iz Hrvatske
Osim hrvatskog prevodi i na talijanski i engleski jezik. Svaki dan je kao i sportaš u treningu.
'Mogu reci da moj prijevod kasni možda 2 -3 sekunde', kaže. A kako tek izgleda kada govori Poljak, a Hrvat sluša. 'Kolega Poljak prevodi na engleski, a ja to slušam i prevodim na hrvatski i prijevod kasni nešto više, 5 do 10 sekundi nekada', objašnjava Sanja.
Političar je dobar ako provede neku reformu ili zakon. A kada je najbolji prevoditelj? Znaju najbolji među njima!
'Kada nitko niti ne primijeti da smo bili u sali za sastanke, rekla je.
No, bit će tu i dalje Sanja, ali i sve više prevoditelja iz Hrvatske.
28-06-2014
POSLJEDNJA MINA ČUVAT ĆE SE U MUZEJU DOMOVINSKOG RATA
Dubrovačko-neretvanska županija druga je u Hrvatskoj u potpunosti očišćena od minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz Domovinskog rata. Tim povodom danas se na u tvrđavi Imperijal na Srđu, simbolu otpora i pobjede nad srpsko-četničkim agresorom, održala svečanost na kojoj je sudjelovao i premijer Zoran Milanović. Posljednja mina koja je pronađena u našoj županiji imat će posebno mjesto u Muzeju Domovinskog rata.
"Tijekom 2013. i 2014. Hrvatski centar za razminiranje najintenzivnije je radio na pograničnim područjima Dubrovačko-neretvanske županije s gotovo svim svojim kapacitetima. U tom periodu s 3,5 milijuna metara četvornih i to u sklopu 16 projekata uklonjeno je 319 protupješačkih granata te 94 komada neeksplodiranih raznih eksplozivnih sredstava. Ukupno od kraja Domovinskog rata te početka procesa razminiranja do danas iz ove županije uklonjeno je 1200 komada mina, 7 protuoklopnih granata i više od 200 komada ostalih opasnih naprava", kazao je na Srđu pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razmiranje Neven Karas.
Gradonačelnik Andro Vlahušić zahvalio je Vladi na sredstvima i trudu uloženom u razminiranje te je istaknuo da će, jednom kad Razvoj golf obnovi tvrđavu Imperijal, dio iznosa od ulaznica za Muzej Domovinskog rata ići za razminiranje Hrvatske.Dodao je kako problemi s minama zaostalim iz 2. svjetskog rata u podmorju još nisu riješeni, ali da se za to sakupljaju sredstva.
Župan Nikola Dobroslavić zahvalio je Vladi, donatorima te pirotehničarima koji su radili na razminiranju svih područja naše županije. Prisjetio i onih koji su u tom procesu stradali. Naime 2003. na Lastovu je tijekom razminiranja poginuo jedan, dok je u Konavlima teško ranjen još jedan pirotehničar.
Zadnju minu koju su pirotehničari našli na našem području Neven Karas darovao je gradonačelniku Vlahušiću, a ona će imati posebno mjesto u zbirci Muzeja Domovinskog rata.
Do sada su u cijelosti razminirane Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska županija, a do kraja iduće godine trebale bi biti i Brodsko-posavska te Vukovarsko-srijemska županija.Za potpuni dovršetak procesa razminiranja Hrvatske potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna.
Premijer Zoran Milanović kazao je kako je mislio da će razminiranje ići brže te da je očekivao veće donacije.
"Ali ne, mi smo to uglavnom napravili sami vlastitim sredstvima i vlastitim znanjem. Tako smo i sada sami. Sami odlučujemo, sami zarađujemo. Nitko nam nije dao novac za razminiranje, niti za autocestu ni za Pelješki most. Taj most i autocesta prema Dubrovniku tek sada, kad je Crna Gora ušla u pregovore za EU, a Albanija službeno postala kandidat, ima svoju šansu u sklopu Jadransko- jonske autocesta", kazao je premijer.
U izjavama za medije, koje je po prvi put bez problema dao i lokalnim novinarima, premijer, koji je danas u Dubrovnik došao s krovatom, kazao je kako građanski odgoj od jeseni ulazi u hrvatske škole.
"Sve nas gazi kriza, slabo ide s radnim mjestima i nisam zadovoljan. Ipak vjerujem da će iduća godina biti bolja na pretpostavkama koje smo stvorili. Ušli smo u jedan ciklus 5-6 godina stagnacije, naslijedili smo, to moram reći, ogroman i neodrživ proračun i sad to predstavlja zatečeno stanje, a RH nema novaca. Imamo preskupu državu u cjelinu i glavni problem je što obećavamo stvari koje ne možemo platiti.Snosimo dio odgovornosti,ali većinu smo naslijedili", kazao je premijer osvrćući se na aktualnu situaciju u zemlji.
Na svečanosti dodjele priznanja za "Županiju čistu od mina", bili su i saborski zastupnici s našeg područja, Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Marelić te europarlamentarka Dubravka Šuica, a u ime Dijane Pleštine, ravnateljice Vladinog Ureda za razminiranje u protokolu je sudjelovao Hrvoje Debać.
K.Fiorović/FOTO: Vedran Jerinić
27-06-2014
U Muzeju Domovinskog rata na Srđu, održana je svečanost kojom je obilježeno veliko dostignuće protuminskog sustava Republike Hrvatske tj. okolnost da je Dubrovačko neretvanska županije u potpunosti očišćena od mina i minsko eksplozivnih sredstava.
Svečanost su svojom nazočnošću uveličali Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko neretvanske županije, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Marelić, zastupnici u Hrvatskom saboru, Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika, predstavnici sindikata i poslodavaca u sustavu humanitarnog razminiranja kao i mnogi drugi.
Hrvoje Debač koji se skupu obratio umjesto poslovnim obvezama spriječene ravnateljica Vladinog Ureda za razminiranje Dijane Pleština predao je županu Dubrovačko neretvanske županije Nikoli Dobroslaviću potvrdu o razminiranosti Dubrovačko-neretvanske županije.
"Krajem prošle godine i početkom ove godine vršeni su najsloženiji poslovi razminiranja te je kroz 16 projekata razminirano nešto preko 3,5 četvornih kilometra MSWP-a prilikom čega je pronađeno i uništeno 319 protupješačkih mina i 94 komada različitih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Na ovom području nažalost dogodilo se i posljednje stradavanje 2007. godine, a poslovima razminiranja pronađeno je i uništeno preko 1020 protupješačkih mina, 7 protuoklopnih i više od 1200 različitih neeksplodiranih ubojnih sredstava" – rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Neven Karas.
Karas je također gradonačelniku predao simboličnu repliku zadnje mine pronađena na području Dubrovačko neretvanske županije. Gradonačelnik je istu ostavio za postav muzeja voditeljici Verini Jurica Turk koja je istaknula simboličnu okolnost da ugošćuje Hrvatski centar za razminiranje na kraju poslova razminiranja u županiji obzirom da je baš Centar Muzeju donirao prve eksponate.
"Ovo je sveto mjesto, i bez ove tvrđave Dubrovnik ne bi bio slobodan grad. Zato smo i sretni što danas možemo biti ovdje. Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje u razminiranju, dali smo oko 500 tisuća kuna za razminiranje drugih županija i podmorja" – rekao je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, te podsjetio na inicijativu Grada po kojoj će se od svake prodane ulaznice za posjet Muzeju odvojiti sredstva za financiranje jednog četvornog metra Hrvatske.
"Ovim potvrdom smo i službeno postali županija očišćena od mina. Ovaj prostor za nas znači pobjedu nad agresorom i podsjetnik na zlo koje je posijalo sve te mine. Ne zaboravljamo to vrijeme već se okrećemo budućnosti. Štitimo Grad i Županiju i danas, vodimo računa o ulaganjima i očuvanju prostora – rekao je župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.
"Od svih zemalja svijeta koje imaju problema s minama Hrvatska je vjerojatno najrazvijenija. Sve druge su države Trećeg svijeta koje su siromašne. Mi smo razvili to znanje o razminiranju i rado bi tu ekspertizu zamijenili za nešto drugo, ali nažalost nismo mogli. Rat je gotov i uskoro ćemo cijelu Hrvatsku očistiti od mina. Zahvaljujem se svim međunarodnim donatorima, očekivao sam da će ih biti i više, ali kako je to uvijek bilo u hrvatskoj povijesti, u velikim i malim stvarima, na kraju smo sami. Tako i sada u EU smo pred vlastitim izazovima i sada više nema izgovora, ni agresora ni Beograda ni Istanbula. Ima Bruxellesa, taman koliko treba, ni previše ni premalo. Europa tamo gdje treba, gdje ne, mi" – rekao je premijer RH Zoran Milanović.
Prema prvim procjenama na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je 93,7 četvornih kilometara MSP-a, pri čemu je zanimljiv podatak da su na ovom području prijetila i minska polja iz Drugoga svjetskog rata koja su prilikom razminiranja ove županije uklonjena.
Planom humanitarnog razminiranja za 2013. predviđeno je stvaranje uvjeta za cjelovito uklanjanje minske opasnosti iz Dubrovačko-neretvanske županije, a početkom 2014. izvršene su sve pripremne radnje u cilju cjelovitog rješavanja županijskoga minskog problema kao i dopunski opći izvid preostalog MSP-a u općinama Dubrovačko primorje i Konavle te su do kraja travnja 2014. obavljene sve aktivnosti kako bi se Dubrovačko-neretvanska županija mogla proglasiti slobodnom od minske opasnosti.
Od 1998. na poslove razminiranja u RH utrošeno je oko 4.2 milijarde kuna, od čega je na Dubrovačku-neretvansku županiju utrošeno gotovo 140 milijuna kuna.
Valja naglasiti kako je ove godine Planom humanitarnog razminiranja predviđena i potpuna očišćenost Virovitičko podravske županije od mina
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
