http://issuu.com/dubravka.suica/docs/ve__ernji_list_bih__1.6.2014__str._

SARAJEVO - Usvajanjem Rezolucija Evropskog parlamenta od 6. februara 2014. godine, Evropska unija iskazala je jasan stav o situaciji u BiH i o tome kojim smjerom BiH treba ići ako želi postati dio evropske porodice. Poslana je jasna poruka vlastima u BiH, kao i svim političkim strankama, da moraju raditi na uspostavljanju višeg nivoa političkog dijaloga i poboljšanja političke kulture kako BiH ne bi došla u situaciju da joj se zamrznu sredstva iz EU, ističe u intervjuu za Vijesti.ba hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica (HDZ). U razgovoru za naš portal, Šuica, između ostalog, govori o rezultatima izbora za Evropski parlament, te položaju Hrvata u BiH.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete preliminarne rezultate izbora za Evropski parlament? U kojoj mjeri je zabrinjavajući rast krajnje desnice u Evropi?

ŠUICA: Kao i u proteklom sazivu Europskog parlamenta, Klub zastupnika Europske pučke stranke ostaje najbrojnija i najutjecajnija grupacija u Parlamentu. Rad u obitelji europskih pučana omogućuje nam da u Parlamentu afirmiramo važne teme i zastupamo interese hrvatskih građana u Europskoj uniji, ali izvan granica Unije. 

Ekonomski i socijalni kontekst u kojemu se danas nalazi EU je prilično jasan i poznat: gospodarstvo je u dubokoj krizi, nezaposlenost je rekordna, a uz sve to Europa je zapljusnuta novim velikim valovima imigracije i krizom identiteta. Povijest je pokazala da su slične okolnosti plodno tlo za rast i razvoj radikalnih pokreta, ideologija i diktatura. Vjerujem da je jačanje krajnje desnice kratkoročnog karaktera, a da će Unija na čelu s našim kandidatom za predsjednika Europske komisije Jean – Claudom Junkerom adekvatno odgovoriti izazovima s kojima se EU danas susreće jer je to jedini način kako minorizirati utjecaj ekstremnih političkih opcija.

VIJESTI.BA: Privremeni rezultati u Hrvatskoj pokazali su da je koaliciona lista HDZ-a pobjednik pomenutih izbora. Po svim prilikama, Vi ćete i narednih pet godina biti u Briselu. Šta će biti prioriteti? Kakav će uticaj na izbore u Hrvatskoj imati rezultat evropskih izbora?

ŠUICA: Koalicijska lista predvođena HDZ-om kao stožernom strankom ostvarila je apsolutnu pobjedu na izborima za Europski parlament. Osvojili smo isti broj mandata kao i na prošlim izborima, ali ova pobjeda od gotovo 12 posto razlike u odnosu na SDP-ovu koaliciju još je i veća jer hrvatske građane u Europskom parlamentu u ovom sazivu zastupa 11 zastupnika, dok ih je do sada bilo 12. Građani su već treći put za redom poklonili povjerenje HDZ-u i partnerima čime je poslana jasna poruka o raspoloženju birača i o tome što misle o aktualnoj Vladi na čelu sa Zoranom Milanovićem, a prijevremeni parlamentarni izbori nameću se kao realna mogućnost za izlazak iz teške gospodarske situacije i velike nezaposlenosti jer iz dana u dan sve manje ljudi vjeruje da to može učiniti postojeća garnitura.

Važno je naglasiti da mi zastupnici HDZ-a i u ovom kratkom mandatu u Bruxellesu ostvarujemo pet ključnih točaka našeg programa hrvatski glas u Europi, a na tragu toga će se temeljiti naš rad u budućnosti. Prvo, Hrvatsku smo pozicionirali kao most prema Jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na brigu o napretku Bosne i Hercegovine sudjelujući u radu relevantnih odbora i u kreiranju Rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine u 2013. godini. Drugi naš zadatak bio je informirati naše sugrađane i institucije o načinu korištenja dostupnih sredstava iz EU fondova što sustavno činimo i aktivno promičemo u Hrvatskoj. Želim posebno naglasiti da se sredstva iz fondova trebaju intenzivno koristiti za izgradnju infrastrukture i prometno povezivanje i RH pa je naš treći zadatak bio aktivno lobiranje za izgradnju Pelješkoga mosta te nastavak izgradnje Jadransko-jonskog te koridora Vc . Četvrta zadaća jest briga o obitelji i mladima. A naša peta zadaća obuhvaća našu obvezu promoviranja hrvatske kulture i hrvatskog jezika što našim aktivnostima i činimo.

VIJESTI.BA: Kako će se novi saziv Evropskog parlamenta odnositi prema BiH? Hoće li biti promijena, posebno kada je u pitanju proces proširenja i pomoć?

ŠUICA: Usvajanjem Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. Europska unija iskazala je jasan stav o situaciji u Bosni i Hercegovini i o tome kojim smjerom BiH treba ići ako želi postati dio europske obitelji. Poslana je jasna poruka vlastima u BiH kao i svim političkim strankama da moraju raditi na uspostavi više razine političkog dijaloga i poboljšanja političke kulture kako BiH ne bi došla u situaciju da joj se zamrznu sredstva iz EU, a po meni je nedopustivo je da se interes pojedinih političkih struja stavlja ispred interesa svih građana BiH. Stoga, očekujem od vlasti u BiH da ozbiljno razmotre važne su dijelove Rezolucije koji govore o decentralizaciji, ravnopravnoj zastupljenosti te načelima federalizacije jer je prepoznata važnost osiguravanja konstitutivnosti sva tri naroda kako bi BiH ostala na europskom putu.

VIJESTI.BA: Nakon prirodne katastrofe koja je zadesila BiH, ovoj zemlji zaista treba pomoć EU. No, BiH nema status kandidata, pa ne može koristiti sredstva iz Fonda za solidarnost. Može li BiH u Vama vidjeti lobistu? Planirate li pružiti pomoć i podršku bh. građanima, posebno onima u ugroženim područjima?

ŠUICA: U roku 10 – 12 tjedana od nastanka prve poplave potrebno je evidentirati svu nastalu štetu kako bi se aplicirano za EU fondove iz kojih bi se za pogođene države u regiji povukao novac za obnovu, a Hrvatska bi kao članica Unije bila nositelj toga projekta. Prisjetimo se da su i Hrvatsku prije članstva u EU također zahvatile poplave, a nositelj projekta za povlačenja sredstava iz EU bila je Slovenija, doduše razmjer katastrofe bio je znatno manji. Hrvatski građani i sami pogođeni katastrofalnim poplavama iskazali su veliku solidarnost prema BiH i prema Srbiji u ovim teškim vremenima, a u skladu s mogućnostima djelovanja zastupnika u Europskom parlamentu građani BiH mogu računati moju pomoć i potporu.

VIJESTI.BA: Više puta ste isticali da je preduslov demokratskog napretka BiH i njenog napretka prema EU ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH. Kako gledate na položaj Hrvata u BiH?

ŠUICA: Hrvati u BiH su trajna obveza HDZ-ovih europarlamentaraca te ćemo ustrajati i dalje na europskom putu BiH jer razvoj ove države je moguć samo kroz europske integracije što je u interesu sva tri naroda. Hrvati u BiH su „de iure“ ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda, ali „de facto“ tretira ih se gore nego nacionalne manjine u mnogim članicama Europske unije. Drago mi je da je Europska komisija prepoznala uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku kao jedan od ključnih elemenata pri ostvarivanju ravnopravnosti Hrvata u BiH. Stoga, smatram da će vlasti u BiH morati ozbiljno razmotriti i podržati Nacrt zakona o pokretanju programa na hrvatskom jeziku ukoliko žele slijediti europski put, a konsenzus po tom pitaju je neophodan.

VIJESTI.BA: Vaš kolega u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier nekoliko puta podržao je formiranje trećeg entiteta u BiH. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

ŠUICA: Okvir za rješenje hrvatskog pitanja u BiH jest Rezolucija koju sam sukreirala zajedno sa svojim kolegama jer smatram da građani BiH moraju biti prioritet vlastima što do sada nije bio slučaj. Federalno ustrojstvo jamči suverenost konstitutivnim narodima i čuva cjelovitost BiH, a u tom okviru bilo bi riješeno i pitanje stalnih prijetnji separatizma i unitarizma, dok je federalizacija BiH neophodna kako Hrvati u BiH ne bi postali nacionalna manjina. Politički konsenzus može osigurati europsku perspektivu BiH, a revidiranje Daytonskog sporazuma može i mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

http://www.vijesti.ba/intervjui/219338-HRVATI-BIH-TRAJNA-OBAVEZA-HDZ-OVIH-EUROPARLAMENTARACA.html

http://www.croportal.ba/vijesti/bih/19984-dubravka-uica-za-sve-narode-u-bih-najbolje-rjeenje-tri-entiteta-i-federalizacija

Potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica izjavila je uoči današnje sjednice Predsjedništva stranke kako očekuje da će Kolinda Grabar-Kitarović pobijediti na predsjedničkim izborima.

"To su moje želje i vjerujem da će se ostvariti", rekla je Šuica novinarima pred Središnjicom HDZ-a.

Na pitanje znači li to da je Grabar-Kitarović definitivna predsjednička kandidatkinja HDZ-a, Šuica je rekla kako Predsjedništvo stranke mora o tome tek odlučiti. O predsjedničkom kandidatu će se, kaže, odlučivati ovih dana, no ne može točno reći kada.

Šuica također smatra da bi bilo "mudro i pametno" zajedno predsjedničkim održati i parlamentarne izbore. No, dodaje, teško je vjerovati u taj scenarij s obzirom na saborsku većinu.

Mediji zadnjih dana spekuliraju da su se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar-Kitarović dogovorili oko njezine kandidature na predsjedničkim izborima, koji se trebaju održati krajem godine.

No, iz HDZ-a dosad nitko nije želio službeno potvrditi hoće li trenutna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju ispred njihove stranke krenuti u političku utakmicu protiv aktualnog Predsjednika Ive Josipovića.

http://www.radio101.hr/node/4703

 

"To su moje želje i vjerujem da će se ostvariti", rekla je Šuica novinarima pred Središnjicom HDZ-a.

Potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica izjavila je uoči sjednice Predsjedništva stranke kako očekuje da će Kolinda Grabar-Kitarović pobijediti na predsjedničkim izborima.

"To su moje želje i vjerujem da će se ostvariti", rekla je Šuica novinarima pred Središnjicom HDZ-a.

Na pitanje znači li to da je Grabar-Kitarović definitivna predsjednička kandidatkinja HDZ-a, Šuica je rekla kako Predsjedništvo stranke mora o tome tek odlučiti. O predsjedničkom kandidatu će se, kaže, odlučivati ovih dana, no ne može točno reći kada.

Šuica također smatra da bi bilo "mudro i pametno" zajedno predsjedničkim održati i parlamentarne izbore. No, dodaje, teško je vjerovati u taj scenarij s obzirom na saborsku većinu.

Mediji zadnjih dana spekuliraju da su se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar-Kitarović dogovorili oko njezine kandidature na predsjedničkim izborima, koji se trebaju održati krajem godine.

No, iz HDZ-a dosad nitko nije želio službeno potvrditi hoće li trenutna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju ispred njihove stranke krenuti u političku utakmicu protiv aktualnog Predsjednika Ive Josipovića.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/124236-suica-ocekujem-da-ce-kolinda-pobijediti-na-predsjednickim-izborima.html

Što je poruka euroizbora? Što je elektorat poručio strankama, političarima, je li dokazao zrelost, čini li se da ljudi koji imaju pravo glasa na stvari gledaju realno?

Prvo, pokazalo se da biračko tijelo ispravno percipira kako Europski parlament, bez obzira na skupinu hrvatskih europarlamentaraca u njegovu sastavu, nema velikog utjecaja na život u zemlji. Tobože ujedinjenom Europom ne upravlja se demokratski, odluke donosi Europska komisija, koju biraju vlade. Vlade same vode nacionalnu ekonomsku politiku, a manje od dva posto bruto domaćeg proizvoda daje se u zajednički budžet. Europa, to su centri moći, pet-šest vlada, velike korporacije i drugi investirani interesi, a Europski parlament je čisti politički folklor. Bla-bla. Hrvatski birači su realni, njima je to jasno, zato je na izbore izašao svaki četvrti, i to samo zato da pošalje neku poruku Vladi ili svom stranačkom vođstvu.

Desničari i opozicionari iskazali su nezadovoljstvo Vladom, pa je znatno više glasova dobio HDZ nego SDP, kojeg je od potpunog debakla, sasvim mogućeg raspleta sa samo tri dobijena mandata, spasila - poplava. Zadnja nota u medijima prije izbora bila je humanitarna poruka zajedništva, dok je birokratska država pokazala da njene službe funkcioniraju, iako je cijeli sustav nepodnošljivo preskup. Premijer je ostvario nemoguće - nije napravio niti jedan jedini ispad. Možda i više od tjedan dana nije izvalio neku glupost ili nekoga javno nepotrebno izvrijeđao i antagonizirao.

Istodobno, birači SDP-a pokazali su da se ne slažu s vođstvom stranke, a birači HDZ-a da su im najmiliji oni koji sa sadašnjim HDZ-om imaju najmanje veze.

Ezdepeovsko jezgro glasalo je za Tonina Piculu, koji je bio na petom mjestu, a završio na prvom sa 133.000 glasova, polovicom od svih koje su dobili. On je tiha opozicija predsjedniku SDP-a, kao i cijela stranka. Zoki im je podjednako mrzak, ali jedino se više od njega boje gubitka vlasti, položaja i patronaže koja uz vlast ide. Budžetske milijarde slijevaju se svima koji stoje u bilo kakvoj političkoj, interesnoj ili rodbinskoj vezi s kastom socijaldemokratskih upravljača. Znači, Tonino Picula je sljedeći predsjednik poraženog SDP-a. Kad se vrate sebi, onome što zaista jesu - skupina bezličnih, kukavičkih oportunista bez ijednog karakternog lidera koji bi se suprotstavio manijaku što ih vuče u propast (tako oni vide Milanovića), izabrat će Piculu, koji kod njih prolazi kao račanoidni klon (zaista, ima gotovo sve njegove mane, ali nijednu vrlinu).

Nešto glasova (oko 20.000) dobio je Neven Mimica, na račun mirnoće i prominentnosti jedinog hrvatskog eurokomesara, kojega percipiraju kao osobu koja se privatno ne slaže s Milanovićem, a javno sa samim sobom. Zapravo, drugi u SDP-koaliciji bio je nesretni Pupi - Milorad Pupovac, iz SSDS-a, koji je sa 26.000 glasova Milanoviću donio jedan mandat, ali ga sam nije dobio, jer umjesto njega u Bruxelles ide drugopozicionirana premijerova tijesna suradnica i obožavateljica Biljana Borzan, koja je dobila 8.000, otprilike toliko kao i Jadranka Kosor s Gabrićeve debakl-liste Nacionalnog foruma. Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, koalicioni partneri, povukli su 15.000 odnosno 21.000, što znači da sami ezdepeovci bez ovih suputnika dobivaju oko 200.000 glasova, oko pet posto upisanog biračkog tijela. Ali, naravno, na izborima koji uopće nisu važni, za razliku od parlamentarnih izbora, gdje se bira vlast i odlučuje o svim privilegijima i koristima koje bliskost s njom donosi.

Zanimljivo, i kod trijumfatorskog HDZ-a situacija je slična. Najviše je dobila Ruža Tomašić, također nisko pozicionirana, šesta na listi (107.000), koja uopće nije članica stranke, nego predsjednica vlastite otpadničke pravaške, koju je nazvala po dr Anti Starčeviću. Njemu bi od ove gospođe, bivše prometne policajke, vjerovatno došlo slabo - čovjek je bio gej sa devetnaestostoljetnim gej senzibilitetom i takva energična gospođa koja dolazi na posao na motociklu, opasana pištoljčinom, ispunila bi ga strahom i zazorom.

Na drugom je mjestu pravi hadezeovac, mr Andrej Plenković, koji u HDZ-u funkcionira kao Picula u SDP-u. Birači poručuju - mi bismo takvoga, ako je moguće, ne nužno onakve kakvi su Tomo i Vaso, predsjednik i tajnik stranke, Karamarko i Brkić. Zatim je tu Marijana Petir, haesesovska seksi fundamentalistkinja iz Slavonije. Sljedeći je umirovljeni komodor Ivica Tolić, bivši zapovjednik Ratne mornarice, koji predstavlja braniteljsku populaciju. Ni on nije stranački kadar, nego dolazi iz outsourcea. Dobro je prošao Davor Stier, kojega Karamarko ne podnosi, pa je, ukratko, glas za njega opet bio kritička poruka vođstvu. Dubravka Šuica je pripadnica nomenklature, a donijela je 15.000 glasova, ona je zaista Karamarkova, jedina pravovjerna od svih ljudi i žena koji idu u Bruxelles, jer je dr Ivana Maletić, koja će onamo po redu na listi, a ne radi autentičnih glasova (dobila ih je manje od 10.000), politički prilično neutralna. Ona je stranačka financijska stručnjakinja, vokalna kritičarka fiskalnog režima bivšeg ministra Slavka Linića, koji ju je otjerao iz resora iako je uspješno vodila pregovore s EU.

Birači su, dakle, protestirali protiv sadašnje vlade i protiv svog stranačkog vođstva. Jasno su pokazali kakve bi lidere htjeli - umjerene ili radikalne, ali ne luđake s margine, nego demagoge iz političke matice, ograničene uzusima etablirane stranke. Pokazalo se precizno da loše prolaze ekstremne političke sljedbe, a dobro ekstremisti u centrističkim stranačkim formacijama. Propali su stoga glavaševci kojima se pridružio prof. Milan Kujundžić, tajni kandidat ekstremno desne frakcije HDZ-a, koja protiv Karamarka ratuje tračevima o njegovoj udbaškoj prošlosti. Kujundžić je kao pašalićevac glavaševcima donio lijepih 20.000 glasova (sigurno sve samih razočaranih hadezeovaca), dok su ostali pripadnici te koalicije koju je gurao Glavašev slavonski postustaški HDSSB s devizom "Moli, radi, rađaj", prošli zaista bijedno. Danijel Srb, koji s tim neprikladnim prezimenom pokušava oživjeti Hrvatsku stranku prava, HSP, dobio je na njihovoj listi 2.000 glasova. Sve skupa, ovi ekstremisti polučili su 63.000, što znači da lepenovci u Hrvatskoj uživaju podršku 1,5% biračkog tijela, odnosno 6,88% birača koji su izašli na izbore (a 25% u Francuskoj).

 Birači su jasno pokazali kakve bi lidere htjeli - umjerene ili radikalne, ali ne luđake s margine, nego demagoge iz političke matice, ograničene uzusima etablirane stranke

Drugim riječima, hrvatski birači su spremni podržati desničarske filofašiste, ali samo ako djeluju unutar okvira etablirane građanske stranke prihvatljive u Europi - u vezi s tim i oni najgluplji Hrvati rezoniraju ispravno. Naravno, desničari su se danas u Europskoj uniji politički uspostavili, ali to, shvaćamo, važi samo za velike, prave države, u kojima će ih, majci, već znati staviti pod kontrolu.

Isti fenomen imamo i na lijevom ekstremu. Propali demagozi Hrvatski laburisti - stranka rada otvoreno su zagovarali povratak u socijalizam. U Hrvatskoj nisu mogli dobiti ni jedan cijeli rocenat biračkog tijela. Glasači su spremni podržati ezdepeovce koji misle da je socijalizam bio bolji, ali ne i Laburiste koji to javno govore - toliko blesav da to otvoreno podržava ovdje nije gotovo nitko...

Održivi razvoj, ORAH - voćka čudnovata, neodrživa je stranačka formacija dr Mirele Holy, ekofeministkinje odjevene u crno, koju je Milanović izbacio iz SDP-a jer je više vodila računa o šišmišima u kraškim pećinama, nego o izgradnji električnih centrala, čemu se uvijek i na svakom mjestu suprotstavljala. Pritom je zadobila velike simpatije članstva SDP-a, ne zato što oni haju za te bijesne gliste koje nastavaju ponornice, nego zato što mu se suprotstavila, kako to nitko od njih ne smije. Ali, vic je u tome što je ona alternativka i ne haje za mišljenje normalnih, prosječnih ljudi. Nije stvar u karakteru, nego u ekscentričnosti, povezanoj s uobraženošću i, zapravo, uočljivom intelektualnom insuficijencijom - Mirela uopće ne razumije o čemu je riječ, jer nema razvijenu socijalnu inteligenciju. Kod marginalaca se ona, doduše, i ne očekuje. Zato je sve krivo shvatila - zaključila je da se svi pale na nekakav njen pogram "održivog" razvoja, na obećanja da će smjeti saditi konoplju, pušiti travu itd. ali umjesto masovne podrške alternativaca dobila je - ona sama - 87.000 glasova, dok nitko iz njene stranke nije mogao nabrati ni dvije tisuće. Već je četvrti na listi sakupio - 400 glasova. Ukratko, podrška ORAH-u, hvala dragom Bogu, uopće ne postoji, nego se glasalo isključivo za Mirelu i onaj peti mandat koji nedostaje SDP-u prešao je k njoj glasovima samih ezdepeovaca... Čak su i alternativci koji su za njih glasali zapravo ezdepeovci.

To su likovi nakačeni na Vladinu klijentelističku mrežu, preko koje se svake godine stotine milijuna kuna daju za najbesmislenije inicijative idiotskim udrugama kojima SDP pokušava nadomjestiti produktivnu ekonomiju. Te "seljačke radne zadruge" 21. stoljeća, zapravo "građanske udruge badavađija" ne mogu opstati uz neku normalnu zelenu, opozicionu stranku, jer ih takva ne bi mogla financirati - one su naprosto plaćeno biračko tijelo SDP-a koji je izgubio sindikalnu, radničku i narodnu podršku normalnog mejnstrima, budući da je propao srednji stalež i socijalistička inteligencija (šljakeri i seljaci uvijek su bili za crkvu i nacionalizam).

To je, dakle, poruka biračkog tijela strankama i vođstvu, a izbori su donijeli i nekoliko općih pouka.

Prvo, ovdje ne prolaze nikakve novotarije i novoizumljeni ljudi, koji ulaze u politiku s novim idejama, naročitim svojstvima ili visokim preporukama. Dr Nikica Gabrić bio je u medijima dan i noć i sakupio je 5.000 glasova, a vedeta njegove liste, bivša premijerka Kosor, samo 6.000. Treći na listi imao je - 339 glasova. Drugim riječima, birači nisu prihvatili ni novu stranku ni novog lidera ni staru, propalu hadezeovku, koju ne želi HDZ. Da je ostala u toj stranci, dobila bi mnogo više glasova. Da postoji neki regulacijski uređaj koji bi joj se mogao ugraditi pa da od deset izjava koje kani dati da samo jednu, dva ili tri puta kraću, i sad bi bila u politici kao pouzdan vezni igrač svoje stranke.

 Desničari i opozicionari iskazali su nezadovoljstvo Vladom, pa je znatno više glasova dobio HDZ nego SDP, kojeg je od potpunog debakla, sasvim mogućeg raspleta sa samo tri dobijena mandata, spasila - poplava 

No da takav uređaj postoji, već bi se najmanje dva namontirala na premijera Milanovića. Forumaši nisu prošli kao osobe, a program nitko nije shvatio, jer su ga zastupali dijametralno različiti ljudi. Ukratko, Nikica Gabrić - u ništa, što bi rekli na sinjskoj alci.

Ostalih 19 autsajderskih stranaka sačinjavaju dežurni egzibicionisti radi kojih bi trebalo uvesti pristojbu od pet-šest tisuća kuna po prijavljenoj listi, poslije čega bi sigurno odustali od ćorava posla. Romi su, primjerice, praktični ljudi i nije jasno zašto je jedna njihova skupina, tzv. Snaga Roma Hrvatske izašla na izbore kako bi demonstrirala slabost, odnosno totalni dezinteresman biračkog tijela za tu priču - za drugopozicioniranog Fadila Hrustića (37 glasova) nije bila ni uža familija... Stranke specijalnih interesa poput romske ili stranke Zelenih (3.684 glasa) posve su neprimjerene hrvatskom političkom životu, koji je konstituiran oko globalnih, svjetonazorskih pitanja i opcija. Osim toga, biračko je tijelo iznimno konzervativno. Dugo treba da nekoga odbaci, još duže da nekog novog prihvati.

Naravno, ne treba gledati na politiku samo u optici ovih "larpurlartističkih" izbora - oni parlamentarni, interesni, vodit će se oko puno konkretnijih pitanja. A predsjednički? Teško je tu biti pametan - predsjednički su uvijek jedinstveni po osnovnoj temi koja se na njima prelama, pa se iskustvo s europarlamentarnih ne može mehanički preslikati. Osim što sigurno vrijedi opaska da je biračko tijelo oprezno, konzervativno, te da u osnovi trijezno prosuđuje.

http://www.nezavisne.com/index/nezavisnistav/Formula-uspjeha-Tehnokracija-demagogija-246872.html