"Doprinos smanjivanju globalnog zagrijavanja moraju dati sve zemlje bez odgode, također moramo reformirati sustav trgovanja emisijama (ETS) te osmisliti jedinstveni model za određivanje cijena ugljika, a posebice nakon konferencije o klimatskim promjenama u New Yorku kada su Kina i SAD - koji su najveći onečišćivači - iskazali volju za smanjenje emisije CO2. Europska unija je primjer koji trebaju slijediti i ostale zemlje kada se radi o kombiniranju ekonomskog rasta i smanjivanja emisije CO2,"  istaknula je zastupnica Šuica.

Vrijedi istaknuti da je EU smanjila emisiju stakleničkih plinova za više od 19 posto u odnosu na 1990. godinu što je u skladu s Protokolom iz Kyota, a istovremeno je BDP članica EU porastao za više od 45 posto, što potvrđuje da gospodarski rast i održivi razvoj idu zajedno.

"Podržavam cilj prema kojemu se emisije stakleničkih plinova nakon 2015. više ne smiju povećavati, a do 2050. godine razina emisije mora se smanjiti za najmanje 50 posto u odnosu na razine iz 90-ih. Moramo osmisliti dobar sustav izvještavanja, verifikacije i kontrole svih država potpisnica kako bi ih se na taj način potaklo za efikasnu provedbu sporazuma. Posebno moram naglasiti problem zemalja u razvoju koje su najmanje doprinijele povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi te su najosjetljivije na utjecaj klimatskih promjena i imaju najmanju mogućnost . Tako je i zemlja odakle dolazim - Hrvatska - bila više puta pogođena poplavama u kojima smo bili bespomoćni",  zaključila je izlaganje Šuica.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu pod naslovom „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?", održanom na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Na okruglom stolu su sudjelovali i brojni novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji su prosuđivali o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.

Naglašavamo da je voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH. (dv/dubrovacki.hr, Foto: Željko Tutnjević)

''Hrvati će sigurno dobiti kanal na hrvatskom jeziku, a kada?'', rekao je parlamentarac Mate Franjičević na okruglom stolu o hrvatskom tv-kanalu koji je održan na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

''Mislim da svi oni koji prave opstrukcije i blokade prave jedan uzaludan posao i samo odgađaju nešto što je neminovno'', rekao je Franjičević na okruglom stolu čiji je naziv jednako dug kao i priča o hrvatskom-tv kanalu - ''Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?''.

Franjičević je rekao kako postoji milijun razloga da se radikalno reformira javni televizijski sustav u BiH.

''U Parlamentu Federacije i u Parlamentarnoj skupštini BiH svugdje se ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, nastoji se izbjeći da hrvatski predstavnici argumentiraju svoje stavove'', kaže Franjičević.

Nema tehničkih zapreka

Franjičević smatra kako je nužno ''da se jednom narodu uz to i konstitutivnom omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i u kakvom obliku želi izražavati političke i kulturne stavove, štiti svoje identitetske i nacionalne osobitosti''.

Sudionik na ovom Okruglom stolu, Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, je rekao kako je problem što entiteti imaju televizije, a ne narod. Kaže kako postoje tehničke predispozicije za postojanje takvog kanala.

''Do 15. lipnja 2016. godine cijeli prostor BiH mora biti digitaliziran. To je potpisano prije sedam-osam godina. Digitalizacijom će biti devet kanala, od devet kanala tri će pripasti emiterima Federalnoj, BHT-u i RS-u koje će djelovati na cijelom prostoru BiH. Međutim, imaju šest slobodnih kanala tako da tehničkih zapreka nema'', rekao je Bandur.

Bandur smatra kako Hrvati ne plaćaju pretplatu jer nemaju televiziju na svom jeziku. 

''Kako će plaćati pretplatu za nešto što nije njihovo'', upitao je Bandur i dodao kako smatra da Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata. Kaže kako je 12 posto Hrvata na Federalnoj televiziji, kako je od sedam direktora jedan Hrvat, a od sedam urednika jedan. 

''Mogu nosati kablove, scenu raditi, ali u uredničkom dijelu gdje se kreira politika tu ih nema'', rekao je Bandur.

Na Okruglom stolu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja se prisutnima obratila putem video poruke iz Bruxellesa. 

''Budući da su Hrvati u neravnopravnom položaju televizijski kanal bio bi samo mali korak u postizanju ravnopravnosti u BiH'', smatra Šuica.

Nitko neće dobiti ili izgubiti izbore

Dekan Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je rekao kako je treći kanal na hrvatskom jeziku legitimno pitanje o kojemu treba razgovarati. Tomić kaže kako na pitanju trećeg kanala nitko neće ni dobiti ni izgubiti izbore.

''Mi smo svjesni da Daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika i tri naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik u javnim servisima nije zastupljen, a rekao bi da nije zastupljen ni hrvatski entitet ni hrvatska baština. i o tome treba razgovarati'', smatra Tomić.

Pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta docent Ilija Musa kaže kako je kanal na hrvatskom jeziku postojao 1998. godine, ali kako ga je visoki predstavnik ukinuo.

Španjolski model za kanal na hrvatskom

''Ako uzmemo u obzir zakon iz 1999. godine koji je predviđao Federalnu televiziju s dva kanala, jednim na kojem bi se koristio hrvatski jezik, a drugi na kojem bi se koristio bošnjački jezik i ako uzmemo u obzir da je takav zakon ukinut na uštrb hrvatskog naroda onda možemo pomisliti i da je ured visokog predstavnika poduzeo neke korake koji nisu u skladu s njihovim pravima'', rekao je Musa.

Na pitanje novinara što je s Hercegovačkom televizijom koja je bila na hrvatskom jeziku Musa je rekao kako je općepoznato da je ta televizija ugašena, ali i da ona nije funkcionirala kao dio javnog RTV sustava.

Musa je rekao kako je cilj Okruglog stola razgovor o rješenjima i modelima informiranja hrvatskog naroda.

''Taj model može biti konsocijacijski, integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen u nekim drugim državama npr. švicarski model, belgijski model, a Hrvatima bi čak odgovarao i španjolski model gdje imamo jednu RTV postaju na razini države regionalnu TV postaju'', rekao je Musa.

O ovoj važnoj temi za Hrvate ragovarali su novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji mogu prosuđivati o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.

Organizator okruglog stola je Odjel novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Mate Franjičević, parlamentarac u pretprošlom mandatu i član Parlamentarne skupštine kazao je kako je već vidljiv pomak po ovom pitanju: „Pomak je već činjenica da se dođe u priliku da se uopće kaže i da se argumentira da postoji milijun racionalnih razloga da se radikalno reformira RTV sustav u BiH. Nažalost u Parlamentu Federacije sam bio u pretprošlom mandatu i u Parlamentarnoj skupštini BiH i svugdje se zapravo ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, mogućnost da hrvatski zastupnici argumentiraju svoje stavove.“

Na pitanje kada će Hrvati dobiti kanal na hrvatskom jeziku, Franjičević kaže kako je „najvažnija spoznaja to da će ga oni sigurno dobiti, a kada, to još ne znamo zasigurno. Ako poštujemo temeljne demokratske propise, a navodno mi jesmo i želimo biti demokratska zemlja, ako poštujemo temeljne standarde na kojima počiva Europska Unija, a mi se želimo smjestiti unutar iste u skoroj budućnosti, onda je neophodno da se jednom konstitutivnom narodu omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i kakvom obliku želi izražavati svoje političe i kulturne stavove i štititi svoje identitetske, nacionalne osobitosti i tako dalje.“

Hrvati ne plaćaju pretplatu s razlogom

Mate Bandur, predstavnik Vijeća ministara, naglašava da je problem u tome što eniteti imaju televizije, a ne narodi. „Možemo reći da na prostorima gdje Hrvati žive ne plaćaju pretplatu s razlogom jer nemaju svoje televizije na svom jeziku. Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata jer je na njoj 12 posto Hrvata, od sedam direktora jedan je Hrvat, od sedam urednika jedan je Hrvat… Dakle, mogu nosati kablove, kamere, raditi scenu, ali u uredičkom djelu gdje se kreira politika, da se primijetiti da tu nema Hrvata.“

Na ogruglom stolu govorio je o lošem pristupu vijećnika u Vijeću ministara kad je u pitanju o hrvatski RTV servis.

Dekan Filozofskog fakulteta Svučilišta u Mostaru Zoran Tomić zastupa misao kako se na kanal na hrvatskom jeziku ne treba gledati kao na sredstvo razdvajanja naroda, nego upravo suprotno: „Više komunikacije znači više povjerenja. O svim relevantnim temama treba razgovarati kako bi bilo više povjerenja. Mi smo svjesni da daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika, tri konstitutivna naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik unutar javnih servisa i programa nije dovoljno zastupljen, pa bih rekao da nije dovoljno zastupljen ni hrvatski identitet i kulturna baština. Treći kanal na hrvatskom jeziku je legitimno pitanje i mislim da o tomu treba razgovarati. Posebno treba razgovarati da ga ne treba staviti u jedan separatan okvir, on mora biti integrativan u funkciji razvoja pluraliteta u BiH, različitosti i BiH kao države. On treba doprinijeti zajedništvu države BiH, a nikako ga promatrati kroz neke druge okvire u koje se on stavlja. Zato ne vidim razloga da neke političke stranke poput SDA i SDP-a i ostale ulažu veto na vitalni i nacionalni interes kad je u pitanju program, a mislim da Hrvati nisu dovoljno naglasili da to nije program koji će nas razdvajati nego program koji će nas zbližavati i afirmirati naše različitosti a sve u cijlu stabilne i europske BiH.“

Iako nije mogao govoriti u ime Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Tomić je dodao da RAK neće praviti probleme što se tiče odluke o RTV servisu na hrvatskom jeziku.

Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra i nekadašnji ravnatelj Radija Herceg-Bosne kazao je kako je ova tema sastavni dio ključne teme o Hrvatima kao ravnopravnom narodu u BiH te smatra kako će se pitanje RTV sustava riješiti u okviru pitanja kada će Hrvati biti ravnopravan narod u BiH. „Jako je važno da budemo dosadni s ovom temom, ako mi nismo spremni prosvjedovati pred Parlamentom za ovo pitanje, ta neće netko drugi doći i to uraditi za nas.“

Usavršiti kadrove

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazao je kako često zna reći kako Hrvati imaju legitimno u BiH jedino plaćati poreze te je također kritizirao hrvatske političare koji se nisu dovoljni bavili ovim pitanjem. Također je naglasio kako se trebamo pobrinuti za kadrove koji bi radili na toj televiziji i usmjeriti se i na stvaranje kvalitetnih kadrova kako bi to bio respektabilan medij.

Tvrtko Milović, urednik programa televizije Kiss kazao je kao je u BiH slučaj da su izražajnije stranačke televizije nego etničke, te da se Sarajevo nikad neće pomiriti s tim da postoji hrvatski RTV kanal, stoga bi on morao fizički biti smješten u Mostaru.

Docent Ilija Musa, pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kazao je kako „hrvatski narod, iako ima potporu i EU i Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija, ne uspijeva osigurati jednaka prava kakva imaju drugi narodi i izgeda da ne možemo ostvariti kanal, odnosno servis na hrvatskom jeziku u sklopu javnog RTV sustava BiH.“

Na okruglom stolu kao uvodničar predložio je da se razgovara o modelima i načinima rješenja pitanja ravnopravnosti u sustavu javnog informiranja. „Taj model može biti integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen i u nekim drugim državama, npr, švicarski ili belgijski model, a Hrvatima bi možda odgovarao i španjolski model gdje se radi o jednoj RTV postaji na razini države i regionalne tv postaje.“

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već je ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Šuica je naglasila da je Primarni nacionalni interes osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.