Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
23-09-2014
Fotograf: Željko Tutnjević
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu pod naslovom „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?“, održanom na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Na okruglom stolu su sudjelovali i brojni novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji su prosuđivali o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.
Naglašavamo da je voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.
22-09-2014
- Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za gradnju dijelova Jadransko-jonske autoceste – odgovorili su iz Europske komisije na pitanje europarlamentarke Dubravke Šuice koju je zanimalo je li Hrvatska uopće aplicirala za financijsku potporu pri izgradnji Jadransko-jonskog koridora i autoceste do Dubrovnika.
-Komisija očekuje da će Hrvatska predložiti projekte na temelju službene prometne strategije kojom se definiraju karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje - odgovorio je Šuici povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.
Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no prema dopisu EK, Vlada još nije iskoristila ponuđene mogućnosti. (dv)
22-09-2014
Europska komisija
Tajništvo Europskog parlamenta dodijelilo je zastupnici Dubravki Šuici dodatno članstvo u Odboru za promet i turizam (TRAN) u čijem resoru su važni projekti za Hrvatsku poput nastavka izgradnje Pelješkog mosta i Jadransko-jonskog koridora što će olakšati daljnje aktivnosti voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu kada se radi o spajanju juga Hrvatske s EU.
U međuvremenu je stigao odgovor Europske komisije na pitanje Dubravke Šuice je li Hrvatska uopće aplicirala za financijsku potporu pri izgradnji Jadransko-jonskog koridora i autoceste do Dubrovnika te koji se koraci očekuju od Hrvatske s obzirom da je EU taj projekt prepoznala kao žilu kucavicu ovog dijela Europe.
"Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje", odgovorio je povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.
Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no nažalost i ovaj put je izostala odgovarajuća reakcija Vlade.
"Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje", odgovorio je povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.
Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no nažalost i ovaj put je izostala odgovarajuća reakcija Vlade.
22-09-2014
NJIMA SE NE ŽURI
Tajništvo Europskog parlamenta dodijelilo je zastupnici Dubravki Šuici dodatno članstvo u Odboru za promet i turizam (TRAN) u čijem resoru su važni projekti za Hrvatsku poput nastavka izgradnje Pelješkog mosta i Jadransko-jonskog koridora što će olakšati daljnje aktivnosti voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu kada se radi o spajanju juga Hrvatske s EU, priopćili su iz ureda hrvatske zastupnice.
- U međuvremenu je stigao odgovor Europske komisije na pitanje Dubravke Šuice je li Hrvatska uopće aplicirala za financijsku potporu pri izgradnji Jadransko-jonskog koridora i autoceste do Dubrovnika te koji se koraci očekuju od Hrvatske s obzirom da je EU taj projekt prepoznala kao žilu kucavicu ovog dijela Europe.
"Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje", odgovorio je povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.
Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no nažalost i ovaj put je izostala odgovarajuća reakcija Vlade - navode iz Šuičinog ureda u Bruxellesu.
"Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje", odgovorio je povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.
Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no nažalost i ovaj put je izostala odgovarajuća reakcija Vlade - navode iz Šuičinog ureda u Bruxellesu.
20-09-2014
Na ovotjednom zasjedanju Europskog parlamentu u Strasbourgu zapaženu ulogu u raspravi o jedinstvenome digitalnom tržištu u EU imale su naše zastupnice Dubravka Šuica i Ivana Maletić. Uspostava takvog tržišta otvorila bi prostor za željeni gospodarski rast država članica - zaključile su obje HDZ-ove europarlamentarke, uvijek aktivne na temama od važnosti za Hrvatsku.
ŠUICA: Svim građanima osigurati pristup uslugama!
Šef Europske komisije Jean-Claude Juncker u središte je svog programa - kao prvi od pet prioriteta - stavio upravo stvaranje zajedničkoga digitalnog tržišta za potrošače i tvrtke, s ciljem ukidanja monopola i povećanja konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika - podsjetila je Šuica te napomenula:
- Digitalno tržište nije tržište budućnosti, već sadašnjosti. Potrebno je ujednačiti pravila svih 28 članica EU kako bi svim građanima bio osiguran pristup digitalnim uslugama. Potrebno je istaknuti da su neke članice izašle iz krize upravo zahvaljujući unapređenju sektora informacijskih tehnologija!
Ukidanje roaminga
Šuica se potom u izlaganju usredotočila na mrežnu industriju - konkretnije roaming tarife - od čijeg bi ukidanja na razini EU naši građani izravno profitirali:
- Stoga još jednom želim istaknuti zadovoljstvo što ćemo od 15. prosinca 2015. svi u EU imati jednake tarife te će to biti još jedna od zajedničkih vrijednost koje ćemo dijeliti.
MALETIĆ: Gospodarski rast
Odlučna i brza primjena propisa i akcijskog plana jedinstvenoga digitalnog tržišta iznimno će pridonijeti gospodarskom rastu svih država članica, pa tako i Hrvatske - istaknula je zastupnica Maletić:
- Različita pravila u internet poslovanju znače prepreke i onemogućavaju članicama da osjete koristi od novih modernih načina rada. Internetizacijom poslovanja srednji i mali poduzetnici postat će konkurentniji, a njihovi proizvodi i usluge dostupniji.
Prednosti života u EU
Pretpostavlja se da će sveprisutno digitalno tržište generirati 250 milijardi dodatnog rasta, a građani će svakodnevno osjetiti prednosti života u Europskoj uniji bez fizičkog putovanja - zaključila je HDZ-ova financijska ekspertica:
- Živimo u doba informacijskih tehnologija, snažniji i bolji postaju oni koji se u tom području bolje snalaze!
20-09-2014
U Kući Europe sastali su se hrvatski europarlamentarci i otkrili čime će se baviti u idućih pet godina mandata.
Hrvatski europarlamentarci u najvažnijim odborima i izaslanstvima (VIDEO: Dnevnik Nove TV)
Kako bi opravdali visoke europske plaće, anagažirali su se u najvažnijim odborima i izaslanstvima. Kažu - sve što rade u interesu je hrvatskih građana.
Marijana Petir pohvalila se tako da je upravo njezina zasluga što će proizvođači mandarina dobiti odšetu zbog ruskog embarga. Njezina izjava razljutila je ministra Jakovinu.
'Ja sam putem odbora zatražila i utjecala na EK da se to obeštećenje proširi. Naravno da je put bio dugotrajan, i mukotrpan, ali na kraju uspješan', izjavila je Petir za Dnevnik NoveTV.
'Naši zahtjevi na Vijeću, argumentirani zahtjevi, su urodili zapravo interventnom mjerom i uvrštavanjem mandarine i jabuke za dobivanje kvota. Ubiranje jeftinih političkih poena i besramno loše informiranje hrvatske javnosti ne zaslužuje komentar', odgovorio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
11 zastupnika u europskom parlamentu idućih pet godina ima osigurane fotelje i europsku plaću. A imat će, kažu, i pune ruke posla. Uključili su se u najvažnije odbore.
'Ministar Jakovina poručio da ga nije briga za hrvatsku poljoprivredu'
Dio su različitih europskih političkih opcija, ponekad moraju birati između interesa države i stava političke opcije kojoj pripadaju.
Najnoviji gaf europske komisije Hrvatsku je proširio do Rumunjske. Na slične pogreške zastupnici su već reagirali.
'Jedan talijanski i to vrsni proizvođač je stavio na svoj proizvod zastavu italije koja naravno mrtvo hladno obuhvaća Istru. Ja sam reagirao na to i u roku od 12 sati stvar je bila popravljena uz ispriku. Naravno da isto treba postupiti u ovom slučaju. Zalažem se da Hrvatska vrati Istru, a jednako tako da Srbija zadrži Vojvodinu', izjavi je Tonino Picula.
'Takve se pogreške nažalost tamo događaju, to je nešto na što moramo mi voditi računa i korigirati', tvrdi Dubravka Šuica.
19-09-2014
Hrvatskih jedanaest zastupnika nije mnogo s obzirom na, primjerice, Njemačku ili Francusku što je i određen hendikep kod rada u Odborima, rekla je HDZ-ova Dubravka Šuica.
FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
Petogodišnji mandat u Europskom parlamentu za mnoge od zastupnika je nastavak započetog posla, no za one koji su po prvi puta sjeli u euro klupe veliki je izazov. Zastupnici djeluju u Odborima gdje zagovaraju interese svoje stranke, no s njom se ne moraju uvijek i nužno slagati.
"Mi smo hendikepirani i tretirani smo u odborima i delegacijama prvo međustranački, a onda i po Dhontu. Mislim da smo ipak dobro pokrili područje ali nije bilo jednostavno", rekla je Šuica. Naši zastupnici sjede u odborma za sigurnost hrane i zaštitu okoliša, regionalni razvoj, poljoprivredu i ruralni razvoj, ravnopravnost spolova, vanjsku politku, transport i turizam... Novoizabranim vodstvom Europske komisije su zadovoljni.
"Mislim da se radi o dobrom kompromisu jer je Europa izašla na kraj s kontroverzama s kojima se nosi i našla dvoje političara koji svojim biografijama. spolovima, ekspertizom i političkom pripadnošću pokrivaju glavne skupine interesa koje postoje u EU. Mogherrini nosi jedan senzibilitet i ja pozdravljam njezin izbor", rekao je Tonino Picula. Jedno od pitanja kojim se ovaj saziv Komisije neće baviti je proširenje, no naši članovi odbora za vanjsku politiku, Tonino Picula i Andrej Plenković ističu kako se to pitanje ipak ne smije zanemariti, a Hrvatska će nastaviti davati podršku reformamama susjednih zemalja.
"Taj proces treba nastaviti i zato smo mi inzistirali da, bez obzira na konstantnu temu zamora od proširenja, nije dobro poslati jedan politički signal kao da taj portfelj više nije prioritetan", kažePlenković.
"Želimo da doista Hrvatska ne bude zadnja stanica Unije prema jugoistoku kao što je sada. Unija taj prostor ne može tretirati, neka se nitko ne ljuti, kao Kavkaz, Ukrajinu, Sjevernu Afriku... Balkan je unutarnje dvorište, atrij Unije i bez obzira što sljedeće godine neće doći do proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima", smatra Picula. Što se tiče procedure prekomjernog deficita Hrvatska je predala aktivnosti za 2014., sad se čekaju reforme u 2015., no i prije toga bi mogli naići na probleme, smatra Ivana Maletić: "Jer je jedno ono na papiru, a drugo ono u praksi. Na papiru je izračunati deficit od 4,7 posto, no već sad smo na 5,5 posto i definitivno probijamo ciljanu veličinu", kaže. Polje na kojem su se našli i lijevi i desni europarlamentarci je borba protiv genetski modificiane hrane.
"Ono što je naš interes ćemo štititi dok god se ne ispita GMO do kraja", rekla je Biljana Borzan.
"Naš seljak još uvijek proizvodi hranu na tradicionalan način i mi se moramo razvijati na način da poštujemo postulate održivog razvoja", kaže Petir. Jedna od točaka koja je napokon stavljena ad acta je povezivanje juga Hrvatske. Napokon postoji politička volja i konsenzus za Pelješki most, no vlada previše kasni, smatra Dubravka Šuica.
"Nadam se da će Vlada ubrzati proceduru. Čujem da ministar Dončić kaže da će to biti dogodine u trećem mjesecu, ja mu kažem da požuri jer hrvatski jug nema vremena više čekati", zaključuje Šuica.
19-09-2014
Osmero od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.
Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.
Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.
Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.
Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.
Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.
Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.
Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.
Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.
Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.
Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.
Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.
Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.
Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.
Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.
Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.
Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.
Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.
Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.
Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.
Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.
Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.
U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.
Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.
Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.
Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.
Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).
19-09-2014
Predstavnici nevladinih udruga okupljenih u Platformu za međunarodnu građansku solidarnost (CROSOL) zatražili su od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, koji su u petak imali predstavljanje povodom početka petogodišnjeg mandata, da ne podrže mađarskog kandidata za povjerenika u Europskoj komisiji u Europskom parlamentu Tibora Navracsicsa zbog progona kojem su izložene nevladine udruge u toj zemlji
'U Mađarskoj je situacija prestrašna. Ženske udruge koje su primale donacije iz norveškoga fonda sve su zatvorene, a nama je poznat koncept crvenih, žutih i zelenih vragova, sve su proglašene neprijateljicama sustava. S druge strane je u Mađarskoj u procesu i zabrana pobačaja. Moramo reagirati, bojim se da i mi ovdje ne bi bili sve bliže Mađarskoj', kazala je Rada Borić u ime CROSOL-a.
Hrvatski zastupnici osim načelne potpore, osim Davora Škrleca(OraH/Zeleni), nisu obećali da će glasovati protiv imenovanja Navracsicsa, već će odluku donijeti nakon saslušanja u Europskom parlamentu i u dogovoru sa svojim europskim grupacijama. Tonino Picula (SDP/S&D) je kazao da postoji otpor prema imenovanju Navracsicsa i u Europskom parlamentu te da će on imati teško saslušanje u Europskom parlamentu i ako ne zadovolji, i sam predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker bi se mogao naći u problemima. Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (EPP/HDZ) kazala je da nije problematičan samo predloženi mađarski povjerenik, već još neki, poput Alenke Bratušek iz Slovenije koja se na udaru našla zbog nekih protueuropskih stavova.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
