Na današnjoj sjednici  Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, zastupnica Dubravka Šuica, zamjenska članica Izaslanstva, ustrajući na liberalizaciji viznog režima za građane 5 zemalja Europske unije, uputila je pitanje veleposlaniku Europske unije u SAD-u, Davidu O'Sullivanu o ukidanju viznog režima za građane Bugarske, Cipra, Poljske, Rumunjske i Hrvatske. Iako su pregovori o TTIP-u i vizni režim dvije razdvojene teme, potrebno je uspostaviti povjerenje građana.

"Obzirom da u Europskom parlamentu predstavljam građane, želim podsjetiti da građani Republike Hrvatske, koja je članica NATO-a i Europske unije, trebaju imati jednak tretman i da se građani RH ne žele osjećati kao građani drugog reda. Stoga i ovom prilikom apeliram da se usprkos pojačanom strahu od terorizma i velikom valu migracija u svijetu treba inzistirati kod američke strane da se izjednači status svih zemalja članica kad je ukidanje viza u pitanju. Od građana Hrvatske i od nacionalnih parlamenata očekuje se da podrže TTIP, a istovremeno se traži viza za ulazak u SAD, čime se dodatno pojačava nepovjerenje," komentirala je Šuica.

Veleposlanik David O'Sullivan odgovorio je da je trenutno raspoloženje Kongresa protiv ukidanja viza, naglasivši reciprocitet kao jedan od uvjeta. Istaknuo je da nema izravne veze između TTIP-a i viznog režima, ali i da je optimist u pogledu budućih pregovora o ukidanju viza za građane EU. Također je naglasio  da je ovo izborna godina u Americi i da su transatlantski odnosi vrlo kompleksni, a opće mišljenje u Washingtonu je da Europska unija ne ulaže dovoljno u obranu i sigurnost.

Na današnjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) održana je rasprava i razmjena mišljenja s Europskom komisijom o TTIP-u. Postignut je značajan napredak u pregovorima u područjima propisa i pristupa tržištu. Komisija inzistira na zadržavanju europskih standarda i zaštiti potrošača. Najviše zabrinutosti izazivaju stavke iz djelokruga Odbora ENVI, stoga je u raspravi sudjelovala većina članova Odbora, među kojima i zastupnica Dubravka Šuica.

Zastupnica Šuica, članica Odbora, naglasila je da su građani zabrinuti jer nemaju dovoljno informacija o učincima TTIP-a te postavila dva konkretna pitanja:“Ja sam za TTIP i za jačanje zajedničkog tržišta, kao i za to da radimo na konkurentnosti EU u odnosu na rastuća dalekoistočna tržišta. Međutim, očigledno je da će nam biti potrebna pravna osnova, odnosno promjena zakonodavstva. Molim da mi precizno odgovorite  hoće li biti potrebna ratifikacija TTIP-a u parlamentima država članica, što osobno podupirem, te jesmo li postigli suglasnost o pravnom instrumentu "ISDS", koji bi omogućio ulagačima da tuže države ukoliko one naknadno donesu zakone koji bi naštetili interesima ulagača?”

Vrlo je važno znati da su svi prijedlozi Europske komisije o TTIP-u dostupni na internetu, dok se konsolidirani dokumenti mogu vidjeti u "sigurnoj sobi" u Europskom parlamentu, ali i u 23 države članice  u kojima, prema informacijama iz Europske komisije, također postoje "sigurne sobe" kako bi nacionalni zastupnici i vladini dužnosnici mogli imati uvid u tijek pregovora. 

"Nas zastupnike najviše zanima studija o učincima TTIP-a. No, bitno je naglasiti da se učinci TTIP-a ne odnose samo na otvaranje tržišta, već ovaj sporazum treba sagledati i s aspekta kvalitete i kao alat pomoću kojeg možemo širiti naše europske vrijednosti",  dodala je Šuica.

Predstavnik Europske komisije, zamjenik glavnog pregovarača u EU, g. Hiddo Houben, odgovorio je da će na pregovore definitivno utjecati predsjednički izbori ove godine, a da o ratifikaciji TTIP-a u nacionalnim parlamentima  još nije odlučeno. Cilj je razviti konkretan tekst u svim područjima TTIP-a kako bismo do ljeta imali konsolidirane verzije. Također je izvijestio je da je podnesen tekst o održivom razvoju koji se tiče područja rada i okoliša – što je važan dio pregovora jer slijedi europsku trgovinsku strategiju "trgovina za sve", čiji je cilj odgovorna

 

Komentirajući odgovor predsjednika Junckera i aktualnu situaciju, zastupnica Šuica je istaknula: ''Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku. Podupirem stav RH, Sabora, Vlade, predsjednice, ministra Kovača kao i velike većine građana te se zalažem za obustavu arbitražnog postupka i rješavanje spora na Međunarodnom sudu pravde."

Stalni arbitražni sud (PCA) sa sjedištem u Haagu, koji pruža tehničke usluge Hrvatskoj i Sloveniji temeljem arbitražnog sporazuma koji su te zemlje potpisale 2009. godine, sazvao je za četvrtak novu usmenu raspravu u vezi s hrvatsko-slovenskim graničnim prijeporom na kopnu i moru.

Podsjetimo, prošlogodišnji javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca kojeg je imenovala Slovenija i predstavnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni, otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske. Temeljem toga Hrvatski sabor je 29.srpnja 2015. jednoglasno odlučio, sa 141 glasom, prihvatiti izlazak iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom o rješavanju spornih graničnih pitanja na Jadranskom moru budući da je Slovenija povrijedila odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj mjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda.

Potaknuta situacijom, zastupnica Dubravka Šuica reagirala je te uputila pitanje Europskoj komisiji koje navodimo u cijelosti: Poznato je da je Sabor obvezao Vladu Republike Hrvatske na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenog 2009. godine u Stockholmu u suradnji s EU-om i pod njegovim nadzorom, koji je na snazi od 29. studenoga 2010., zbog bitne povrede njegovih odredbi od strane Slovenije.

Stav RH, Sabora, Vlade, predsjednice, kao i velike većine građana jest obustava arbitražnog postupka te rješavanje spora na Međunarodnom sudu pravde, a sve u cilju očuvanja dobrosusjedskih odnosa. Iako sam svjesna činjenice da je pitanje bilateralne naravi, no ipak uzimajući u obzir to da je EU odigrao veliku ulogu prilikom potpisivanja Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, zanima me koji je stav Europske komisije o tom pitanju i koja rješenja predlaže za rješenje toga graničnog spora?

U odgovoru, predsjednik Juncker u ime Komisije je napisao: Arbitražni sud osnovan je 2009. međunarodnim sporazumom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem rješavanja otvorenog graničnog spora između dvije države. Europska unija nije stranka u tom sporazumu ni u arbitražnom postupku. Međutim, Komisija je od početka podupirala arbitražni postupak pri čijem je uvođenju djelovala kao posrednik između dvije uključene države. Komisija i dalje u potpunosti podupire taj postupak.

Iako Komisija nema mogućnost ponuditi rješenje za rješavanje spora, izrazila je u različitim prilikama svoju punu potporu postupku mirenja te potiče dijalog između dviju stranaka s ciljem pronalaska zajedničkog rješenja. Komisija ističe važnost konačne odluke arbitražnog suda za nesmetanu i djelotvornu primjenu prava EU-a u budućnosti.

Komentirajući odgovor predsjednika Junckera i aktualnu situaciju, zastupnica Šuica je istaknula: ”Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku.

Podupirem stav RH, Sabora, Vlade, predsjednice, ministra Kovača kao i velike većine građana te se zalažem za obustavu arbitražnog postupka i rješavanje spora na Međunarodnom sudu pravde. Naš prioritetni cilj je zaštita hrvatskih nacionalnih interesa i to ću uvijek zastupati, ali naš zajednički interes jest i čuvanje dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom što pokazujemo u Europskom parlamentu aktivnom suradnjom sa slovenskim kolegama u Bruxellesu i Strasbourgu  koja je primjer konstruktivnog djelovanja na dobrobit građana obje države, ali i Europske unije u cjelini.”

Stalni arbitražni sud (PCA) sa sjedištem u Haagu, koji pruža tehničke usluge Hrvatskoj i Sloveniji temeljem arbitražnog sporazuma koji su te zemlje potpisale 2009. godine, sazvao je za četvrtak novu usmenu raspravu u vezi s hrvatsko-slovenskim graničnim prijeporom na kopnu i moru. Podsjetimo, prošlogodišnji javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca kojeg je imenovala Slovenija i predstavnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni, otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske. Temeljem toga Hrvatski sabor je 29.srpnja 2015. jednoglasno odlučio, sa 141 glasom, prihvatiti izlazak iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom o rješavanju spornih graničnih pitanja na Jadranskom moru budući da je Slovenija povrijedila odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj mjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda.

Potaknuta situacijom, zastupnica Dubravka Šuica reagirala je te uputila pitanje Europskoj komisiji koje navodimo u cijelosti: Poznato je da je Sabor obvezao Vladu Republike Hrvatske na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenog 2009. godine u Stockholmu u suradnji s EU-om i pod njegovim nadzorom, koji je na snazi od 29. studenoga 2010., zbog bitne povrede njegovih odredbi od strane Slovenije. Stav RH, Sabora, Vlade, predsjednice, kao i velike većine građana jest obustava arbitražnog postupka te rješavanje spora na Međunarodnom sudu pravde, a sve u cilju očuvanja dobrosusjedskih odnosa. Iako sam svjesna činjenice da je pitanje bilateralne naravi, no ipak uzimajući u obzir to da je EU odigrao veliku ulogu prilikom potpisivanja Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, zanima me koji je stav Europske komisije o tom pitanju i koja rješenja predlaže za rješenje toga graničnog spora?

U odgovoru, predsjednik Juncker u ime Komisije je napisao: Arbitražni sud osnovan je 2009. međunarodnim sporazumom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem rješavanja otvorenog graničnog spora između dvije države. Europska unija nije stranka u tom sporazumu ni u arbitražnom postupku. Međutim, Komisija je od početka podupirala arbitražni postupak pri čijem je uvođenju djelovala kao posrednik između dvije uključene države. Komisija i dalje u potpunosti podupire taj postupak. Iako Komisija nema mogućnost ponuditi rješenje za rješavanje spora, izrazila je u različitim prilikama svoju punu potporu postupku mirenja te potiče dijalog između dviju stranaka s ciljem pronalaska zajedničkog rješenja. Komisija ističe važnost konačne odluke arbitražnog suda za nesmetanu i djelotvornu primjenu prava EU-a u budućnosti.

Komentirajući odgovor predsjednika Junckera i aktualnu situaciju, zastupnica Šuica je istaknula: ''Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku. Podupirem stav RH, Sabora, Vlade, predsjednice, ministra Kovača kao i velike većine građana te se zalažem za obustavu arbitražnog postupka i rješavanje spora na Međunarodnom sudu pravde. Naš prioritetni cilj je zaštita hrvatskih nacionalnih interesa i to ću uvijek zastupati, ali naš zajednički interes jest i čuvanje dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom što pokazujemo u Europskom parlamentu aktivnom suradnjom sa slovenskim kolegama u Bruxellesu i Strasbourgu  koja je primjer konstruktivnog djelovanja na dobrobit građana obje države, ali i Europske unije u cjelini.''

U raspravi o pregovorima s Turskom o pitanju izbjeglica na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu, većina čelnika zastupničkih klubova i zastupnika kritizirala je dogovor EU-a i Turske upozoravajući, među ostalim, na kršenje medijskih sloboda u Turskoj, odnos prema kurdskoj manjini ali i da se rješavanje pitanja izbjeglica ne smije povezivati s pristupanjem Turske EU-u

U plenarnoj raspravi s Vijećem i Komisijom, većina čelnika klubova zastupnika ustrajala je da se pregovori o pristupanju Turske Europskoj Uniji i razgovori o liberalizaciji viznog režima za turske državljane koji putuju u EU ne bi trebali povezivati s pitanjem izbjeglica. Eurozastupnici su, također, zatražili pojedinosti dogovora čelnika EU-a s Turskom o upravljanju tokovima migranata i izbjeglica i istaknuli da se međunarodna pravila za azil moraju poštivati, izvijestio je Europski parlament.

Zastupnici su s nizozemskom ministricom Jeanine Hennis-Plasschaert i potpredsjednikom Komisije Valdis Dombrovskisom raspravljali o slobodi medija u Turskoj, odnosno nedavnom oduzimanju kontrole nad novinama Zaman, kao i postupanju Turske prema kurdskoj manjini.

Nakon uvodnih riječi Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemske predstavnice Europskog vijeća, te Valdisa Dombrovskisa, potpredsjednika Europske komisije, započela je rasprava o dogovoru u kojoj se često mogla čuti i riječ 'ucjena', izvijestio je ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke (EPP). 

Čelnik konzervativaca u Europskom parlamentu Manfred Weber (EPP) pozvao je na uspostavu odnosa 'partnerstva' umjesto 'ovisnosti' koja bi mogla potaknuti druge susjedne zemlje da traže ustupke od EU-a pod prijetnjom da će propuštati valove izbjeglica, izvijestila je agencija DPA.

'Ovaj sporazum ne smije biti oblik trgovine s izbjeglicama', rekao je čelnik socijalista Gianni Pittella (S&D).

'Ne uspijevam vidjeti koliko je ovo legalno ili praktično. Čak i u teškim vremenima trebamo li naprosto pregaziti naša vlastita pravila i međunarodne konvencije?', pitao je Syed Kamall, čelnik Europskih konzervativaca i reformista. 

'Ne trguje se ljudima ili temeljnim pravima"', upozorila je Gabriele Zimmer, čelnica kluba zastupnika GUE/NGL, a čelnik Zelenih Philippe Lambert je govorio o 'moralnom slomu'.

Pristup EU-a mogao bi se usporediti s porukom SAD-a Meksiku: 'Vi ubuduće pazite na granice', ocijenio je čelnik liberala Guy Verhofstadt i predvidio da će se to Uniji obiti o glavu ako navede izbjeglice da potraže alternativne putove, primjerice preko Italije, Albanije, Malte ili Bugarske.

Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica u raspravi je izrazila zadovoljstvo zbog zatvaranja tzv. balkanske rute za izbjeglice, ali i upozorila da Europski parlament ne smije prihvatiti kršenje slobode medija. 

'Mogu reći da sam zadovoljna što se tzv. balkanska ruta polagano zatvara jer se i moja zemlja Hrvatska našla na toj ruti i svi zajedno proživljavamo ovu veliku humanitarnu katastrofu. U medijima je pozdravljen apel Donalda Tuska koji je rekao: 'Ne dolazite u EU, ne vjerujte kriminalcima i krijumčarima!', upućen izbjeglicama i onima koji to eventualno kane postati. Također je pozdravljen sporazum s Turskom. Smatram da zaključci sastanka na vrhu ovog ponedjeljka nisu trgovina, nego dio ovog sporazuma kojega tek treba konkretizirati. Prvi put imamo sporazum među državama članicama i konkretne pozitivne rezultate, ali iako je Turska važan partner, to ne znači da dajemo bjanko ček turskoj vladi, jer je za nas kršenje slobode medija neprihvatljivo', rekla je Šuica, kako je priopćio EPP.

Ivan Jakovčić, hrvatski zastupnik Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) i IDS-a, u govoru na plenarnoj sjednici zatražio je žurno uklanjanje žičanih ograda koje su podignule pojedine države, priopćio je njegov ured. 'Dogovor s Turskom oko rješavanja izbjegličke krize, iako polovičan, bolji je od anarhije kojoj svjedočimo posljednjih mjeseci pa i godina. Vidjeli smo što se sve događalo na balkanskoj ruti i kako su se u toj krizi ponašale pojedine države. Neke zemlje koje nisu članice EU-a, npr. Makedonija i Srbija, učinile su u toj krizi više od pojedinih zemalja članica. Vidjeli smo kako su neke zemlje podizale žičane ograde. Pozivam Vijeće i EK da utječu na zemlje članice kako bi se te ograde, ako je balkanska ruta pod kontrolom, napokon uklonile. Sramotno je ono čemu smo posljednjih mjeseci svjedočili. Pogotovo je to slučaj sa žilet žicom na hrvatsko-slovenskoj granici. Tu žicu sada treba maknuti! Posebno upozoravam na dramatičnu situaciju na makedonsko-grčkoj granici. Grčkoj i Makedoniji treba pomoći!', rekao je Jakovčić.

Jakovčić je također upozorio da ne treba povezivati pridruživanje Turske EU-u s izbjegličkom krizom i podsjetio na pitanje slobode medija u Turskoj. 'Ne zaboravimo da su tursko članstvo u Europskoj uniji i izbjeglička kriza dva odvojena pitanja, jer ako Turska želi partnerstvo onda se ne smije udaljavati od Europske unije. Stavljanje medija pod nadzor Vlade je nedopustivo i ne podržavamo autokratsku državu. Slažem se da se 6 milijardi usmjeri isključivo u projekte i direktno za pomoć izbjeglicama i da obvezno trebamo pomoći Grčkoj koja ne može postati kavez zbog svog geografskog položaja', rekao jeJakovčić.

Turska je u ponedjeljak na sastanku s čelnicima zemalja članica EU-a postavila nove zahtjeve u pogledu rješavanja pitanja migrantske krize, a zauzvrat je ponudila veću pomoć u zaustavljanju priljeva migranata, koji se nastoje domoći Europe.

Turska traži da EU što prije ukinu vize za njezine državljane, traži otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima i više novca. Zauzvrat je spremna primiti sve migrante koji nisu iz Sirije i kojima EU odbije zahtjev za azil, ali i one koji uhvati u svojim teritorijalnim vodama, te pojačati borbu protiv krijumčara koji prebacuju ljude iz Turske u Grčku.

Čelnici Europske unije dogovorili su u ponedjeljak navečer načela zajedničkog dogovora za upravljanje migrantskom krizom i zadužili predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da u sljedećih deset dana pregovora o detaljima s Turskom kako bi definirali konkretniji dogovor.

http://m.tportal.hr/vijesti/419682/Europski-parlament-ostro-o-dogovoru-EU-Turska.html