• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
06-03-2016
Uloga žena u politici: zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje

 

Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka, u petak je u Kući Europe održana javna tribina Uloga žena u politici: zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje. Moderatorica tribine Zrinka Vrabec Mojzeš na samom je otvaranju rekla da je cilj panela analizirati pravce u europskim i hrvatski institucijama te pokušati identificirati razloge neadekvatne participacije žena u političkom odlučivanju.

 

Kao uvod u tribinu poslužilo je tematsko izlaganje dr. sc. Marjete Šinko, predstavnice Fakulteta političkih znanosti i Centra za ženske studije, a u raspravi su sudjelovali/e Dubravka Šuica (EPP) iBiljana Borzan (S&D), zastupnice u Europskom parlamentu, Helena Štimac Radin, ravnateljicaUreda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Margareta Mađerić, članica istog odbora, Rada Borić, izvršna direktoricaCentra za ženske studije, Vedrana Rudan, spisateljica te Josip Šipić, politolog.

Tematiziran je broj žena, odnosno njihova zastupljenost u Europskom parlamentu, u Saboru, Vladi, Gradskoj skupštini te neophodnost kvota, odgovornost stranaka za nezastupljenost žena i nepoštivanja Zakona za rodnu ravnopravnost.

 

NA ZASTUPLJENOST ŽENA U EUROPSKOM PARLAMENTU OSVRNULA SE BILJANA BORZAN. U OVOM SAZIVU ONA JE NARASLA ZA 1% I AKO SE NASTAVI TAKAV SPORI TREND, RAVNOPRAVNA ZASTUPLJENOST POSTIGLA BI SE TEK 2080.

 

Problematičnim smatra što se u EP s desnice često plasiraju teze da nema potrebe pretjerano raspravljati o ravnopravnosti spolova jer to bi trebalo biti u nadležnosti pojedinih država, sa čime se ne slaže jer je, ističe, neke stvari ipak lakše progurati s europskog nivoa i nametnuti državama koje to nisu imale na svojoj političkoj agendi.

Iako podržava kvote, smatra da je "žalosno kada se na takav način žene mora gurati“, jer govoreći iz vlastitog iskustva, ne želi biti niti na jednoj listi samo zato što je žena, već zbog svojih sposobnosti i vrijednosti.

 

MARGARETA MAĐARIĆ SE OSVRNULA NA BROJ ZASTUPNICA U HRVATSKOM SABORU, REKAVŠI DA NITI JEDNA STRANKA NE MOŽE BITI ZADOVOLJNA S BROJEM ŽENA U SVOJIM REDOVIMA.

 

Važan je podatak da je i u korporacijama izuzetno nizak broj žena, dok su s druge strane žene sve obrazovanije, tj. ima kapaciteta i kvaliteta, ali se ponovno vraćamo na kvote koje ženama moraju garantirati sudjelovanje u političkom i društvenom životu. Za razliku od Sabora i Vlade gdje nema pomaka, u Gradskoj skupštini je situacija mnogo bolja zbog vladajuće koalicije i nezavisne liste gradonačelnika Grada Zagreba koji je istaknuo veliki broj žena te je participacija žena mnogo veća.

Dubravka Šuica izjavila je: ''Što sam starija sve sam veća pobornica ženskih kvota i smatram da bi trebale biti 50%", dodajući da ne postoji jedinstveno zakonodavstvo u EU, a pola država nema kvote.

 

"NAJVEĆA ODGOVORNOST ZA IZUZETNO MALI BROJ IZABRANIH ŽENA NA PROTEKLIM IZBORIMA LEŽI NA POLITIČKIM STRANKAMA", REKLA JE GORDANA SOBOL. OČITO DA AGENDA RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA UNUTAR POLITIČKIH STRANAKA NIJE NA NEKOJ RAZINI I NE SMATRA SE DA O NJOJ VRIJEDI VODITI RAČUNA.

Zakon o ravnopravnosti spolova je potpuno jasan i da je funkcionirao, još bi na lokalnim izborima bilo 40% žena, kako nije, trebale su profunkcionirati kazne. Kvote su jako važne, smatra, no još je važniji poredak na listama.

Govornice su se osvrnule i na čestu tvrdnju da su za nedovoljnu zastupljenost krive same žene, jer su neambiciozne. Helena Štimac Radin taj je podatak opovrgnula kazavši da su političke stranke filtar koji žene propušta ili ne propušta na poziciju. Glavnu riječ u strankama imaju muškarci, a žene često ne mogu računati na podršku svojih muških kolega. Ovo je potvrdila i Rada Borić, velika pobornica kvota, rekavši da žene zanima politika te da je odgovornost političkih stranaka motivirati ih.

 

Vedrana Rudan se osvrnula na uvredljiv govor političara kojmu su političarke izložene i s lijeva i s desna, a posebno je pozdravila gospodina Lončara te pročitala svoju priču Kad je žena kurva?

Raspravljalo se zatim o izglednoj mogućnosti da žene uskoro zauzmu najvažnije političke funkcije, poput generalne tajnice UN-a ili predsjednice SAD-a te o tome imaju li ostale žene koristi od žena na takvim funkcijama, budući da se pokazuje da su često korisnije svojim strankama nego borbi za prava žena.

 

NA TO SE OSVRNUO JOSIP ŠIPIĆ KOJI JE SKRENUO PAŽNJU NA JEDAN DRUGI ASPEKT STVARI, TE REKAO KAKO SVI POKUŠAJI LEGISLATIVNIH, INSTITUCIONALNIH, POLITIČKIH PROMJENA VRLO TEŠKO MIJENJAJU KULTURU U KOJOJ ŽIVIMO.

Upravo zbog takve patrijarhalne kulture u kojoj su žene odgajane kao suparnice, jedna žena može doći na vrh, ali nema ženske solidarnosti. Na opasku moderatorice da ona nije bila odgajana u patrijarhatu, pojasnio je:a pitanje zašto žene ne reagiraju na uvrede stranačkih kolega i kako je to u Europskom parlamentu, Borzan je rekla da je u usporedbi s predsjedničkim izborima u Americi gdje se u predsjedničkoj kampanji čuju sramotne izjave, u EU parlamentu mnogo pristojnije. Izdvojila je ipak jedan slučaj, kada je tijekom rasprave o nasilju nad ženama, jedan je bizaran nezavisni zastupnik iz Poljske rekao kako ne može biti ravnopravnosti između žena i muškaraca, te pitao: „Ako su žene toliko pametne, zašto nisu 40% zastupljene u šahu s vrhunskim rezultatima?“. Inače takvi se ispadi novčano kažnjavaju, kazala je.

 

O ODNOSU MEDIJA PREMA ŽENAMA, ŠIPIĆ JE KAZAO DA JE TRETMAN ŽENA U POLITICI NE RAZLIKUJE PUNO OD UOBIČAJENOG TRETMANA ŽENA, ODNOSNO DA SE ČESTO SE UBACUJU PITANJA KOJA NISU POLITIČKI RELEVANTNA.

Estradizacija je jedan od važnih elemenata medija i ne odnosi se samo na žene nego i na muškarce. Često se sa ženama razgovara o temama koje se smatraju ženskima, skrbi, obrazovanju, brizi za djecu, dok se o tzv. muškim temama s njima ne razgovara. Jedan od važnih konstrukata je i naglašavanje emotivnosti žena, dodao je, a sve kako bi ih se diskreditiralo i prikazalo neadekvatnima za politiku.

Tribina je okončana pitanjima iz publike, a mogla se pogledati i izložba fotografija Žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU francuske fotoreporterke Marie Dorigny.

 

http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/hrvatska/item/9564-uloga-zena-u-politici-zastupljenost-i-ravnopravno-sudjelovanje

 

08-03-2016
UZ DAN ŽENA

 

Važno je da se žene izbjeglice obavijesti o njihovim pravima i obavezama u zemlji boravka, da uživaju osnovna ljudska prava, imaju potpuni pristup obrazovanju, mogu ostvariti priznanje svojih sposobnosti te da se uvaži njihov doprinos europskom gospodarstvu i društvu - kaže Šuica
 

Četvrti najgledaniji video Sky Newsa u protekloj godini prikazuje mladu majku. Sjedi naslonjena na betonsku barikadu, njena kćer ispred nje. Češlja joj kosu. Rasha se zove, učiteljica je engleskog i dolazi iz Sirije. Deset dana putovala je sama sa svojim djetetom iz domovine preko Turske, Grčke, Makedonije, a reporteri Sky Newsa zatekli su je pred zidom, točnije ogradom, onom mađarskom.

 

- Hladno je, nemamo se čime pokriti. Platili smo dvije tisuća eura po osobi za ovaj put, više nemamo ni centa. Želimo proći dalje. Kako god, moramo proći. Ako nam ne daju, neka nam puste djecu da prođu. Uzmite mi kćer, odvedite je negdje na sigurno u Njemačku. Evo je! Odvedite je, samo da je sigurna - govori Rasha suznih očiju reporteru. Cijelo vrijeme češlja malenu kojoj na licu nedostaje ono veselje, karakteristično za djecu njenih godina.

- Svi mi idemo u Europu zbog djece. Evo vam moja kćer. Odvedite je u Njemačku, ja ću se vratiti u Siriju. Samo da je njoj bolje! - priča Rasha.

 

Suočene s nasiljem

 

Danas je međunarodni žena. Kratka definicija kaže da se danas slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Tužno je i tragično, a na današnji dan i posebno ironično što postoji veliki broj žena koje za svoju djecu i sebe bježe iz ratom devastirane Sirije i traže bolji život u Europi koja im polako zatvara vrata. I tada nalazimo na bezbrojne Rashe na granicama država koje se nalaze na izbjegličkoj ruti...

Zadnji podaci govore kako se omjer spolova i dobnih skupina među migrantima drastično promijenio. U lipnju prošle godine oko 20-ak posto njih bili su žene i djeca, danas se taj udio povećao na preko 60 posto. I raste.


- Za razliku od muškaraca, žene i djevojke koje bježe od rata i sukoba i traže azil u drugim državama koje im mogu pružiti sigurnost i zaštitu suočavaju se s različitim oblicima izazova i nasilja na svom putu migracije.

Potrebno je podignuti svijest o problemima žena izbjeglica koje se svakodnevno bore sa sustavima azila koji ih stavljaju u rizik - kazala je hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica, ujedno i zamjenica u Odboru za prava žena i jednakost spolova Europskog parlamenta, objašnjavajući pri tome kako azili zapravo ugrožavaju žene.

 

Teškoće integracije

 

- Primjerice, u prihvatnim centrima među osobljem ima najviše muškaraca od kojih se neki odnose nasilno prema ženama, a neke žene, pogotovo trudnice koje su pod stresom, što može biti pogubno i za majku i za nerođeno dijete, imaju drugačije potrebe od muškaraca.

Potrebno je ženama tražiteljicama azila, kao i malodobnoj djeci, osigurati adekvatan smještaj sukladno Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama. Isto tako što se tiče nasilja među ženama izbjeglicama, nužna je provedba Istanbulske konvencije - pojasnila je eurozastupnica.

 

Aktualno je i pitanje integracije u društvo. Muškarcima je ipak lakše naći kakav fizički posao u novoj državi, a žene su vrlo često (zbog običaja sredine iz koje dolaze) slabijeg obrazovanja nego muškarci.

 

- Manja je vjerojatnost da žene imaju adekvatno obrazovanje i radno iskustvo, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge tražitelje azila. Sudjelovanje na tržištu rada neupitno je jedno od najučinkovitijih i najkonkretnijih načina za integraciju migranata u određeno društvo.

Važno je da se žene izbjeglice obavijesti o njihovim pravima i obavezama u zemlji boravka, da uživaju osnovna ljudska prava, imaju potpuni pristup obrazovanju, mogu ostvariti priznanje svojih sposobnosti te da se uvaži njihov doprinos europskom gospodarstvu i društvu - kazat će Šuica.

Europski izazovi

Naša eurozastupnica se također i sama uvjerila kako stvari funkcioniraju u Njemačkoj.

- Važno je da države članice razmjenjuju iskustva dobre prakse, a ona zaista postoje. Posjetila sam u Münchenu izbjegličke kampove za žene i mlade kako bi vidjela sustav funkcioniranja izbjegličkih kampova. Dojam je bio zaista pozitivan, svakodnevni život je dobro organiziran, ulažu se maksimalni napori kako bi se oni koji imaju pravo na azil što prije integrirali što dokazuju organizirani brzi tečajevi njemačkog jezika, ali i obveza pohađanja škole u roku tri mjeseca od dolaska u Njemačku.

 

Također je dostupna i medicinska pomoć. Osobno sam bila impresionirana načinom na koji njemački sistem funkcionira - ispričala je Šuica. Također je dala svoje viđenje migrantske krize i kakva atmosfera glede toga vlada u srcu Europske unije.

 

- Nalazimo se u jednoj od najopasnijih faza od nastanka EU jer prolazimo tešku humanitarnu i migrantsku krizu. Opstanak Schengena nema cijenu, a migrantska kriza ostaje prioritet koji zahtjeva sveobuhvatno europsko rješenje. Predsjednik Europske komisije Juncker je nedavno rekao ''ili ćemo biti dovoljno hrabri kako bismo našli rješenje, ili će se sve srušiti'', a osobno smatram da moramo biti hrabri i da EU mora ostati ujedinjena.

 

Potrebno je odluke implementirati te prije svega osnažiti Grčku i Europsku graničnu i obalnu stražu (EGOS) kako bismo osigurali vanjske granice Unije. Moramo realizirati fond za pomoć Turskoj o kojem se usuglašavamo već mjesecima - zaključuje Šuica.

 

Nestalo 10.000 djece

 

Osim žena izbjeglica, Europol je nedavno objavio informaciju da je u posljednje dvije godine u Europi nestalo 10.000 djece izbjeglica.

- Budući da su djeca, pogotovo ona bez pratnje, najosjetljivija te se često u takvim uvjetima regrutiraju od strane organiziranih kriminalnih skupina, potrebno ih je zaštititi. Djeca izbjeglice bez pratnje trebaju imati jednaka prava kao i sva djeca bez obzira na prebivalište i stoga im se treba osigurati adekvatan smještaj i skrbništvo, a sve sukladno UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta prema kojoj je zajamčena posebna pomoć i zaštita za djecu i mlade u ratu i bijegu. Uputila sam pismo Komisiji i zatražila upotrebu svih komisijinih mehanizama kako bi se ušlo u trag organiziranim kriminalnim skupinama koje se bave trgovinom ljudima - kazala je Šuica.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/304791/vratite-mene-u-siriju-samo-da-je-maloj-bolje

14-03-2016

Unutarstranački izbori u HDZ-u će se prvi put održati po načelu jedan čovjek jedan glas, ali visokopozicionirani ljudi iz te stranke s kojima je o toj gotovo tabu temi razgovarao tportal u jednom su složni. Smatraju da je teško očekivati kako će aktualni predsjednik Tomislav Karamarko imati ozbiljnog protukandidata, unatoč razmjerno niskom pragu od 5.000 potpisa potpore za kandidaturu u stranci koja se hvali s gotovo četvrt milijuna članova

 
 
Da bi se moglo kandidirati za predsjednika stranke, trebat će prikupiti spomenutih 5.000 potpisa članova stranke do 21. ožujka. Glavni tajnik stranke Milijan Brkić u ponedjeljak je izjavio da ne smatra da se radi o velikom broju nego čak premalom za snagu HDZ-a, koji tvrdi da ima 220.000 članova. U HDZ-u su razmišljali da broj bude i veći, ali je kasnije procijenjeno da je 5.000 potpisa optimalno.

Zanimljivo, iako se pričalo o tome da neće moći glasovati članovi HDZ-a koji ne plaćaju članarinu, od toga se ovoga puta odustalo jer nisu sve do kraja tehnički uspjeli odraditi unutar stranke. Vodeći ljudi stranke u pravilu odbijaju govoriti o detaljima predstojećih izbora, problematici biračkog prava članova koji ne plaćaju uredno članarinu te o eventualnim zamjerkama aktualnom vodstvu na čelu s Tomislavom Karamarkom. 

Problem glasa članova koji ne plaćaju članarinu

 

Kako doznaje tportal, pravo glasa članova koji ne plaćaju članarinu izazvalo je ozbiljnu dvojbu kod vrha stranke. Ako prihvate njihove glasove, ispadaju nekorektni prema članovima koji uredno plaćaju članarinu, a ako ne prihvate glasove, upuštaju se u rizik da netko nakon izbora osporava legitimitetizabranog vodstva. Htjeli su biti sigurni, kaže za tportal pod uvjetom anonimnosti izvor iz vrha stranke, da nitko ne bude oštećen i svi koji žele dobiju uplatnice - da ne ispadne da se unutar stranke nešto namješta. 

Do idućih izbora će, vjeruje, biti sve riješeno tako da će se ranije do u detalj znati procedura.

Glasovanju na unutarstranačkim izborima u HDZ-u će pristupiti svi koji su u stranačkim knjigama upisani kako članovi. Zbog toga se, doznajemo, provela revizija članstva, papiri su pročišćeni i sačinjen je popis članstva, kojima će svima biti upućeni pozivi za glasovanje. 

No moguće je da će opcije izbora, barem kada je u pitanju mjesto predsjednika stranke, biti prilično tijesne. Naime, za sada je jedini ozbiljan kandidat za to mjesto aktualni predsjednik Tomislav Karamarko. 

 

Najsnažniji potencijalni izazivači redom se povukli

 

Iako se nakon parlamentarnih izbora spekuliralo o tome da je u HDZ-u naglo porastao broj nezadovoljnika, prvenstveno zbog ispadanja iz križaljki za dužnosničke funkcije, njihov glas je u posljednje vrijeme utihnuo.  

U kuloarima se u prvi plan kontra Karamarka guralo europarlamentarca Andreja Plenkovića, ali od kad ga je Vladimir Šeks javno u emisiji Nedjeljom u 2 pohvalio kao izvrsnog kandidata za šefa HDZ-a - naglo je utihnuo.

Ne javlja se ni drugi europarlamentarac Davor Ivo Stier koji je krajem prošle godine objavio esej 'Nova hrvatska paradigma – Ogled o društvenoj integraciji i razvoju' kojim je izazvao šok u HDZ-u. Zbog Stiera je krajem prošle godine Karamarko sazvao sastanak sa svim europarlamentarcima iz HDZ-a, kako bi javno demonstrirao jedinstvo, ali i zavrnuo ruku potencijalnim buntovnicima iz Bruxellesa.

Još jedna jaka figura za koju se govorilo da bi mogla okupiti nezadovoljnike protiv Karamarka, naglo je posustala. Radi se o ratnom zapovjedniku legendarne 4. gardijske brigade HV-a, umirovljenom generalu Damiru Krstičeviću. 

Nakon sastanka stranačkih tijela HDZ-a na kojima je objavljeno da se 17. travnja ide na unutarstranačke izbore po načelu jedan čovjek, jedan glas, Krstičević je porekao da je o kandidaturi uopće razmišljao. Krstičevića se stavljalo i u prvi red stranačkih gubitnika nakon izbora, jer je figurirao kao siguran izbor za ministra obrane. Da se odlučio na kandidaturu, Karamarku bi sigurno predstavljao jaku konkurenciju zbog snažne karizme i ugleda među članstvom. 

Nakon što su se kapitalni izazivači povukli, Karamarku se na nazire ozbiljna konkurencija za novi mandat za šefa stranke, uz dužno poštovanje prema Ivici Jurjeviću ili Vinku Vukadinu, jedinima koji je do sada najavili da će biti izazivači Karamarka u utrci za mjesto predsjednika HDZ-a.

Za mjesto potpredsjednika - jedna kandidatkinja sigurna

 

S takvom procjenom slaže se i Dubravka Šuica koja također ne vjeruje da će Karamarko imati ozbiljnog kandidata za predsjednika. 'Čini mi se da takvih za sada nema, barem prema mojim saznanjima, ali 12 dana je mnogo', kazala je Šuica za tportal. Otkrila nam je i da se ona sigurno neće kandidirati za predsjednicu, ali hoće za potpredsjednicu.

Želi, kaže, nastaviti kontinuitet i dalje se baviti politikom jer je u HDZ-u od početka. Nominacija za predsjednika HDZ-a preozbiljan je posao, smatra ona, te dodaje da tko ima želje i ambicije za tu poziciju, trebao je već početi raditi na kandidaturi. Naime, smatra da je eventualnim protukandidatima već od ranije valjalo lobirati po ograncima, kao što Karamarko gotovo svakodnevno obilazi podružnice po cijeloj zemlji.

I naš sugovornik iz vrha HDZ a nam kaže da za sada nema spoznaja ni ikakvih najava da će se netko kandidirati za predsjednika, osim, naravno, Karamarka. 

'Ne vjerujem da će biti kandidatura. Može se promijeniti situacija da se netko prijavi idućih dana, ali nekako ne vidim u ovom trenutku da bi se netko kandidirao i suprotstavio Karamarku', kaže nam sugovornik. Procjenjuje da će se situacija iskristalizirati u sljedećih tjedan dana, dodajući da se radi se o demokratskim izborima na kojima se svatko može kandidirati.

Nezadovoljnici čekaju na kiks koalicije s Mostom

 

Smatra da u situaciji kad je stranka na vlasti sa zahtjevnim parterima iz Mosta i nestranačkim predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem kako trećim faktorom, HDZ-u najmanje treba da se bavi unutarstranačkim sukobima. 

Unutarstranački izbori mogli bi poslužiti za homogenizaciju stranke i demonstraciju snage Tomislava Karamarka koji je ipak HDZ vratio na vlast iako je nakon prošlih izbora bio u nezavidnoj poziciji, smatra naš sugovornik.

No dodaje da je HDZ sada na vlasti, pa 'do promjene koncepcije kojom se stranka vodi može doći samo u slučaju nekih ozbiljnih promjena'. Stoga će, smatra on, stranačka oporba ipak do daljeg čekati pogrešne korake aktualnog vodstva, a najosjetljivije pitanje je kako će Karamarko nastaviti voditi stranku u trusnoj koaliciji s Mostom.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/419659/Nitko-ne-vjeruje-da-ce-Karamarko-imati-ozbiljnog-protukandidata.html

11-03-2016

Treba li GMO hrana biti na europskim policama? Mogu li Europa i Amerika biti uspješniji poslovni partneri? Na koji način strani investitori trebaju štiti svoja prava u državama članicama? Sve su to pitanja koja su vežu uz pregovore o trgovini koji se vode između EU i SAD-a.

U Dossieru Europa o tome razgovaramo s: eurozastupnicama Dubravkom Šuicom (HDZ) i Biljanom Borzan (SDP), te Hrvojem Radovanovićem, predstavnikom Platforme Zaustavimo TTIP.

 

10-03-2016
10-03-2016

Treba li GMO hrana biti na europskim policama? Mogu li Europa i Amerika biti uspješniji poslovni partneri? Na koji način strani investitori trebaju štiti svoja prava u državama članicama? Sve su to pitanja koja su vežu uz pregovore o trgovini koji se vode između EU i SAD-a.

U Dossieru Europa o tome razgovaramo s: eurozastupnicama Dubravkom Šuicom (HDZ) i Biljanom Borzan (SDP), te Hrvojem Radovanovićem, predstavnikom Platforme Zaustavimo TTIP.

 

08-03-2016
09-03-2016

Na današnjoj plenarnoj sjednici održana je rasprava o Rezoluciji Europskog parlamenta o Izvješću Europske komisije o Crnoj Gori za 2015. godinu, čiji izvjestitelj je Charles Tannock. U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Andrej Plenković.

"Crna Gora ostvaruje dobre rezultate u području vladavine prava, što je temeljni uvjet za pristupanje Europskoj uniji. Vidljiv je solidan napredak u integracijama i to je za svaku pohvalu. Posebno bih naglasila napredak u usklađivanje vanjske i obrambene politike Crne Gore s politikom Europske unije. Međutim, iako je Crna Gora otvorila 22 poglavlja, preostaje joj još puno posla. Podržavajući izvješće gospodina Tannocka  želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, ali i osiguranje pravične naknade za žrtve crnogorskih logora. I posebnosti regije Boke Kotorske treba zaštititi" , izjavila je Dubravka Šuica.

Video: 

Zastupnica Maletić istaknula je kako je proces ulaska u EU puno više od samih pregovora: "Riječ je o demokratizaciji društva i usvajanju vrijednosti partnerstva, konkurentnosti, otvorenog jedinstvenog tržišta, zajedničkih europskih politika. Puno je posla pred Crnom Gorom ali dosadašnji napredak je vidljiv, te uz pojačanu tehničku pomoć može postati i konkretniji u provedbenom dijelu".

Video: 

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković je pozdravio napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima te čestitao na pozivnici za članstvo u NATO-u. Nakon ozbiljne političke krize proteklih mjeseci, Plenković smatra kako je postizanje širokog međustranačkog konsenzusa o procesu europskih integracija kapitalno pitanje za daljnju stabilnost i kulturu dijaloga u Crnoj Gori. "Očekujem od Crne Gore da poštuje prava nacionalnih manjina, osobito prava hrvatske manjine te da riješi preostala pitanja koja se odnose na raspad bivše SFRJ, procesuiranje ratnih zločina te također da se riješi i pitanje školskog broda Jadran", zaključio je Plenković.

Video: 

 

04-03-2016

U Kući Europe u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka održana je javna tribina ''Uloga žena u politici: zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje''.

U ulozi govornika sudjelovali su Dubravka Šuica (EPP) i Biljana Borzan (S&D), zastupnice u Europskom parlamentu, Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Gordana Sobol,predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Margareta Mađerić, članica istog odbora, Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije, Vedrana Rudan, spisateljica te Josip Šipić, politolog. Tribinu je moderirala Zrinka Vrabec Mojzeš.

Dubravka Šuica, zastupnica EPP-a i potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke, izjavila je:

"Pobornica sam kvota, iako sam nekada smatrala da se same trebamo izboriti za svoje pozicije. Žao mi je što je izostala provedba Zakona o ravnopravnosti spolova kojim je bila propisana obveza 40 posto žena na izbornim listama jer je to nazalost jedini način da se žene više uključe u politički život Hrvatske. Žene još uvijek nisu ravnopravno zastupljene u svim segmentima društva, iako imamo primjere koji svjedoče o značajnim iskoracima kao sto je Europski parlament, a najbolji primjer je Predsjednica RH, rekla je Šuica.

Panelisti su se osvrnuli i na Zakon o ravnopravnosti spolova u kojem se zahtijeva da stranke vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Unatoč razlikama u tumačenju, većina govornika zalaže se za potpuno provođenje donesenog zakona te ističe potrebu za sankcioniranjem onih koji nisu poštivali njegove odredbe.
Kao uvod moderiranoj raspravi prethodilo je tematsko izlaganje dr. sc. Marjete Šinko, predstavnice Fakulteta političkih znanosti i Centra za ženske studije.

Moja EUropska putovnica

moja-europska-putovnica-ds

Moje konferencije

moje-konferencije-dubravka-suica

Novosti

VIDEO

 (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

 video-5

 

(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
u-svom-filmu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam