U Europskom parlamentu održan je prijem povodom podnošenja formalnog zahtjeva BiH za članstvo u Europskoj uniji koji je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović predao nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, predsjedavajućem Vijeća EU, a u nazočnosti Visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna. 

U svom govoru predsjednik Čović zahvalio je organizatorima prijema, ali i svim drugim zastupnicima u EP koji aktivno podupiru europsku budućnost Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako je danas povijesni dan te da je BiH ispunila sve tražene uvjete kako bi se formalni zahtjev za članstvom u EU mogao predati na vjerodostojan način.   

Povjerenik Hahn istaknuo je kako je predaja zahtjeva za članstvo rezultat napornog rada vodstva BiH te da će Europska komisija nastaviti pružati potporu u svrhu jačanja europske perspektive Bosne i Hercegovine. Pohvalio je napredak reformskog procesa u BiH i suradnju političkih lidera te ohrabrio nastavak ekonomskih i socijalnih reformi, kao i jačanje vladavine prava i javne uprave.

Organizatori prijema Andrej Plenković (EPP), potpredsjednik Odbora za vanjske poslove; Tonino Picula (S&D), predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH; Dubravka Šuica (EPP), potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH; Jozo Radoš (ALDE), član Izaslanstva za odnose s BiH; Cristian Dan Preda (EPP), izvjestitelj EP za BiH; te Davor Ivo Stier(EPP), član Izaslanstva za odnose s BiH pozdravili su podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji kao ključan i pravodoban iskorak BiH - nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i politike novog pristupa EU - prema europskoj obitelji. Riječ je o prekretnici u institucionalnom približavanju EU - nakon ostvarivanja samostalnosti zemlje i postizanja mira potpisivanjem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Naglasili su kako je Bosna i Hercegovina ovim činom potvrdila ambiciju da postane članica EU, a Unija je sa svoje strane potvrdila da je BiH visoko na listi prioriteta EU. Europarlamentarci su podržali napore za nastavak provođenja reformi na svim razinama u zemlji, kao i institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj zemlje, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, kao i ostalih građana - na crti stajališta usvojenih u ranijim rezolucijama EP o BiH. Posebno su pozdravili odluke Vijeća ministara BiH o usvajanju pregovaračke pozicije za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU kako bi se zadržala tradicionalna trgovina, kao i uspostava funkcionalnog koordinacijskog mehanizma za suradnju s institucijama EU.

Zastupnici očekuju da Nizozemska, kao predsjedavajuća članica Vijeća, stavi na dnevni red razmatranje zahtjeva BiH za članstvo u EU, te da Vijeće donese odluku o nalogu Europskoj komisiji da pripremi Mišljenje o podnesenom zahtjevu s ciljem stjecanja statusa kandidata i posljedično otvaranja pregovora o pristupanju u EU. U tom procesu zastupnici će nastaviti davati potporu BiH, kao što su već i učinili organiziravši konferenciju na visokoj razini 9. prosinca 2015. na temu "Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytona" koja je pridonijela stvaranju povoljnog ozračja u institucijama EU u Bruxellesu za predaju zahtjeva BiH za članstvo u EU.

U nastavku posjeta pokrajini Bavarskoj,  Dubravka Šuica zajedno s delegacijom Odbora za prava žena i jednakost spolova Europskog parlamenta susrela se sa šefom državnog ureda Bavarske dr. Marcelom Huberom, zaduženim za posebne zadatke -  što je u ovom trenutku izbjeglički val, zbrinjavanje tražitelja azila i ostalih izbjeglica. 

Članice delegacije sastale su se i s dr. Wilhelmom Schmidbauerom, šefom bavarske policije koji ih je detaljno upoznao sa stanjem u Njemačkoj, a sve u svijetlu nedavnih incidenata u Kölnu i još nekim njemačkim gradovima. Naime, njemačka pokrajina Bavarska glavna je destinacija ovog izbjegličkog vala i iz bavarskog proračuna, koji iznosi 53 milijarde eura, čak je 3,3 milijarde eura namijenjeno za izbjeglice i tražitelje azila.

Opći je stav da države članice EU trebaju djelovati na principima solidarnosti i odgovornosti, ali da međunarodna zajednica ipak treba uložiti veće napore kako bi se riješila eskalacija konflikta u žarištu. Stoga važno napomenuti da se baš danas u Münchenu održava sigurnosna konferencija na kojoj sudjeluju predstavnici 17 država i čelnici većine svjetskih sila, a među sudionicima su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Miro Kovač.

Tijekom posjeta članice delegacije i dr. Huber posebno su razgovarali o ženama migranticama, maloljetnicima i djece bez pratnje, čiji se broj višestruko povećao. No, zanimljiv je podatak da je prema registraciji  samo 10% žena od kojih je 70% trudnica. Svi se slažu da Dublinska uredba ne funkcionira, kao ni Schengen niti tzv. hot spots. Sve to potiče krajnje lijeve i desne snage u Europskoj uniji, što nije dobar znak za sigurnosni poredak i budućnost Europske unije.

Konflikt u Siriji je postao najveća humanitarna katastrofa nakon II. svjetskog rata, više od 6.5 mil stanovnika je u bijegu, a od toga putem tzv. Balkanske rute više od milijun izbjeglica stiglo je u Njemačku. Stoga je delegacija Odbora FEMM u sastavu Dubravka Šuica (EPP), Agnieszka  Kozlowska-Rajewicz (EPP), Mary Honeyball (S&D), Julie Ward (S&D), Maria Noichl i Arne Gericke (ECR), odlučila posjetiti Bavarsku kako bi se susrela s bavarskim vlastima i posjetila dva izbjeglička kampa, od kojih je jedan specijaliziran za smještaj žena. Članice izaslanstva žele na licu mjesta  vidjeti kako se vlada i nevladine organizacije brinu o prihvatu žena tražiteljica azila:

"Mi smo posebno zainteresirane vidjeti kako funkcioniraju izbjeglički kampovi za žene i mlade i kakav imaju tretman. Dojam je da svakodnevni život dobro organiziran, da se ulažu maksimalni napori kako bi se oni koji imaju pravo na azil što prije integrirali, a što dokazuju organizirani brzi tečajevi njemačkog jezika, ali i obveza pohađanja  škole u roku tri mjeseca od dolaska u Njemačku. Također je dostupna i medicinska pomoć. Osobno sam impresionirana načinom na koji sve ovdje funkcionira"- izjavila je Dubravka Šuica.

Članice su se tijekom posjeta susrele s  Eugenom Turi, voditeljem Odjela za migracije, integraciju i europske poslova u bavarskom Ministarstvu za socijalnu skrb, zatim s predstavnicima Condrobs E. V., prvog izbjegličkog kampa specijaliziranog za prihvat žena. Također su posjetile izbjeglički centar Bayernkaserne (bivša vojarna) i susrele se s Marijom Els, potpredsjednicom Vlade Gornje Bavarske, Stefanie Weber, šeficom Odjela za društvene djelatnosti i  s dr. Marcelom Huberom, ministrom kancelarom pokrajine Bavarske.

Poznato je da je Njemačka glavna destinacija ovog izbjegličkog vala, a posebno pokrajina Bavarska. Ne treba zaboraviti da je do 31. prosinca 2015. u Njemačku je stiglo 1.091.894 izbjeglica, a u Bavarsku 159.765. Samo u siječnju 2016. stiglo je 86.114 izbjeglica koji su u postupku traženja azila. Od ovih brojki samo u 2015. stiglo je 60.000 maloljetnih osoba bez pratnje, u usporedbi s 2.800 maloljetnih 2010. godine. Najviše ih je iz Sirije, a slijedi Afganistan pa Irak. Mjesečni trošak po tražitelju azila je 1.300 eura.

Danas su se u Krškom susreli članovi hrvatske i slovenske delegacije Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu. 

Izaslanstvo hrvatskih zastupnika predvodila je voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica (HDZ/EPP) te europarlamentarci Andrej Plenković (HDZ/EPP), Davor Ivo Stier (HDZ/EPP), Ivana Maletić (HDZ/EPP) i Marijana Petir (HSS/EPP), dok je slovensku delegaciju predvodio voditelj delegacije Milan Zver (SDS/EPP) te zastupnica Romana Tomc (SDS/EPP) i zastupnik Franc Bogovič (SLS/EPP) koji je bio domaćin, a ujedno je i bivši gradonačelnik Krškog.

Predsjednik Uprave NEK-a Stane Rožman, član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić, direktor Agencije za radioaktivne otpatke – ARAO Tomaž Žagar, predsjednik NO-a NEK-a Kažimir Vrankić, potpredsjednik NO-a NEK-a Martin Novšak te član NO-a NEK-a Josip Lebegner upoznali su europarlamentarce s radom i planovima Nuklearne elektrane obzirom da je nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krško donio krajem 2014. godine odluku o produljenju rada elektrane s 40 na 60 godina (do 2043.). Odluka je donesena na osnovu Studije ekonomske opravdanosti produljenja pogonskog vijeka.

Dubravka Šuica zahvalila je Bogoviču i slovenskoj EPP delegaciji na pozivu za susret te je istaknula da je Nuklearna elektrana u Krškom važan faktor  za Hrvatsku ne samo zbog toga što 16% opskrbe električnom  energijom dolazi iz te elektrane, nego i zbog prava i obveza zbog 50% udjela Republike Hrvatske  u vlasništvu elektrane, ali i zbog budućih projekata oko odlaganja nuklearnog radioaktivnog otpada.Ovaj posjet ima i simbolički karakter jer na tragu politike nove Vlade RH želimo doprinijeti dobrim odnosima između naših dviju prijateljskih zemalja.

Slovenski voditelj EPP-ove delegacije u Europskom parlamentu Milan Zver istaknuo je kako je  suradnja hrvatskih i slovenskih europarlamentaraca u Bruxellesu i Strasbourgu  primjer konstruktivnog djelovanja na dobrobit građana obje države, ali i Europske unije u cjelini. 

Vrijedi istaknuti da je izaslanstvo nakon teoretskog dijela obišlo i tehnološki dio elektrane, a europarlamentarci su se susreli i s udrugama slovenskih i hrvatskih lovačkih društava koji su ih upoznali sa stanjem nakon postavljanja žičane ograde između dvije države zbog nekontroliranog priljeva imigranata.