Voditeljica hrvatske delegacije Europske pučke stranke u Europskom parlamentu i potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica gostovala je u televizijskoj emisiji HRT-a „U mreži prvog“ u kojoj je govorila o aktualnim događanjima s kojim se suočava Europska unija i Hrvatksa s naglaskom na migrantsku krizu, Schengen, terorizam, ali i o aktualnoj politickoj situaciji.
Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta održana je rasprava o prioritetima Nizozemske kao predsjedavajuće Vijeća EU u prvoj polovici 2016. godine, koje je predstavio ministar vanjskih poslova Nizozemske Bert Koenders.
Hrvatski europarlamentarac Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, pitao je ministra Koendersa na koji način Nizozemska namjerava organizirati predstojeće podnošenje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u EU koje će označiti prekretnicu za europski put BiH, priopćeno je iz Ureda kluba zastupnika Europske pučke stranke.
Nakon uspješne konferencije o BiH održane u Europskom parlamentu u prosincu u povodu 20. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma o BiH, Plenković je snažno podržao namjeru BiH da učini sljedeći korak u institucionalnom približavanju EU nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju.
Dodao je kako je ovo pitanje posebno osjetljivo za Nizozemsku, podsjetivši pritom da je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju o 20. godišnjici genocida u Srebrenici.
Predsjednica hrvatskog izaslanstva EPP-a i zamjenica šefa izaslanstva EPP-a za BiH Dubravka Šuica rekla je kako je Bosna i Hercegovina iznimno bitna u kontekstu politike proširenja EU tijekom predsjedavanja Nizozemske.
Založila se da nizozemski ministar Koenders adekvatno prihvati zahtjev BiH vlasti za članstvo u EU, dodavši kako će napredak BiH prema EU imati kohezivni učinak na funkcioniranje zemlje i prevenirati mogući negativni utjecaj najavljenog referenduma u Republici Srpskoj.
Ministar Koenders zahvalio je na interesu hrvatskih zastupnika za BiH te je kazao kako su BiH vlasti u kontaktu s njim u vezi s planiranim podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU do kraja siječnja, o čemu postoji odluka Predsjedništva BiH.
Rekao je da će Nizozemska, kao predsjedavajuća zemlja, korektno primiti zahtjev za članstvo te ga proslijediti Europskom vijeću na kojem je da ocijeni koliko je zahtjev BiH vjerodostojan u kontekstu politike novog pristupa EU prema BiH, stoji u priopćenju.
Na Odboru za vanjske poslove održana je rasprava o prioritetima Nizozemske kao predsjedavajuće Vijeća EU u prvoj polovici 2016., koje je predstavio ministar Koenders.
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković pitao je ministra Koendersa na koji način Nizozemska namjerava organizirati predstojeće podnošenje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u EU koje će označiti prekretnicu za europski put BiH. Nakon uspješne konferencije o BiH održane u EP-u u prosincu povodom 20. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma o BiH, Plenković je snažno podržao namjeru BiH da učini sljedeći korak u institucionalnom približavanju EU nakon stupanja na snagu SSP-a. Dodao je kako je ovo pitanje posebno osjetljivo za Nizozemsku, podsjetivši pritom da je EP usvojio prošle godine Rezoluciju o 20-oj godišnjici genocida u Srebrenici.
Predsjednica hrvatske EPP Delegacije i zamjenica šefa Delegacije EP-a za BiH Dubravka Šuica je rekla kako je Bosna i Hercegovina izuzetno bitna u kontekstu politike proširenja EU tijekom predsjedavanja Nizozemske. Založila se da nizozemski ministar Koenders adekvatno prihvati zahtjev BiH vlasti za članstvo u EU. Napredak BiH prema EU imat će kohezivni učinak na funkcioniranje zemlje i prevenirati mogući negativni utjecaj najavljenih referenduma u Republici Srpskoj.
Ministar Koenders je zahvalio na jasno iskazanom interesu hrvatskih zastupnika za BiH te je kazao kako su BiH vlasti u kontaktu s njim u vezi planiranog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU do kraja siječnja, o čemu postoji odluka Predsjedništva BiH. Rekao je da će Nizozemska, kao predsjedajuća, korektno primiti zahtjev za članstvo te ga proslijediti Vijeću na kojem je da ocijeni koliko je zahtjev BiH vjerodostojan u kontekstu politike novog pristupa EU prema BiH.
Govoreći o predstojećem referendumu u Nizozemskoj u travnju o.g. o Sporazumu o pridruživanju između EU i Ukrajine, Plenković je u svojstvu predsjednika Delegacije za Ukrajinu, upitao ministra kako zastupnici u EP mogu pomoći raspravi u Nizozemskoj uoči referenduma s ciljem ostvarivanja pozitivnog rezultata. Pritom je ponovio i osobnu spremnost na snažan angažman u tom pogledu. Ministar Koenders je kazao kako će nizozemska Vlada voditi kampanju u prilog pozitivnog rezultata savjetodavnog referenduma slijedom već održane ratifikacije u dva doma parlamenta, te da je potpora i doprinos europskih zastupnika u raspravi koja će uslijediti dobrodošla, uvažavajući sve okolnosti delikatnosti ovakve nacionalne debate.
Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta održana je rasprava o prioritetima Nizozemske kao predsjedavajuće Vijeća EU u prvoj polovici 2016., koje je predstavio ministar Koenders, priopćeno je u četvrtak iz ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
Kako je priopćeno, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković pitao je ministra Koendersa na koji način Nizozemska namjerava organizirati predstojeće podnošenje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u EU koje će označiti prekretnicu za europski put BiH.
Nakon uspješne konferencije o BiH održane u EP-u u prosincu u povodu 20. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma o BiH, Plenković je snažno podržao namjeru BiH da učini sljedeći korak u institucionalnom približavanju EU nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Dodao je kako je ovo pitanje posebno osjetljivo za Nizozemsku, podsjetivši pritom da je EP usvojio prošle godine Rezoluciju o 20-oj godišnjici genocida u Srebrenici.
Predsjednica hrvatske EPP Delegacije i zamjenica šefa Delegacije EP-a za BiH Dubravka Šuica je rekla kako je Bosna i Hercegovina izuzetno bitna u kontekstu politike proširenja EU tijekom predsjedavanja Nizozemske. Zauzela se da nizozemski ministar Koenders adekvatno prihvati zahtjev BiH vlasti za članstvo u EU. Napredak BiH prema EU imat će kohezivni učinak na funkcioniranje zemlje i prevenirati mogući negativni utjecaj najavljenih referenduma u Republici Srpskoj, istaknula je.
Ministar Koenders je zahvalio na jasno iskazanom interesu hrvatskih zastupnika za BiH te je kazao kako su BiH vlasti u kontaktu s njim u vezi planiranog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU do kraja siječnja, o čemu postoji odluka Predsjedništva BiH. Rekao je da će Nizozemska, kao predsjedajuća, korektno primiti zahtjev za članstvo te ga proslijediti Vijeću na kojem je da ocijeni koliko je zahtjev BiH vjerodostojan u kontekstu politike novog pristupa EU prema BiH.
Govoreći o predstojećem referendumu u Nizozemskoj u travnju ove godine o Sporazumu o pridruživanju između EU i Ukrajine, Plenković je u svojstvu predsjednika Delegacije za Ukrajinu, upitao ministra kako zastupnici u EP mogu pomoći raspravi u Nizozemskoj uoči referenduma s ciljem ostvarivanja pozitivnog rezultata. Pritom je ponovio i osobnu spremnost na snažan angažman u tom pogledu. Ministar Koenders je kazao kako će nizozemska Vlada voditi kampanju u prilog pozitivnog rezultata savjetodavnog referenduma slijedom već održane ratifikacije u dva doma parlamenta, te da je potpora i doprinos europskih zastupnika u raspravi koja će uslijediti dobrodošla, uvažavajući sve okolnosti delikatnosti ovakve nacionalne debate.
(Hina)
Potaknuti događajem u proteklom tjednu, kada je prema mjerenjima kineske tvrtke "Aqicn" zabilježen visok indeks onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda, hrvatski zastupnici u Europskoj pučkoj stranci (EPP) u Europskom parlamentu ponovno su od Europske komisije zatražili da reagira na problem, priopćeno je u četvrtak iz kluba zastupnika EPP-a.
"Zanima nas koje konkretne mjere Komisija planira poduzeti kako bi se problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu riješio. Obzirom da onečišćenje zraka dolazi iz rafinerije u susjednoj Bosni i Hercegovini, a imajući u vidu da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU na snazi od 1. lipnja 2015., smatramo da je Komisija obvezna reagirati te povećati napore u navođenju BiH na poštivanje Sporazuma, koji je pravno obvezuje. Također, zanima nas na koji način Komisija planira potaknuti BiH na unaprjeđenje politike u području zaštite okoliša s pravnom stečevinom EU", stoji u upitu zastupnika upućenom Europskoj komisiji
Zastupnici EPP-a, Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletići Marijana Petir, su u listopadu 2013. godine i srpnju 2014. godine već upućivali pismene upite Europskoj komisiji u kojima su ukazivali na problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uzrokovanim radom rafinerije u Bosanskom Brodu, podsjeća klub zastupnika.
Izbjeglička kriza i sigurnost, inovacije i zapošljavanje, financije i eurozona te klima i energetika prioriteti su nizozemskog predsjedništva EU-a koje je nizozemski premijer Mark Rutte u srijedu predstavio Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu.
Rutte je istaknuo da je Nizozemska preuzela predsjedanje od Luksemburga u vrlo teškim vremenima za Uniju, priopćio je klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP).
Situacija na istočnim granicama je složena i osjetljiva, odnosi s Rusijom napeti, a izbjeglička kriza na vrhuncu, rekao je.
Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica istaknula je da su europsko jedinstvo i odlučnost prioriteti za opstanak EU i upozorila na nestabilnosti izvan granica Unije.
“I nedavni događaji u Parizu nas upućuju na bolju kontrolu na našim vanjskim granicama, ali i velika svjetska izbjeglička kriza. Vjerujem da će Schengen opstati, ali zbog njegove održivosti nizozemsko predsjedništvo treba ubrzati proces ulaska nekoliko europskih država, poput Hrvatske, u sustav Schengena te treba intenzivirati suradnju s Turskom kako bi smanjili broj izbjeglica i uspostavili bolji nadzor izbjegličkog vala”, rekla je Šuica sudjelujući u raspravi.
”Broj nezaposlenih, posebno mladih, moramo svesti na što nižu razinu te moramo voditi računa o jednakosti spolova, odnosno o sudjelovanju žena u upravama tvrtki. Klimatska i energetska politika treba biti usmjerena na budućnost, pogotovo nakon povijesnog sporazuma o klimi u Parizu koji je vrlo je važan korak u ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena”, zaključila je zastupnica Šuica.
http://narod.hr/eu/nizozemska-predstavila-ep-u-prioritete-predsjednistva
U Europskim minutama doznajte s kojim će političkim izazovima biti suočena nova hrvatska vlada; migrantska kriza na vrhuncu; sve jači spor Poljske i Bruxellesa - europske insitucije podijeljene oko Poljske; Dubravka Šuica o nezaposlenosti mladih i aktiviranju ženskog poduzetništva; Hrvatska među pet zemalja s najpozitivnijim stajalištem o EU-u, nezaposlenost glavni problem.
"Migranti su nezaobilazna tema. Zemlje članice ne žele implementirati ono što se dogodi na sjednicama u Bruxelles. A dogovorilo se ulaganje 3 milijarde eura u Tursku kako bi se tamo riješila stvar. Zemlje članice ne žele niti implementirati kvote, ali niti dati novac. To su uglavnom zemlje srednje Europe. U Hrvatskoj je bilo puno nespretnosti, poput situacije sa Srbijom i vlakom s Mađarskom. Postavlja se pitanje zašto nitko ne želi u Hrvatskoj ostati. Izbjeglice žele u bogatije zemlje jer čudno je to što imamo 20 zahtjeva za azil od 600 tisuća ljudi."
Što možemo očekivati?
"Moram reći da su bile dramatične riječi Donalda Tuska. Sve se bazira na rješenju na granici Turske i Grčke. Tusk je rekao da imamo dva tjedna za rješenje krize. Turska situacija se koristi za otvaranje nekih pitanja, no tome u Europi nisu skloni."
Je li EU pred prekretnicom?
"Mislim da smo ugroženi jer su mnoge zemlje suspendirale Schengen, ali sam uvjerena da se to neće dogoditi, vjerujem da će se naći rješenje. Ja sam jučer imala govor u kojem sam zapitala što će biti s nama koji još nismo u Schengenu ukoliko se on ukine. Postavlja se pitanje zašto ne rješavamo uzroke izbjeglištva. Naime, Njemačka se bliži ispunjenju svoje kvote."
Mora li Njemačka mijenjati svoje izbjegličke politike?
"Postoji oporba, ali Merkel je još uvijek pri svojoj kvoti. No, Merkel gubi popularnost. Vjerujem da će Njemačka uvesti strože kontrole. Ipak, najvažnije je sačuvati vanjske granice Unije. Ukoliko Slovenija zatvori granice i mi ćemo morati zatvoriti granice."
Nova vlada, kakva je atmosfera na Predsjedništvu HDZ-a?
http://direktno.hr/en/2014/direkt/36747/Šuica-Očekujem-brzu-podršku-u-Saboru-Hrvatska-treba-rad.htm
U Hrvatskom saboru večeras je svečano prisegnula nova Vlada Republike Hrvatske - 13. po redu od stjecanja hrvatske samostalnosti. Novi hrvatski premijer je Tihomir Orešković. Prvi potpredsjednik Vlade s ovlastima zamjenika je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a drugi potpredsjednik je čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov.
Nakon cjelodnevne saborske rasprave, nova je Vlada i njen program dobila potporu većine saborskih zastupnika. Prije glasovanja zastupnika u Saboru, duga rasprava završena je obraćanjem novog premijera Republike Hrvatske Tihomira Orešković:
“Od početka sam govorio da mogu preuzeti izazov. I ovo je ogroman izazov. Čast mi je ako mogu pomoći svojoj državi. Meni je cilj da svima podignem standard života, a ne samo za neke. Vrijeme i rezultati. To je sve što tražim. Idemo raditi!” - izjavio je premijer Tihomir Orešković, obraćajući se hrvatskoj javnosti.
Saborski zastupnici podržali su Vladu mandatara Tihomira Oreškovića sa 83 glasova za, 61 protiv i pet suzdržanih.Potom je uslijedila svečana prisega premijera, potpredsjednika i ministara.