Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
15-01-2016
Hrvatski eurozastupnici Andrej Plenković i Dubravka Šuica razgovarali su s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Bert Koendersom oko planova Nizozemske vezanih za europski put BiH. Naime, na Odboru za vanjske poslove održana je rasprava o prioritetima Nizozemske kao predsjedavajuće Vijeća EU u prvoj polovici 2016., a jedna od tema je i zapadni Balkan.
Koenders je kazao kako su BiH vlasti u kontaktu s njim u vezi planiranog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU do kraja siječnja, o čemu postoji odluka Predsjedništva BiH. Rekao je da će Nizozemska, kao predsjedajuća, korektno primiti zahtjev za članstvo te ga proslijediti Vijeću koje će ocijeniti koliko je zahtjev BiH vjerodostojan u kontekstu politike novog pristupa EU prema BiH.
Prekretnica
Plenković je pitao Koendersa na koji način Nizozemska namjerava organizirati predstojeće podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u EU koje će označiti prekretnicu za europski put BiH. Nakon uspješne konferencije o BiH održane u EP-u u prosincu povodom 20. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma o BiH, Plenković je snažno podržao namjeru BiH da učini sljedeći korak u institucionalnom približavanju EU nakon stupanja na snagu SSP-a. Dodao je kako je ovo pitanje posebno osjetljivo za Nizozemsku, podsjetivši pritom da je EP usvojio prošle godine Rezoluciju o 20-oj godišnjici genocida u Srebrenici.
Šuica je rekla kako je BiH izuzetno važna u kontekstu politike proširenja EU tijekom predsjedavanja Nizozemske. Založila se da nizozemski ministar Koenders adekvatno prihvati zahtjev BiH vlasti za članstvo u EU. Napredak BiH prema EU imat će kohezivni učinak na funkcioniranje zemlje i prevenirati mogući negativni utjecaj najavljenih referenduma u Republici Srpskoj.
Dug put
Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, potvrdio je kako Vijeće ministara BiH radi najbrže što može da BiH preda zahtjev za članstvo u EU do kraja siječnja. Podsjetio je kako Predsjedništvo BiH ranije zauzelo stav da to bude do kraja siječnja te da njegov resor i Vijeće ministarstva rade da se to i realizira u tom roku ili što prije nakon toga. Govoreći o mehanizmu koordinacije u pregovorima BiH s EU, Crnadak je izrazio nadu kako će ovo važno pitanje uskoro biti završeno, budući da će taj mehanizam posebno biti neophodan nakon što BiH preda zahtjev za članstvo u EU.
Podsjetimo, institucije EU-a pred našu zemlju, slijedeći novi pristup, stavili su samo tri uvjeta koja moramo ispuniti prije podnošenje zahtjeva za članstvo – usvajanje efikasnog mehanizma koordinacije, usvajanje principa tradicionalne trgovine te vidljiv napredak u provođenju “papirnatih reformi”. Nažalost, ništa od toga do sada, bar službeno, nije okončano pa i ako podnesemo zahtjev za članstvo, on neće biti kredibilan jer ćemo tek nakon ispunjenja svih potrebnih uvjeta dobiti “zeleno svjetlo” za daljnje korake.
Ne zaboravimo kako će europski put za BiH biti jako dug, jer mi smo do sada bili zemlja obrnutih tranzicija u kojoj vrijede “obrnute vrijednosti” od onih na kojima se temelji EU. Jasno je kako se naše društvo iz temelja mora mijenjati, ne toliko zbog Unije, nego zbog nas samih i budućnosti ove zemlje.
Nizozemsko predsjedanje EU
Bert Koenders, ministar vanjskih poslova Nizozemske, rekao je kako će se Nizozemska, za vrijeme predsjedavanja EU, posvetiti ekonomskom rastu i povećanju zaposlenosti u EU, te boljoj komunikaciji građana i civilnog društva sa Bruxellesom. Za vrijeme nizozemskog predsjedavanja Unijom glavne teme kojima će se baviti Bruxelles, najvjerojatnije će biti jačanje uloge EU u svijetu, izbjeglička kriza u Europi, redefiniranje odnosa Velike Britanije i EU, pitanje klimatskih promjena i energetske politike, očuvanja zdravih javnih financija Eurozone. Ono što je za našu regiju najvažnije jeste kako će se tijekom nizozemskog predsjedavanja Unijom nastaviti pregovori sa zemljama zapadnog Balkana i Turske oko proširenje EU.
21-01-2016
Povodom novih europskih politika glede migranata, ali i prijedloga nove vlade u Studiju 4 HRT-a gostovala je Dubravka Šuica.
"Migranti su nezaobilazna tema. Zemlje članice ne žele implementirati ono što se dogodi na sjednicama u Bruxelles. A dogovorilo se ulaganje 3 milijarde eura u Tursku kako bi se tamo riješila stvar. Zemlje članice ne žele niti implementirati kvote, ali niti dati novac. To su uglavnom zemlje srednje Europe. U Hrvatskoj je bilo puno nespretnosti, poput situacije sa Srbijom i vlakom s Mađarskom. Postavlja se pitanje zašto nitko ne želi u Hrvatskoj ostati. Izbjeglice žele u bogatije zemlje jer čudno je to što imamo 20 zahtjeva za azil od 600 tisuća ljudi."
Što možemo očekivati?
"Moram reći da su bile dramatične riječi Donalda Tuska. Sve se bazira na rješenju na granici Turske i Grčke. Tusk je rekao da imamo dva tjedna za rješenje krize. Turska situacija se koristi za otvaranje nekih pitanja, no tome u Europi nisu skloni."
Je li EU pred prekretnicom?
"Mislim da smo ugroženi jer su mnoge zemlje suspendirale Schengen, ali sam uvjerena da se to neće dogoditi, vjerujem da će se naći rješenje. Ja sam jučer imala govor u kojem sam zapitala što će biti s nama koji još nismo u Schengenu ukoliko se on ukine. Postavlja se pitanje zašto ne rješavamo uzroke izbjeglištva. Naime, Njemačka se bliži ispunjenju svoje kvote."
Mora li Njemačka mijenjati svoje izbjegličke politike?
"Postoji oporba, ali Merkel je još uvijek pri svojoj kvoti. No, Merkel gubi popularnost. Vjerujem da će Njemačka uvesti strože kontrole. Ipak, najvažnije je sačuvati vanjske granice Unije. Ukoliko Slovenija zatvori granice i mi ćemo morati zatvoriti granice."
Nova vlada, kakva je atmosfera na Predsjedništvu HDZ-a?
"Pričekajmo o atmosferi izjavu Tomislava Karamarka. Svakako novoj vladi treba dati vrijeme. Nisam impresionirana brojem žena. Žene se moraju nametnuti. Ali nadam se da će se sve kompenzirati na drugim razinama. Očekujem da ćemo u parlamentu brzo izabrati novu vladu. Hrvatska traži promjene."
http://direktno.hr/en/2014/direkt/36747/
04-02-2016
Dubravka Šuica (HDZ) rekla je da Srbija treba usklađivati svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a kako u pogledu Rusije tako i u pogledu BiH te navela pitanje nestalih osoba
Hrvatski eurozastupnici u raspravi u Europskom parlamentu o napretku Srbije u srijedu su istaknuli da Beograd treba osigurati bolji odnos prema nacionalnim manjinama te upozorili na važnost rješavanja graničnih pitanja, sudbine nestalih i suđenja za ratne zločine.
Zastupnik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da Srbija treba osigurati odgovajuću zastupljenost nacionalnih manjina i korištenje manjinskih jezika u medijima i obrazovnim ustanovama. Istaknuo je i pitanje nestalih osoba.
Dubravka Šuica (HDZ) rekla je da Srbija treba usklađivati svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a kako u pogledu Rusije tako i u pogledu Bosne i Hercegovine te također navela pitanje nestalih osoba.
Tonino Picula (SDP) također je govorio o tim temama, kazavši da Srbija treba raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa sa susjedima, na preostalim bilateralnim pitanjima poput određivanja granice, utvrđivanja sudbine nestalih, sukcesije, prava manjina u Vojvodini i zakona o procesuiranju ratnih zločina.
Marijana Petir (HSS) prozvala je Srbiju zbog narušavanja prava Hrvata te zatražila da se pod hitno promijeni zakon o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine ukoliko Srbija želi nastaviti svoj put ka europskim integracijama.
Ona je upozorila da je Srbija u zadnjih nekoliko mjeseci ugasila nekoliko medija koji emitiraju program na hrvatskom jeziku, kao i jezicima drugih nacionalnih manjina te prigovorila zbog izostanka financijske potpore za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku i zbog izostanka političke zastupljenosti Hrvata, što predstavlja grubo kršenje međudržavnog ugovora i pravne stečevine EU.
Ruža Tomašić (HKS) rekla je da se u pristupni pregovori sa Srbijom dobra prilika za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, naglasivši da unatoč otvaranju prvih pregovoračkih poglavlja nije došlo do zaokreta u srpskoj politici.
Ona je napore koje Srbija ulaže u normalizaciju odnosa s Hrvatskom okarakterizirala kao minimalne i naglasila da su još uvijek otvorena pitanja nestalih osoba i priznanja postojanja logora za Hrvate na tlu Srbije u Domovinskom ratu, kao i povratka hrvatske imovine i kulturnog blaga.
Tomašić se u raspravi obratila i povjereniku za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu, istaknuvši da ne može tražiti da se u pregovore ne miješaju bilateralna pitanja ako su pregovori jedini način da se ta pitanja riješe.
Europski parlament u četvrtak će glasovati o rezolucijama o napretku Srbije i Kosova. Na prijedlog rezolucije o Srbiji, koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Srbiju David McAllister zastupnici su podnijeli 190 mandmana.
U raspravi je većina zastupnika hvalila dosadašnji napredak Srbije i Kosova u europskim integracijama, posebice dijalog o normalizaciji između Beograda i Prištine.
U prijedlogu rezolucije od Srbije se traže odlučni napori na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, na osiguranju neovisnosti pravosuđa, uklanjanju političkog utjecaja na suce.
U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog stanja u medijima, a na to pitanje u svojim istupima upozorilo je više zastupnika.
"Europski parlament sa zabrinutošću konstatiraju da se i dalje vrši politički pritisak na medije što podriva njihovu neovisnost, a zbog čega se uočava rastuća samocenzura u medijima", kaže se u prijedlog rezolucije.
Parlamentarna izvjestiteljica za Kosovo Urlike Lunacek istaknula je da bi Srbija trebala podržati zahtjeve Kosova za ulazak u međunarodne organizacije, a ne blokirati ih te pozvala vlasti da ne napadaju medije koji ih kritiziraju.
03-02-2016
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su u raspravi o napretku Srbije istaknuli da Beograd treba osigurati bolji odnos prema nacionalnim manjinama. Upozorili su i na važnost rješavanja graničnih pitanja, sudbine nestalih i suđenja za ratne zločine.
Andrej Plenković (HDZ) rekao je da Srbija treba osigurati odgovarajuću zastupljenost nacionalnih manjina i korištenje manjinskih jezika u medijima i obrazovnim ustanovama. Dubravka Šuica (HDZ) kazala je da Srbija treba usklađivati svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a kako u pogledu Rusije tako i u pogledu BiH. I Plenković i Šuica naveli su i pitanje nestalih osoba.
Tonino Picula (SDP) kazao je da Srbija treba raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa sa susjedima, na preostalim bilateralnim pitanjima poput određivanja granice, utvrđivanja sudbine nestalih, sukcesije, prava manjina u Vojvodini i zakona o procesuiranju ratnih zločina.
Marijana Petir (HSS) prozvala je Srbiju zbog narušavanja prava Hrvata te zatražila da se pod hitno promijeni zakon o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine ako Srbija želi nastaviti svoj put prema europskim integracijama. Upozorila je da je Srbija u zadnjih nekoliko mjeseci ugasila nekoliko medija koji emitiraju program na hrvatskom jeziku, kao i jezicima drugih nacionalnih manjina. Prigovorila je i zbog izostanka financijske potpore za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku i zbog izostanka političke zastupljenosti Hrvata, što predstavlja grubo kršenje međudržavnog ugovora i pravne stečevine EU.
Ruža Tomašić (HKS) je u okviru Izvješća o napretku Srbije u 2015., kazala da se u srbijanskoj politici, unatoč otvaranju prvih poglavlja u pregovorima s EU-om, nije dogodio nikakav zaokret. Dodala je da su upravo pregovori najbolje vrijeme za rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Napore koje Srbija ulaže u normalizaciju odnosa s Hrvatskom Tomašić je okarakterizirala kao minimalne. Ona se u raspravi obratila i povjereniku za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu, istaknuvši da ne može tražiti da se u pregovore ne miješaju bilateralna pitanja ako su pregovori jedini način da se ta pitanja riješe.
Većina hrvatskih zastupnika spomenula je i pitanje nestalih osoba.
Europski parlament u četvrtak će glasovati o rezolucijama o napretku Srbije i Kosova.
29-01-2016
Slovačka Bratislava domaćin je sjednice proširenog predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a koju vodi predsjednik Kluba Manfred Weber. Dominantne teme sjednice su “Budućnost socijalne Europe“ i '“Višegodišnji financijski okvir 2014 - 2020“, a u radu sudjeluju voditeljica naše delegacije u EP-u Dubravka Šuica i eurozastupnik Davor Ivo Stier.
Eurozastupnik Davor Ivo Stier je u svom izlaganju podupro inicijativu da se u europskoj socijalnoj politici naglasi uloga obitelji.
Šuica je naglasila da je naš pogled na društvo i gospodarstvo temeljen na čvrstom uvjerenju da je pojedinac slobodan i da mora biti u središtu socijalno-tržišnog gospodarstva, a mi želimo unaprijediti konkurentnost koja treba doprinositi socijalnoj pravdi.
- Nažalost, postoje ogromne razlike među državama članicama, te među muškarcima i ženama, a Europa ne znači nejednakost i diskriminaciju pa je stoga naš posao premostiti te razlike. Potrebno je ostvariti rast i nova radna mjesta, ali i povratiti vjeru građana u socijalnu Europu, a jedini način kako to možemo postići su rezultati koji se već postupno naziru. Činjenica je da su aktualni problemi posljedica ekonomske krize, ali zato trebamo socijalnu politiku koja bi mladima osigurala lakši ulazak na tržište rada. Važno je osigurati da su obrazovanje i vještine usklađeni sa zahtjevima tržišta rada što znači da socijalna politika treba biti kompatibilna s ekonomskom politikom.
NOVA RADNA MJESTA & SOCIJALNA PRAVEDNOST
Stvaranje novih radnih mjesta, maksimiziranje korištenja EU fondova, usklađivanje obrazovanja i vještina s potrebama tržišta, inkluzivno tržište rada, digitalna ekonomija, poduzetništvo, jačanje socijalne kohezije i socijalnih investicija, prihodi i plaće koji će odražavati socijalnu pravednost, borba protiv siromaštva, ravnoteža između obitelji i rada, socijalna zaštita radnika, borba protiv diskriminacije, te mobilnost kao osnovni princip Europske unije su teme koje dominiraju raspravom, a sve će rezultirati stvaranjem dokumenta koji bi trebao biti podloga za oživljavanje socijalnog dijaloga i jačanje participativne demokracije sukladno člancima 9. i 152. Povelje o funkcioniranju Europske unije. Rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru 2014. - 2020. će uslijediti u nastavku, a sve kako bi se identificirao smjer u kojem idemo prema sredini mandata, ali i kako bi se usredotočili na prioritetna područja i nove zahtjeve i izazove poslije 2020
03-02-2016
Hrvatski eurozastupnici u raspravi u Europskom parlamentu o napretku Srbije danas su istaknuli da Beograd treba osigurati bolji odnos prema nacionalnim manjinama te upozorili na važnost rješavanja graničnih pitanja, sudbine nestalih i suđenja za ratne zločine.
Zastupnik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da Srbija treba osigurati odgovarajuću zastupljenost nacionalnih manjina i korištenje manjinskih jezika u medijima i obrazovnim ustanovama. Istaknuo je i pitanje nestalih osoba.
Dubravka Šuica (HDZ) rekla je da Srbija treba usklađivati svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a kako u pogledu Rusije tako i u pogledu Bosne i Hercegovine te također navela pitanje nestalih osoba.
Tonino Picula (SDP) također je govorio o tim temama, kazavši da Srbija treba raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa sa susjedima, na preostalim bilateralnim pitanjima poput određivanja granice, utvrđivanja sudbine nestalih, sukcesije, prava manjina u Vojvodini i zakona o procesuiranju ratnih zločina.
Marijana Petir (HSS) prozvala je Srbiju zbog narušavanja prava Hrvata te zatražila da se pod hitno promijeni zakon o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine ukoliko Srbija želi nastaviti svoj put ka europskim integracijama.
Ona je upozorila da je Srbija u zadnjih nekoliko mjeseci ugasila nekoliko medija koji emitiraju program na hrvatskom jeziku, kao i jezicima drugih nacionalnih manjina te prigovorila zbog izostanka financijske potpore za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku i zbog izostanka političke zastupljenosti Hrvata, što predstavlja grubo kršenje međudržavnog ugovora i pravne stečevine EU.
Ruža Tomašić (HKS) rekla je da se u pristupni pregovori sa Srbijom dobra prilika za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, naglasivši da unatoč otvaranju prvih pregovaračkih poglavlja nije došlo do zaokreta u srpskoj politici.
Ona je napore koje Srbija ulaže u normalizaciju odnosa s Hrvatskom okarakterizirala kao minimalne i naglasila da su još uvijek otvorena pitanja nestalih osoba i priznanja postojanja logora za Hrvate na tlu Srbije u Domovinskom ratu, kao i povratka hrvatske imovine i kulturnog blaga.
Tomašić se u raspravi obratila i povjereniku za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu, istaknuvši da ne može tražiti da se u pregovore ne miješaju bilateralna pitanja ako su pregovori jedini način da se ta pitanja riješe.
Europski parlament u četvrtak će glasovati o rezolucijama o napretku Srbije i Kosova. Na prijedlog rezolucije o Srbiji, koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Srbiju David McAllister zastupnici su podnijeli 190 amandmana.
U raspravi je većina zastupnika hvalila dosadašnji napredak Srbije i Kosova u europskim integracijama, posebice dijalog o normalizaciji između Beograda i Prištine.
U prijedlogu rezolucije od Srbije se traže odlučni napori na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, na osiguranju neovisnosti pravosuđa, uklanjanju političkog utjecaja na suce.
U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog stanja u medijima, a na to pitanje u svojim istupima upozorilo je više zastupnika.
"Europski parlament sa zabrinutošću konstatiraju da se i dalje vrši politički pritisak na medije što podriva njihovu neovisnost, a zbog čega se uočava rastuća samocenzura u medijima", kaže se u prijedlog rezolucije.
Parlamentarna izvjestiteljica za Kosovo Urlike Lunacek istaknula je da bi Srbija trebala podržati zahtjeve Kosova za ulazak u međunarodne organizacije, a ne blokirati ih te pozvala vlasti da ne napadaju medije koji ih kritiziraju.
03-02-2016
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su danas raspravljali o Izvješću o napretku Srbije za 2015. godinu izvjestitelja Davida McAllistera.
Zastupnici HDZ-a/HSS-a u Europskom parlamentu podnijeli su niz amandmana na nacrt Izvješća koji se prvenstveno odnose na područje zaštite manjina, odnosa sa susjedima, ratnih zločina, a koji su usvojeni tijekom prošlotjednog glasovanja na Odboru za vanjske poslove.
U okviru današnje rasprave sudjelovali su predsjednica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica, zastupnica Marijana Petir te potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković koji je tom prigodom "pozdravio otvaranje poglavlja 32 o Financijskom nadzoru i poglavlja 35 o Ostalim pitanjima, koje uključuje i normalizaciju odnosa s Kosovom. Dodao je kako je vrlo važno nastaviti reforme, posebno u području dva ključna sistemska poglavlja: 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i sigurnost."
Plenković smatra da je "potrebno ostvariti adekvatnu zastupljenost manjina u lokalnim, regionalnim i nacionalnim predstavničkim i administrativnim tijelima, osigurati mogućnost korištenja manjinskih jezika u medijima i obrazovanja te je važno da Srbija omogući pronalazak nestalih osoba te nastavi suradnju u procesuiranju ratnih zločina s ICTY-om."
"Pozivam Srbiju da preispita sporni zakon, kojim se jurisdikcija neosnovano širi na područje susjednih država, uključujući i dvije članice EU i time dovodi do pravne nesigurnosti te ugrožava dobrosusjedske odnose, zajedno s Komisijom te susjednim državama te uspostavi pravni sustav u skladu s europskim pravnim standardima", poručio je Plenković.
Video Plenković:
Šuica je poručila: "Duga je lista poslova koji predstoje Srbiji. Veseli me što je izvjestitelj David McAllister uvrstio većinu amandmana kojima smo utjecali na konačni tekst a posebno ističem prava manjina s naglaskom na hrvatsku manjinu i sudjelovanje Hrvata u Skupštini Srbije te pitanja autonomije Vojvodine i prihvaćanja njihove kulturne različitosti. Isto tako ukazujem na povrat hrvatskih kulturnih dobara ali i konačno otkrivanje sudbine nestalih osoba iz Domovinskog rata".
"Prioritetno je uskladiti vanjsku politiku s politikom EU posebno u odnosu na Rusiju ali i Bosnu i Hercegovinu obzirom da premijer Vučić podržava najavljeni referendum u Republici Srpskoj što je apsolutno neprihvatljivo", zaključila je Šuica.
Video Šuica:
Marijana Petir izrazila je nezadovoljstvo napretkom koji Srbija ostvaruje u pogledu poštivanja prava nacionalnih manjina te je podsjetila kako je Srbija u zadnjih nekoliko mjeseci ugasila nekoliko medija koji emitiranju program na hrvatskom jeziku, kao i jezicima drugih nacionalnih manjina. Petir je prigovorila i na izostanak financijske potpore za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, te istaknula kako i izostanak političke zastupljenosti Hrvata predstavlja grubo kršenje međudržavnog ugovora i pravne stečevine EU.
„Tražim da Srbija promijeni Zakon kojim si je uzela ulogu malog Haaga i koji je prijetnja hrvatskim braniteljima iz 18 država članica EU“, bila je odlučna Petir referirajući se na članke 2. i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Republike Srbije koji predstavlja prijetnju za više od tristo hrvatskih branitelja.
Video Petir:
Zastupnici hrvatske delegacije EPP-a iskazali su nadu da će Izvješće tijekom glasovanja koje je planirano za sutra, 4. veljače, biti usvojeno.
03-02-2016
Današnja plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu bavila se pripremom za sljedeću sjednicu Europskog vijeća koja na dnevnom redu ima referendum u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) i migracijsku krizu.
U glavnoj raspravi sudjelovala je i zastupnica Šuica te naglasila: ''Postavlja se ključno pitanje je li bolje biti sam ili u zajednici država, a mi smo odabrali biti u Uniji i stoga susolidarnost i odgovornost ključni pojmovi kad se radi o aktualnoj migracijskoj krizi u kojoj moramo rješavati probleme zajedno. Propise smo donijeli, ali ti propisi se ne primjenjuju. Potrebno je odluke implementirati te prije svega osnažiti Grčku i Europsku graničnu i obalnu stražu (EGOS) kako bismo osigurali vanjske granice Europske unije. Moramo realizirati fond za pomoć Turskoj o kojem se usuglašavamo već mjesecima, ali nikako da postanemo učinkoviti. Ne bismo danas govorili o BREXIT-u da se nisu dogodile migracije, međutim sve smo bliže odgovoru na britansko pitanje ''to be or not to be'' nakon nedavnih pregovora između premijera Camerona, Komisije i Vijeća te očekujemo da Vijeće ne ostane zatvoreno u svoje nacionalne egoizme i da preuzme odgovornost.''
Lideri političkih grupa su ponovili da je potrebno djelovati zajednički te su, kao i većina zastupnika, istaknuli da bi ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU bio višestruko bolji od izlaska, kako za UK tako i za države članice. Istaknuli su važnost konstruktivnog dijaloga kako bi Europsku uniju napravili boljim mjestom za život. Predsjednik Juncker tvrdi da je predložena nagodba dobra za UK i ostalih 27 zemalja članica EU te je istaknuo kako UK ima više pogodnosti od drugih zemalja članica. ''Ili ćemo biti dovoljno hrabri kako bismo našli rješenje, ili će se sve srušiti'', riječi su predsjednika Komisije Junckera, a očuvanje Schengena je prioritet te se mora učinit sve kako bi Europski projekt opstao.
Donijeli smo propise za upravljanje granicama, registraciju migranata, za hotspotove te za redistribuciju i povrat izbjeglica što nažalost zbog nacionalnih egoizama nije u primjeni. Također je vrlo važno brzo integrirati migrante za koje smo sigurni da bježe pred nevoljama rata i siromaštva. Iz svega ovoga je jasno da je ključ u funkcioniranju Vijeća odnosno u sebičnosti pojedinih država. Oni koji su stvarali Europu prije nekoliko desetljeća imali su hrabrosti uvesti Schengen, euro-zonu i povezati kontinent, a na nama je danas oduprijeti se krajnje desnim i krajnje lijevim populizmima i pokazati vodstvo. Bila bi povijesna pogreška ne uspjeti upravljati ovom krizom zajednički i zato smatram da je Schengen odgovor na ovu krizu, a ne problem'', zaključila je zastupnica Šuica.
28-01-2016
Slovačka Bratislava domaćin je sjednice proširenog predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a koju vodi predsjednik Kluba Manfred Weber. Dominantne teme sjednice su ''Budućnost socijalne Europe'' i ''Višegodišnji financijski okvir 2014 - 2020", a u radu sudjeluju zastupnici HDZ-a Dubravka Šuica i Davor Ivo Stier. Glavne govornice su povjerenice Europske komisije Marianne Thyssen, zadužena za zapošljavanje, socijalnu pitanja, vještine i mobilnost radne snage, te Kristalina Georgieva, zadužena za proračun i ljudske resurse.
Zastupnik Davor Ivo Stier je u svom izlaganju podržao inicijativu da se u europskoj socijalnoj politici naglasi uloga obitelji, a zastupnica Dubravka Šuica je komentirala: "Naš pogled na društvo i gospodarstvo je temeljen na čvrstom uvjerenju da je pojedinac slobodan i da mora biti u središtu socijalno-tržišnog gospodarstva, a mi želimo unaprijediti konkurentnost koja treba doprinositi socijalnoj pravdi. Nažalost, postoje ogromne razlike među državama članicama, te među muškarcima i ženama, a Europa ne znači nejednakost i diskriminaciju pa je stoga naš posao premostiti te razlike. Potrebno je ostvariti rast i nova radna mjesta, ali i povratiti vjeru građana u socijalnu Europu, a jedini način kako to možemo postići su rezultati koji se već postupno naziru. Činjenica je da su aktualni problemi posljedica ekonomske krize, ali zato trebamo socijalnu politiku koja bi mladima osigurala lakši ulazak na tržište rada. Važno je osigurati da su obrazovanje i vještine usklađeni sa zahtjevima tržišta rada što znači da socijalna politika treba biti kompatibilna s ekonomskom politikom".
Stvaranje novih radnih mjesta, maksimiziranje korištenja EU fondova, usklađivanje obrazovanja i vještina s potrebama tržišta, inkluzivno tržište rada, digitalna ekonomija, poduzetništvo, jačanje socijalne kohezije i socijalnih investicija, prihodi i plaće koji će odražavati socijalnu pravednost, borba protiv siromaštva, ravnoteža između obitelji i rada, socijalna zaštita radnika, borba protiv diskriminacije, te mobilnost kao osnovni princip Europske unije su teme koje dominiraju raspravom, a sve će rezultirati stvaranjem dokumenta koji bi trebao biti podloga za oživljavanje socijalnog dijaloga i jačanje participativne demokracije sukladno člancima 9. i 152. Povelje o funkcioniranju Europske unije. Rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020. će uslijediti u nastavku, a sve kako bi se identificirao smjer u kojem idemo prema sredini mandata, ali i kako bi se usredotočili na prioritetna područja i nove zahtjeve i izazove poslije 2020.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
