Europski parlament uz zakonodavni rad promiče i izvrsnost te svake godine dodjeljuje nagrade za iznimna postignuća i isticanje pojedinaca i organizacija koji nastoje učiniti svijet boljim. Od 2008. godine, Parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin" koja je priznanje za iznimna postignuća u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti te olakšavanje prekogranične i transnacionalne suradnje građana Europske unije.

Stoga je zastupnica Šuica ove godine nominirala pilote Zračnih snaga Protupožarnih namjenskih organiziranih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske, tzv. pilote kanadera, za nagradu "Europski građanin" u znak zahvale za dugogodišnji angažman, požrtvovnost i hrabrost u gašenju požara na jadranskoj obali, posebice za vrijeme prošlogodišnjih požara na Pelješcu i Korčuli.

Obrazloživši nominaciju, zastupnica Dubravka Šuica je naglasila: ''Ističem njihovu aktivnost u sezoni od lipnja do studenog 2015. godine, a posebno u periodu od 21. do 31. srpnja 2015. kad su iskazali nadljudske napore na hrvatskoj obali Jadrana, a pogotovo na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu sprječavajući veliku ekološku i materijalnu katastrofu, spašavajući šume, vinograde, maslinike, naselja, a prije svega ljudske živote. Kroz 11 dana u gašenju požara sudjelovalo je ukupno 39 protupožarnih aviona i helikoptera kroz 175 sati gašenja i 1450 tona vode. Njihov uloženi trud, požrtvovnost i hrabrost su nemjerljivi budući da pri svakom letu piloti izlažu svoje zdravlje i živote velikom riziku, pritom pazeći da tijekom manevriranja ne ugroze život pojedinaca na tlu, moru ili u zraku. Njihovo racionalno postupanje i smirenost u situacijama pod enormnim pritiskom u kojima vladaju visoke temperature i u kojima je prostor donošenja procjene jako sužen iziskuje posebno priznanje. Nesebičnost pilota kanadera ne poznaje granice, a zadaće su spremno obavljali i na teritoriju drugih država, pomažući svima ugroženima od vatrene buktinje bez obzira na njihovu narodnost ili mjesto prebivanja, pritom promičući međunarodnu suradnju i dobrosusjedske odnose.''

Nakon delegacije vatrogasaca iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su na poziv zastupnice Šuice prošle godine posjetili Europski parlament, ove godine na jesen piloti kanadera posjetit će Europski parlament na poziv zastupnice Dubravke Šuice.

http://www.portaloko.hr/clanak/dubravka-suica-nominirala-pilote-kanadera-za-nagradu-europski-gradanin-europskog--parlamenta/0/85395/

Europski parlament uz zakonodavni rad promiče i izvrsnost te svake godine dodjeljuje nagrade za iznimna postignuća i isticanje pojedinaca i organizacija koji nastoje učiniti svijet boljim. Od 2008. godine, Parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin" koja je priznanje za iznimna postignuća u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti te olakšavanje prekogranične i transnacionalne suradnje građana Europske unije.

Stoga je zastupnica Šuica ove godine nominirala pilote Zračnih snaga Protupožarnih namjenskih organiziranih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske, tzv. pilote kanadera, za nagradu "Europski građanin" u znak zahvale za dugogodišnji angažman, požrtvovnost i hrabrost u gašenju požara na jadranskoj obali, posebice za vrijeme prošlogodišnjih požara na Pelješcu i Korčuli.

Obrazloživši nominaciju, zastupnica Dubravka Šuica je naglasila: ''Ističem njihovu aktivnost u sezoni od lipnja do studenog 2015. godine, a posebno u periodu od 21. do 31. srpnja 2015. kad su iskazali nadljudske napore na hrvatskoj obali Jadrana, a pogotovo na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu sprječavajući veliku ekološku i materijalnu katastrofu, spašavajući šume, vinograde, maslinike, naselja, a prije svega ljudske živote. Kroz 11 dana u gašenju požara sudjelovalo je ukupno 39 protupožarnih aviona i helikoptera kroz 175 sati gašenja i 1450 tona vode. Njihov uloženi trud, požrtvovnost i hrabrost su nemjerljivi budući da pri svakom letu piloti izlažu svoje zdravlje i živote velikom riziku, pritom pazeći da tijekom manevriranja ne ugroze život pojedinaca na tlu, moru ili u zraku. Njihovo racionalno postupanje i smirenost u situacijama pod enormnim pritiskom u kojima vladaju visoke temperature i u kojima je prostor donošenja procjene jako sužen iziskuje posebno priznanje. Nesebičnost pilota kanadera ne poznaje granice, a zadaće su spremno obavljali i na teritoriju drugih država, pomažući svima ugroženima od vatrene buktinje bez obzira na njihovu narodnost ili mjesto prebivanja, pritom promičući međunarodnu suradnju i dobrosusjedske odnose.''

Nakon delegacije vatrogasaca iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su na poziv zastupnice Šuice prošle godine posjetili Europski parlament, ove godine na jesen piloti kanadera posjetit će Europski parlament na poziv zastupnice Dubravke Šuice.

Sporazum EU i Turske o rješavanju migrantske krize stupio je na snagu u ponedjeljak 04. travnja 2016. u ponoć.Povratak migranata ključni je dio sporazuma između Europske unije i Turske kako bi se zaustavio nekontrolirani izbjeglički val. Prema tom ugovoru, za svakog vraćenog Sirijca, iz Turske u EU premjestit će se jedan Sirijac, a najviše 72.000 ljudi.

Sporazum EU i Turske je bila tema informativne emisije Hrvatske radio televizije Dnevnik, a gost emisije je voditeljica Hrvatske EPP/HDZ delegacije Dubravka Šuica. 

Sporazum EU i Turske o rješavanju migrantske krize stupio je na snagu u ponedjeljak 04. travnja 2016. u ponoć.Povratak migranata ključni je dio sporazuma između Europske unije i Turske kako bi se zaustavio nekontrolirani izbjeglički val. Prema tom ugovoru, za svakog vraćenog Sirijca, iz Turske u EU premjestit će se jedan Sirijac, a najviše 72.000 ljudi.

Sporazum EU i Turske je bila tema informativne emisije Hrvatske radio televizije Dnevnik, a gost emisije je voditeljica Hrvatske EPP/HDZ delegacije Dubravka Šuica. 

Vojislav Šešelj oslobođen je po svim točkama optužnice. Prema prvostupanjskoj presudi Haškog suda nije kriv za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Suđenje Šešelju trajalo je trinaest godina, a bilo je puno presedana i kontroverzi. Ova šokantna presuda bila je tema večerašnjeg Otvorenog urednika i voditelja Domagoja Novokmeta. U emisiji su sudjelovali: JOŠKO KLISOVIĆ (SDP), zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) DUBRAVKA ŠUICA, bivši načelnik Glavnog stožera OS RH JOSIP LUCIĆ, odvjetnik GORAN MIKULIČIĆ i bivša glasnogovornika haaškog tužiteljstva FLORENCE HARTMANN.

Da je danas 1. travnja, Dubravka Šuica mislila bi da se radi o prvoaprilskoj šali. Šuica je vrlo razočarana i šokirana, kao i svi građani, a presudu nije očekivala. Očito se neka pogreška dogodila, rekla je Šuica. 

Josip Lucić je zgrožen, a Šešelja je nazvao ideologom zla. 

Gotovo nitko od pravnika nije očekivao ovakvu odluku, rekao je Goran Mikuličić. 

Ni srpska javnost nije ovo očekivala, komentirao je Joško Klisović, a ovakva presuda šalje krvu poruku: da govor mržnje i regrutiranje paravojnih formacija za zločine sud tretira kao dopušteno ponašanje po međunarodnom pravu. Ovo je skandalozan poučak suda, rekao je Klisović. 

Florence Hartmann nazvala je Šešelja glasogovornikom zla i barbarstva u ime Miloševića, a ovakva presuda potpuno je suprotna od svega što riječ pravda znači. Danas se dogodilo samoubojstvo Haaškog suda, ali i udar na budućnost međunarodnog prava. Državne sisteme koji podržavaju masovno ubijanje treba zaustaviti, rekla je Hartmann, i dodala da je ovo poruka cijelome svijetu da nam je budućnost u opasnosti, tj. da je ovaj sudi napravio barbarizam za budućnost. 

Još prije 1990.godine bilo je jasno da je velikosrpska politika uzela maha, rekao je Lucić. Tada se pojavljuje i Šešelj koji nije bio slučajna figura. Šešelj nije samo jedna budala, već vrlo inteligentan zločinac koji je stvorio sve pretpostavke za zločine.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u studenom 2014.pokrenuli su rezoluciju u kojoj su upozorili Haaški sud na Šešeljovo ponašanje i njegovu ratnohuškačku retoriku nakon što je pušten iz pritvora. Takvu rezoluciju donio je i Hrvatski sabor, no Haaški sud nije reagirao, a Beograd se posebno oglušio - kao i danas, rekla je Šuica. 

Izdvojeno mišljenje sutkinje Lattanzi bit će podloga za buduću žalbu tužiteljstva, uvjeren je Mikuličić. Problem sudaca općenito u Haaškom sudu primijetili su on i kolege još u početku, a problem je to što mnogi dotad nisu sudili. Rekao je da se kao pravnik kloni etiketiranja presude strašnom ili šokantnom - ona je pravno utemeljena ili nije - a to će odlučiti žalbeno vijeće. 

Dojam da se drugačije sudi u različitim procesima i da se nastoji nivelirati krivnja dijele mnogi hrvatski branitelji, rekao je Lucić. Interesantno će biti ponašanje predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. (...) Moraju se ograditi od Šešelja.

Žalbeno vijeće postoji da bi se unificirao stav i da bi se različite sudačke percepcije činjeničnog stanja pomirile, objasnio je Mikuličić. 

Moramo tražiti u svim razgovorima sa Srbijom da se ukine sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, rekao je Klisović. On je grubi nasrtaj na suverenitet država u ovome dijelu Europe. Smatra da su Srbi donijeli taj zakon za unutarpolitičke svrhe. 

Luciću je apsolutno neprihvatljivo da se braniteljima sudi u Srbiji, a Šuica je naglasila da hrvatski europski zastupnici u svakome izvješću o napretku Srbije inzistiraju da uđe odredbe o ukidanju tog tzv. "mini-Haaga". Ići ćemo do kraja dok se to pitanje ne riješi jer je taj zakon napad na suverenitet Hrvatske, kazala je Šuica. 

Indirektno taj su zakon već osporavale Austrija, Velika Britanija i Švicarska, nadovezao se Klisović. 

Tako dugo dok se postupci ne završe, bit će i Haaškog tribunala, zaključio je Mikuličić.

Vojislav Šešelj oslobođen je po svim točkama optužnice. Prema prvostupanjskoj presudi Haškog suda nije kriv za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Suđenje Šešelju trajalo je trinaest godina, a bilo je puno presedana i kontroverzi. Ova šokantna presuda bila je tema večerašnjeg Otvorenog urednika i voditelja Domagoja Novokmeta. U emisiji su sudjelovali: JOŠKO KLISOVIĆ (SDP), zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) DUBRAVKA ŠUICA, bivši načelnik Glavnog stožera OS RH JOSIP LUCIĆ, odvjetnik GORAN MIKULIČIĆ i bivša glasnogovornika haaškog tužiteljstva FLORENCE HARTMANN.

Da je danas 1. travnja, Dubravka Šuica mislila bi da se radi o prvoaprilskoj šali. Šuica je vrlo razočarana i šokirana, kao i svi građani, a presudu nije očekivala. Očito se neka pogreška dogodila, rekla je Šuica. 

Josip Lucić je zgrožen, a Šešelja je nazvao ideologom zla. 

Gotovo nitko od pravnika nije očekivao ovakvu odluku, rekao je Goran Mikuličić. 

Ni srpska javnost nije ovo očekivala, komentirao je Joško Klisović, a ovakva presuda šalje krvu poruku: da govor mržnje i regrutiranje paravojnih formacija za zločine sud tretira kao dopušteno ponašanje po međunarodnom pravu. Ovo je skandalozan poučak suda, rekao je Klisović. 

Florence Hartmann nazvala je Šešelja glasogovornikom zla i barbarstva u ime Miloševića, a ovakva presuda potpuno je suprotna od svega što riječ pravda znači. Danas se dogodilo samoubojstvo Haaškog suda, ali i udar na budućnost međunarodnog prava. Državne sisteme koji podržavaju masovno ubijanje treba zaustaviti, rekla je Hartmann, i dodala da je ovo poruka cijelome svijetu da nam je budućnost u opasnosti, tj. da je ovaj sudi napravio barbarizam za budućnost. 

Još prije 1990.godine bilo je jasno da je velikosrpska politika uzela maha, rekao je Lucić. Tada se pojavljuje i Šešelj koji nije bio slučajna figura. Šešelj nije samo jedna budala, već vrlo inteligentan zločinac koji je stvorio sve pretpostavke za zločine.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u studenom 2014.pokrenuli su rezoluciju u kojoj su upozorili Haaški sud na Šešeljovo ponašanje i njegovu ratnohuškačku retoriku nakon što je pušten iz pritvora. Takvu rezoluciju donio je i Hrvatski sabor, no Haaški sud nije reagirao, a Beograd se posebno oglušio - kao i danas, rekla je Šuica. 

Izdvojeno mišljenje sutkinje Lattanzi bit će podloga za buduću žalbu tužiteljstva, uvjeren je Mikuličić. Problem sudaca općenito u Haaškom sudu primijetili su on i kolege još u početku, a problem je to što mnogi dotad nisu sudili. Rekao je da se kao pravnik kloni etiketiranja presude strašnom ili šokantnom - ona je pravno utemeljena ili nije - a to će odlučiti žalbeno vijeće. 

Dojam da se drugačije sudi u različitim procesima i da se nastoji nivelirati krivnja dijele mnogi hrvatski branitelji, rekao je Lucić. Interesantno će biti ponašanje predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. (...) Moraju se ograditi od Šešelja.

Žalbeno vijeće postoji da bi se unificirao stav i da bi se različite sudačke percepcije činjeničnog stanja pomirile, objasnio je Mikuličić. 

Moramo tražiti u svim razgovorima sa Srbijom da se ukine sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, rekao je Klisović. On je grubi nasrtaj na suverenitet država u ovome dijelu Europe. Smatra da su Srbi donijeli taj zakon za unutarpolitičke svrhe. 

Luciću je apsolutno neprihvatljivo da se braniteljima sudi u Srbiji, a Šuica je naglasila da hrvatski europski zastupnici u svakome izvješću o napretku Srbije inzistiraju da uđe odredbe o ukidanju tog tzv. "mini-Haaga". Ići ćemo do kraja dok se to pitanje ne riješi jer je taj zakon napad na suverenitet Hrvatske, kazala je Šuica. 

Indirektno taj su zakon već osporavale Austrija, Velika Britanija i Švicarska, nadovezao se Klisović. 

Tako dugo dok se postupci ne završe, bit će i Haaškog tribunala, zaključio je Mikuličić.

 

Situacija u BiH je potpuno drugačija. Vrlo je važno pitanje, ne špegelj već politika koja traje sto godina. Jedna velikosrpska politika. Hoće li dalje plamtiti i izazivali loše na ovim teritorijima, upitao je Lucić

 

U četvrtak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Domagoja Novokmeta gostovali su Joško Klisović (SDP), Dubravka Šuica (zastupnica u Europskom parlamentu/HDZ), general zbora Josip Lucić (bivši načelnik Glavnog stožera OS RH), Goran Mikuličić (odvjetnik Florence Hartmann) i Florence Hartmann. Tema emisije je bila glavna tema dana - Vojislav Šešelj oslobođen je po svim točkama optužnice.

Pitanje emisije bilo je: Kako komentirate presudu Šešelju?

Šuica: Slučaj od danas, slučaj od prvog travnja, rekla bih da se radi o šali. Razočarana sam, a vjerujem i svi građani republike Hrvatske. Mislim da je presuda šokirala javnost, i očito se dogodila neka pogreška.

Lucić: Zgrožen sam. Razgovarao sam s mnogim ljudima, kada su saznali za presudu, Šešelj je lik zločinca, poticao je na masivne zločine na našem području.

Mikulčić: U našoj struci svi dijelimo iznenađenje ovakvom sudskom odlukom. Nadali smo se boljom odlukom.

Klisović: Šokirao sam se i nisam to nadao. Ne ni javnost, pa čak ni srpska javnost nije to očekivalo. Sud nas je sve iznenadio i poslao krivu poruku. Sud tretira dopušteno u međunarodnoj zajednici Šešeljeve postupke.

U raspravu se uključila iz Francuske i Florence Hartmann.

Bili ste i prošli tjedan u Haškom sudu

Hartmann: Prošli tjedan sam bila u sudu, bila sam kažnjena jer sam pisala o nekim stvarima. Ne samo da sam zgrožena, već je potpuno suprotno što znači riječ pravda. Sada je sebe sud napravio samoubojstvo, dao je udar u nade da gdje bi u budućnosti imalo pravde. Nikad neće biti pravde u budućnosti.

Sama optužnica nije bila kvalitetno sastavljena

Hartmann: Možemo ući u tehničke stvari. Ako imate sudsku presudu gdje se može uvijek naći neki drugi problem. Da vam kažu da nije bilo bombandiranja po Sarajevu, da je bilo za ne znam što više... Pokušavamo to sada vrlo ozbiljnim problemom, a mi se nadamo da je to i dalje prvoaprilska šala. Ovi ljudi ne zaslužuju raditi ovaj posao.

Ima li onog što se spominje kao teza da sud izbjegava presudu da ne sude vlasti Srbije početkom devedesetih.

Hartmann: Pitanje je da jedna država koja je umješana, države ne mogu poticati masivno nasilje. Podržavaju masovno ubijanje i to moramo zaustaviti jer se to ponavlja u svijetu. Nitko ništa ne odgovara osim masivnih ubojica, treba se zaustaviti sustav, sud je to polomio. Budućnost nam je jako u opasnosti. Međunarodnu pravdu da se humanizira pravda među ljudi. U 21. Stoljeću nam se loše piše, moramo to popraviti.

Šešelj je bio glasnogovornik zločina i promotor, obljetnica krvavog Uskrsa

Lucić: Tijekom devedesete godine susrećemo se sa završnim činom. Nema prekrivenih politika gdje je cijeli policijski aparat prekriven Srbima, najveći direktori su bili Srbi. Još prije 90 godine svima je bilo jasno da je velikosrpska politika uzela maha. Šešelj nije slučajna figura, još uvijek je osoba koja predstavlja nešto kroz namjere službi koji rade prekriveno. Umirovljeni djelatnici službe obilaze srpska sela i pripremaju potporu srpske pobune. Šešelj nije samo budala, inteligentan je zločinac koji tako postupa plašeći Srbe i uzrokuje zločine. Ideolog je zločina.

Šuica: Iskoristili smo ulogu u EP, pokrenuli smo rezoluciju Šešelja. Tada je svih 7 grupacija supotpisalo gdje upozoravamo Haški sud zbog puštanja iz pritvora, tom rezolucijom želimo upoznati Vijeće i Komisiju, UN, srpsku vladu, predsjednika, svim relevantnim ljudima smo uputili rezoluciju. Rijetki su joj se protivili, kako bi ukazali na problem. I Hrvatski abor je uveo rezoluciju o tome, nitko nije reagirao, Beograd se potpuno oglušilo.

Sutkinja izašla u javnost

Mikuličić: Jako interesantno to mišljenje sutkinje koje će izvjesno biti jedna ishodišna točka za buduću žalbu za to. Nije se složila s mišljenjem sudca, izrazila je drugi stav, u predmetu Gotovina-Markač je došlo do predglasavanja. Nije to nešto neobično što se događa, sadržaj istupanja je indikativan jer smatra da je na osnovu ovog što je manjkavo izvedeno, da i tako je bilo dovoljno da ga se proglasi krivim. Vjerojatno će to mišljenje potencirati žalba, druga dva sudca su drugačije izrazilo i imalo mišljenje. Za mene je presuda utemeljena ili nije, o tome će reći žalbeno vijeće.

Rekli ste mi prije emisije da je problem sudaca

Mikuličić: Mi koji smo radili tamo smo to odmah uočili. Veliki broj pravnika zapravo po svojoj vokaciji nisu suci koji su stekli vještinu održavanja reda, upravljanja procesom, onda vam se događa situacija da zapravo, kod Šešelja, mnogo brojno naprosto izvrijeđao sudsko vijeće, osim što su ga kažnjavali za nepoštivanje suda nisu našli mjere kako bi ga spriječili. Svoj ego hrani poticanjem mržnje.

Nije li mu sam sud napravio pažnju

Mikuličić: To je druga tema. U to vrijeme se činilo da on je u terminalnom stadiju bolesti pa se sud humanim stranima se vodeći ga je pustio na slobodu.

Ili da ih prestane vrijeđati

Mikuličić: Možda ne bi to trebao biti stvarni cilj. Naprosto je maltretirao sud. Nije imao profesionalnog odvjetnika. To je ono što želim reći. Sudac koji je vodio predmet, on u svojoj karijeri nikad nije bio sudac. Nikad nije sudio, nije stekao vještine za sud i došlo je do toga da je Šešelj to dobro iskoristio.

Da Šešelj umre prije nego završi žalbeni proces

Klisović: To je vrlo loša poruka da ostane žalbeni postupak. To je izuzetno loše i to ne želimo poslati međunarodnoj zajednici. Šalje krivu poruku i ostalim diktatorima političarima.

Šuica: Ne bih se upuštala u analizu sudaca, hrvatska javnost je danas očekivala drugu presudu. Mislim da je, iako je običaj ne komentirati presude, danas ne postoji Hrvat koji ne može ostati hladan na ovu presudu. S kojim ciljem je osnovan ovaj sud, dolazimo da to nije sud kojim smo očekivali da će biti. Presuda je katastrofalna.

Javila se Škare Ožbolt i postavila pitanje

Šuica: Čula sam ju danas, žalosno je što je nismo nastavili pratiti. Vjerujem da trebamo nastaviti u tom smjeru kako bi drugostupanjska presuda išla u korist Hrvatske.

Lucić: Ova politika ne može destabilizirati Hrvatsku, snažni smo. Naš sustav sigurnosti je stabilan. Situacija u BiH je potpuno drugačija. Vrlo je važno pitanje, ne špegelj već politika koja traje sto godina. Jedna velikosrpska politika. Hoće li dalje plamtiti i izazivali loše na ovim teritorijima. To je bitno pitanje.

http://direktno.hr/en/2014/direkt/43620/Luci%C4%87-%C5%A0e%C5%A1elj-nije-budala-inteligentan-je-zlo%C4%8Dinac-ideolog-zlo%C4%8Dina.htm