Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
24-04-2016
Europska unija previše se miješa u privatni život građana i to je jedan od razloga zbog kojih se građani odmiču od europskog projekta, poručio je ovoga tjedna predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
Dodao je da se EU ne miješa previše samo u privatne živote građana nego i u “mnoge domene gdje su države članice u boljoj poziciji da nešto učine”, a ta je njegova izjava odmah dočekana u britanskim euroskeptičnim tabloidima kao “zapanjujuće priznanje neuspjeha” EU.
Euroskeptici likuju
Juncker je izjavu dao u Europskom parlamentu, odgovarajući na pitanje o britanskom referendumu o ostanku ili izlasku iz EU-a. Možda je htio pomoći britanskom premijeru Davidu Cameronu koji vodi kampanju za ostanak, no britanski euroskeptici koji vode kampanju za izlazak iz EU-a reagirali su na Junckerovu izjavu kao na dokaz da je točno ono što oni odavno govore.
– Čak i eurokrati priznaju da EU nije dobra za Europu – komentirao je Matthew Elliott, direktor kampanje pod nazivom “Glasaj za izlazak”.
Neki od najpoznatijih primjera nepotrebnog miješanja EU u privatni život i navike građana bili su bizarni europski propisi o zakrivljenosti banana i krastavaca ili prijedlog koji je Komisija iznijela 2013. prema kojem bi se restoranima zabranilo da na stolovima drže bočice maslinova ulja koje nemaju etikete. Zabrana točenja ulja iz neoznačenih bočica bila je jedna od najbesmislenijih, ali i najkraćih zabrana jer je preživjela, kao prijedlog, samo tjedan dana. EK ga je povukla čim je postao predmet zgražanja i ismijavanja.
Što se pak tiče miješanja u poslove koje bolje obavljaju nacionalne države, tu se vodi vječita rasprava o supsidijarnosti. Supsidijarnost je jedan od temeljnih principa Unije i ona nalaže da se EU treba baviti samo onim stvarima kojima se države članice ili ne mogu baviti same ili gdje zajedno mogu biti učinkovitije nego pojedinačno. No granice supsidijarnosti znaju biti nejasne jednako kao što je običnim građanima nejasno samo značenje tog pojma.
– Treba ostaviti supsidijarnost jer smo kao države članice preheterogeni, prerazličiti da bismo sve rješavali na razini EU – smatra Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.
Poštovati specifičnosti
– Ne samo obrazovanje, zdravstvo i slična područja, nego i teme poput seksualnih reproduktivnih prava, abortusa i sličnog trebaju ostati teme za nacionalnu razinu. Vrlo često dolazimo u nezgodnu situaciju da u EP-u liberali i socijalisti to žele progurati kao europske teme. A mi smatramo da je svaka zemlja specifična s obzirom na tradiciju i kulturu te da treba ostaviti nacionalnim državama da o tim temama odlučuju – zaključuje Šuica.
Obama je protiv brexita, a euroskeptici ga optužuju da mrzi Britaniju
Američki predsjednik Barack Obama stigao je u posjet Velikoj Britaniji i javno pozvao Britance da na referendumu o ostanku ili izlasku iz Europske unije ipak ne okrenu leđa EU. “Europska unija ne ublažava britanski utjecaj – ona ga veliča”, napisao je Obama u članku u Daily Telegraphu.
Britanski premijer David Cameron, koji vodi kampanju za ostanak u Uniji, pokušava iskoristiti Obamin posjet da uvjeri britanske građane da i njihov najvažniji saveznik, SAD, želi da ostanu u EU, no, iako i sam Obama želi izreći takvu poruku, očekuje se da bude oprezan kako intervencija stranog državnika ne bi bila shvaćena kao nepotrebno miješanje u unutarnje stvari Ujedinjenog Kraljevstva.
Neki euroskeptici unaprijed su bili toliko iziritirani očekivanom Obaminom intervencijom u referendumsku kampanju da su ga proglasili čovjekom koji, zbog toga što mu je otac bio Kenijac, na Veliku Britaniju gleda kroz prizmu kolonijalizma.
Gradonačelnik Londona Boris Johnson u kolumni za tabloid The Sun insinuirao je da je Obama uklonio bistu Winstona Churchilla iz Ovalnog ureda jer je Obama od svojih predaka naslijedio nesklonost prema Britanskom Carstvu, koje je Churchill branio.
http://www.vecernji.hr/eu/eu-se-previse-mijesa-u-zivot-1078649
20-04-2016
Potaknuta problematikom Javnog RTV servisa u BiH, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je u siječnju pismo Europskoj komisiji u kojem je, uz ostalo, napisala kako od 1. siječnja 2016. godine bh. televizija (BHRT) nema niti jedan siguran izvor financiranja i prijeti joj realna opasnost gašenja.
"Od 1. siječnja 2016. godine Bosanskohercegovačka televizija (BHRT) nema niti jedan siguran izvor financiranja i prijeti joj realna opasnost gašenja. Sukladno s pravilima struke i profesije RTV servis trebao bi slobodno oblikovati i odašiljati program u informativnom, obrazovnom i zabavnom programu promičući kulturne, povijesne, vjerske, umjetničke i druge vrijednosti triju konstitutivnih naroda u BiH, no to ipak nije slučaj, što je jasno rečeno i u prethodnim rezolucijama Europskog parlamenta.
Slobodna javna televizija, pluralizam medija i sloboda mišljenja preduvjeti su europskog puta BiH, ali i funkcioniranja svakog demokratskog društva, što u konačnici podrazumijeva i ravnopravnu medijsku zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u BiH gdje niti jedan od njih neće biti majoriziran. S obzirom na obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te na skoro predavanje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, na koji se način Europska komisija i Visoka predstavnica planiraju založiti da se pronađe adekvatan model financiranja Javnog RTV servisa? Također, kako Komisija planira osigurati provedbu ravnopravne zaposlenosti i programske zastupljenosti konstitutivnih naroda u Javnom RTV servisu?", napisala je Šuica.
U odgovoru u ime Europske komisije, povjerenik za proširenje Johannes Hahn je napisao kako Europska komisija pomno prati stanje medija u Bosni i Hercegovini te da će pružati financijsku pomoć i pomno pratiti pitanja povezana s audiovizualnom politikom i medijima.
"Europska komisija pomno prati stanje medija u Bosni i Hercegovini. Neovisne i stručne medijske kuće jedan su od najvažnijih čimbenika uspješnog, modernog demokratskog društva. Isto je tako u tom kontekstu važna uloga javnog RTV servisa. U izvješću o Bosni i Hercegovini za 2015. Komisija je preporučila da nacionalna nadležna tijela osiguraju funkcioniranje financijski stabilne i politički neovisne javne radiotelevizije u zemlji. U pogledu financijske stabilnosti i ubiranja radiotelevizijske pristojbe, članovi Odbora JRTS BiH trebaju pronaći najučinkovitiji i najprovediviji model ubiranja RTV pristojbe. Odgovorna nadležna tijela, kao i medijski regulator potiču se da osiguraju depolitiziran, troškovno učinkovit, neovisan i pouzdan javni servis koji djeluje u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Europska komisija nastavit će pružati financijsku pomoć i pomno pratiti pitanja povezana s audiovizualnom politikom i medijima, uključujući u okviru odgovarajućih pododbora za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadalje, Europska komisija će i dalje savjetovati Bosnu i Hercegovinu u pogledu politika radi usklađivanja s najboljim europskim praksama i pravnom stečevinom EU-a"', stoji u Hahnovom odgovoru.
http://www.federalna.ba/bhs/vijest/163540/voditeljica-hrvatske-epp-delegacije-u-ep-uputila-pismo
21-04-2016
Cilj ove konferencije jest otvoriti prostor maritimnoj baštini kao sastavnom dijelu hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Na inicijativu zastupnice Dubravke Šuice sljedećeg tjedna u Europskom parlamentu održat će se konferencija Hrvatska maritimna baština – nasljeđe za budućnost, a kao nastavak na prošlogodišnje izvješće Europskog parlamenta na temu “Integrirani pristup kulturnoj baštini u Europi”, u kojem je Dubravka Šuica bila jedna od izvjestiteljica.
Na konferenciji će se predstaviti kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem Ars Halieutica iz Komiže, na čelu s prof. dr. Joškom Božanićem. To je najstarija takva institucija u Hrvatskoj, osnovana s ciljem istraživanja materijalne i nematerijalne maritimne baštine Hrvatske kao mediteranske zemlje. Ars Halieutica poznata je po spašavanju posljednje komiške falkuše Cicibele (1986.), zatim po njezinoj obnovi i potom pripremi i gradnji replike za svjetsku izložbu 1997., po nastupu falkuše Comeza-Lisboa na EXPO 1998 u Lisabonu, te po sudjelovanju na mnogim festivalima mora diljem Europe.
Cilj ove konferencije jest otvoriti prostor maritimnoj baštini kao sastavnom dijelu hrvatske nacionalne kulturne baštine. Na konferenciji će osim stručnjaka sudjelovati i portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar, inicijatorica “2018. godine kao europske godine turizma i kulturne baštine”, te Christos Economou iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) u Europskoj komisiji. Prikazat će se i fotografije renomiranog hrvatskog fotografa Ive Pervana, a dubrovački kapetan Jadran Gamulin govorit će o svojim jedriličarskim iskustvima. Također će se prikazati i dva filma: Rota Palagruzona i Adriatic Adventure.
“Europa jest glavna turistička destinacija zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj, umjetničkoj, vjerskoj i povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i privlačnošću svog stila življenja. Očita je veza između kulturne baštine i kulturnog turizma koji predstavlja 40% cjelokupnog europskog turizma. Stoga mi je važno predstaviti i ovaj dio hrvatske kulturne baštine europskoj javnosti i institucijama Europske unije, kako bismo pronašli potporu u europskim fondovima i moguće partnere u programima maritimne kulturne baštine. Jako cijenim rad gospodina Božanića i njegovih kolega koji su se dokazali kao znalci i entuzijasti u očuvanju i promociji hrvatske maritimne baštine”, izjavila je Dubravka Šuica.
21-04-2016
Na inicijativu zastupnice Dubravke Šuice sljedećeg tjedna u Europskom parlamentu održat će se konferencija Hrvatska maritimna baština - nasljeđe za budućnost, a kao nastavak na prošlogodišnje izvješće Europskog parlamenta na temu "Integrirani pristup kulturnoj baštini u Europi", u kojem je Dubravka Šuica bila jedna od izvjestiteljica.
Na konferenciji će se predstaviti kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem Ars Halieutica iz Komiže, na čelu s prof. dr. Joškom Božanićem. To je najstarija takva institucija u Hrvatskoj, osnovana s ciljem istraživanja materijalne i nematerijalne maritimne baštine Hrvatske kao mediteranske zemlje. Ars Halieutica poznata je po spašavanju posljednje komiške falkuše Cicibele (1986.), zatim po njezinoj obnovi i potom pripremi i gradnji replike za svjetsku izložbu 1997., po nastupu falkuše Comeza-Lisboa na EXPO 1998 u Lisabonu, te po sudjelovanju na mnogim festivalima mora diljem Europe.
Cilj ove konferencije jest otvoriti prostor maritimnoj baštini kao sastavnom dijelu hrvatske nacionalne kulturne baštine. Na konferenciji će osim stručnjaka sudjelovati i portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar, inicijatorica "2018. godine kao europske godine turizma i kulturne baštine", te Christos Economou iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) u Europskoj komisiji. Prikazat će se i fotografije renomiranog hrvatskog fotografa Ive Pervana, a dubrovački kapetan Jadran Gamulin govorit će o svojim jedriličarskim iskustvima. Također će se prikazati i dva filma: Rota Palagruzona i Adriatic Adventure.
"Europa jest glavna turistička destinacija zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj, umjetničkoj, vjerskoj i povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i privlačnošću svog stila življenja. Očita je veza između kulturne baštine i kulturnog turizma koji predstavlja 40% cjelokupnog europskog turizma. Stoga mi je važno predstaviti i ovaj dio hrvatske kulturne baštine europskoj javnosti i institucijama Europske unije, kako bismo pronašli potporu u europskim fondovima i moguće partnere u programima maritimne kulturne baštine. Jako cijenim rad gospodina Božanića i njegovih kolega koji su se dokazali kao znalci i entuzijasti u očuvanju i promociji hrvatske maritimne baštine", izjavila je Dubravka Šuica.
20-04-2016
Potaknuta problematikom Javnog RTV servisa u BiH, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je u siječnju pismo Komisiji u kojem je napisala: "Od 1. siječnja 2016. godine Bosanskohercegovačka televizija (BHRT) nema niti jedan siguran izvor financiranja i prijeti joj realna opasnost gašenja. Sukladno s pravilima struke i profesije RTV servis trebao bi slobodno oblikovati i odašiljati program u informativnom, obrazovnom i zabavnom programu promičući kulturne, povijesne, vjerske, umjetničke i druge vrijednosti triju konstitutivnih naroda u BiH, no to ipak nije slučaj, što je jasno rečeno i u prethodnim rezolucijama Europskog parlamenta. Slobodna javna televizija, pluralizam medija i sloboda mišljenja preduvjeti su europskog puta BiH, ali i funkcioniranja svakog demokratskog društva, što u konačnici podrazumijeva i ravnopravnu medijsku zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u BiH gdje niti jedan od njih neće biti majoriziran. S obzirom na obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te na skoro predavanje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, na koji se način Europska komisija i Visoka predstavnica planiraju založiti da se pronađe adekvatan model financiranja Javnog RTV servisa? Također, kako Komisija planira osigurati provedbu ravnopravne zaposlenosti i programske zastupljenosti konstitutivnih naroda u Javnom RTV servisu?"
U odgovoru u ime Europske komisije, povjerenik za proširenje Johannes Hahn je napisao: "Europska komisija pomno prati stanje medija u Bosni i Hercegovini. Neovisne i stručne medijske kuće jedan su od najvažnijih čimbenika uspješnog, modernog demokratskog društva. Isto je tako u tom kontekstu važna uloga javnog RTV servisa. U izvješću o Bosni i Hercegovini za 2015. Komisija je preporučila da nacionalna nadležna tijela osiguraju funkcioniranje financijski stabilne i politički neovisne javne radiotelevizije u zemlji. U pogledu financijske stabilnosti i ubiranja radiotelevizijske pristojbe, članovi Odbora JRTS BiH trebaju pronaći najučinkovitiji i najprovediviji model ubiranja RTV pristojbe. Odgovorna nadležna tijela, kao i medijski regulator potiču se da osiguraju depolitiziran, troškovno učinkovit, neovisan i pouzdan javni servis koji djeluje u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Europska komisija nastavit će pružati financijsku pomoć i pomno pratiti pitanja povezana s audiovizualnom politikom i medijima, uključujući u okviru odgovarajućih pododbora za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadalje, Europska komisija će i dalje savjetovati Bosnu i Hercegovinu u pogledu politika radi usklađivanja s najboljim europskim praksama i pravnom stečevinom EU-a".
19-04-2016
17-04-2016
Izborni je dan u HDZ-u- Najveća stranka vladajuće koalicije očituje se o svom predsjedniku Tomislavu Karamarku. Članovi HDZ-a biraju predsjednika stranke prvi put po principu "jedan član - jedan glas".
Za DNenik HRT-a zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica:
17-04-2016
Danas se održavaju unutarstranački izbori za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Potpredsjednica HDZ-a i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je točno u podne na biračkom mjestu u Dubrovniku svojim glasom još jednom podržala trenutnog predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Članovi HDZ-a biraju predsjednika stranke prvi put po principu "jedan član - jedan glas", na biračkim mjestima u gradskim, općinskim i područnim izbornim povjerenstvima, do 19 sati.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
