Zastupnica Dubravka Šuica osvrnula se na upite novinara i građana o navodnoj zabrani upotrebe autohtonog sjemenja u privatnim vrtovima. Naime, na nekoliko objava na današnjem Twitteru i nekim hrvatskim portalima moglo se pročitati da će Europska komisija zabraniti autohtone i stare sorte sjemenja te sadnju i uzgoj rijetkih sorti.

"Građani ne trebaju biti zabrinuti jer se radi o poveznicama na članak Novog Lista od 2. svibnja 2013., a identičan se sadržaj može pročitati i u današnjem Glasu Istre. Istina je da je prijedlog bio razmatran u Europskom parlamentu, međutim, senzacionalistički članci previdjeli su dio prijedloga od 6. svibnja 2013. koji izričito navodi da upotreba sjemena u privatnim vrtovima nije obuhvaćena zakonodavstvom EU-a i privatni vrtlari mogu i dalje kupiti bilo koji biljni materijal i prodavati svoje sjeme u malim količinama", poručila je Dubravka Šuica, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu. Štoviše, vrtlari mogu razmjenjivati sjeme s drugim privatnim vrtlarima i to  ne podliježe pravilima u prijedlogu propisa, navodi se u priopćenju Europske komisije istog datuma.

No, famozni prijedlog Europske komisije, također poznat kao "seed regulation", konačno je odbijen je Europskom parlamentu (650 glasova protiv), zbog zabrinutosti da će Komisiji dati previše snage, zbog velikog broja tzv. "delegiranih akata", a da zemljama članicama neće omogućiti krojenje novih pravila prema njihovim potrebama.

Obzirom da je nakon toga Europska komisije odbila povući svoj prijedlog teksta i predložiti novi, poboljšani tekst, Parlament je zatvorio proceduru prvog čitanja i poslao svoj stav u Vijeće EU. Ipak, 7. ožujka 2015. Komisija je povukla svoj prijedlog.

Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica zajedno sa zastupnicima iz Hrvatske i u suradnji sa Academiom Cravaticom pokrenula je u Europskom parlamentu ‘pisanu izjavu’ (Written declaration) u kojoj poziva Europsku komisiju da uvede Europski dan kravate kako bi taj otmjeni odjevni predmet bio priznat kao dio europske kulturne baštine, identiteta, komunikacije i dizajna te kako bi europski narodi mogli očuvati i učvrstiti međusobne veze i veze s ostatkom svijeta budući da se kravata istodobno percipira kao hrvatska, europska i svjetska.

Osim hrvatskih zastupnika, inicijativu su podržali i kolege iz Njemačke, Bugarske, Slovenije i ostalih zemalja te obzirom da već postoji tradicija prema kojoj svaka država koja predsjedava Vijećem izdaje svoju posebnu kravatu, koja se nosi kako bi se obilježilo predsjedanje te države, moglo bi se reći da se kravata također smatra simbolom EU-a. Ukoliko tijekom slijedeća tri mjeseca više od polovine europarlamentaraca, odnosno njih 376, potpiše ovu pisanu izjavu, prema pravilima Europskog parlamenta ona se dostavlja Europskoj komisiji i Vijeću na razmatranje.

Kravatu, elegantan rubac koji su kao dio uniforme oko vrata nosili hrvatski vojnici, prihvatio je francuski dvor te je ona s vremenom postala nezaobilazan odjevni predmet čija je popularnost postupno rasla u Europi i diljem svijeta. U 17. stoljeću Europom su kravatu pronijeli hrvatski konjanici, a 1643. Luj XIII. uspostavio je i pukovniju „Royal-Croates” koju je Luj XIV. preimenovao u „Royal-Cravates”. Kravata je već dugo tipična za Europljane i predstavlja europski duh i europske vrijednosti, a s vremenom je postala simbolom europske mode. U skladu sa Odlukom Hrvatskog sabora iz 2008. godine u Hrvatskoj se 18. listopada obilježava “Dan kravate” u svrhu promocije identiteta najpoznatijeg hrvatskog suvenira i svojevrsnog sinonima za Hrvatsku.

“Hrvatsku želimo ‘brandirati’ na raznim područjima pa je i ovo jedan od načina kako možemo doprinijeti sveukupnoj pozitivnoj slici naše Hrvatske”, poručila je zastupnica Dubravka Šuica.

http://fenix-magazin.de/hrvatska-kravata-kao-dio-europske-kulturne-bastine/

Europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ) pokrenula je u EU parlamentu, zajedno sa zastupnicima iz Hrvatske i u suradnji s Academijom Cravaticom, 'pisanu izjavu' u kojoj poziva Europsku komisiju da uvede Europski dan kravate kako bi taj otmjeni odjevni predmet bio priznat kao dio europske kulturne baštine, identiteta, komunikacije i dizajna te kako bi europski narodi mogli očuvati i učvrstiti međusobne veze te veze s ostatkom svijeta jer se kravata istodobno percipira kao hrvatska, europska i svjetska, izvijestili su iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke u EU parlamentu

'Hrvatsku želimo brendirati na raznim područjima pa je i ovo jedan od načina na koji možemo doprinijeti sveukupnoj pozitivnoj slici naše zemlje', poručila je Šuica.

Klub zastupnika EPP-a priopćio je da su, osim hrvatskih zastupnika, inicijativu podržali 'kolege iz Njemačke, Bugarske, Slovenije i ostalih zemalja te s obzirom da već postoji tradicija prema kojoj svaka država koja predsjeda Vijećem izdaje svoju posebnu kravatu, koja se nosi kako bi se obilježilo predsjedanje te države, moglo bi se reći da se kravata također smatra simbolom EU-a'.

Ukoliko tijekom sljedeća tri mjeseca više od polovine europarlamentaraca, odnosno njih 376, potpiše ovu pisanu izjavu, prema pravilima Europskog parlamenta ona se dostavlja Europskoj komisiji i Vijeću na razmatranje.

Kravatu, elegantan rubac koji su kao dio uniforme oko vrata nosili hrvatski vojnici, prihvatio je francuski dvor te je ona s vremenom postala nezaobilazan odjevni predmet čija je popularnost postupno rasla u Europi i diljem svijeta, podsjećaju iz EPP-a, dodajući da su u 17. stoljeću Europom kravatu pronijeli hrvatski konjanici, a 1643. Luj XIII uspostavio je i pukovniju Royal-Croates koju je Luj XIV preimenovao u Royal-Cravates.

'Kravata je već dugo tipična za Europljane i predstavlja europski duh i europske vrijednosti, a s vremenom je postala simbolom europske mode. U skladu s odlukom Hrvatskog sabora iz 2008. godine, u Hrvatskoj se 18. listopada obilježava Dan kravate u svrhu promocije identiteta najpoznatijeg hrvatskog suvenira i svojevrsnog sinonima za Hrvatsku', podsjećaju u EPP-u.

http://m.tportal.hr/vijesti/426957/Suica-u-Bruxellesu-pokrece-Europski-dan-kravate.html

Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica zajedno sa zastupnicima iz Hrvatske i u suradnji sa Academiom Cravaticom pokrenula je u Europskom parlamentu 'pisanu izjavu' (Written declaration) u kojoj poziva Europsku komisiju da uvede Europski dan kravate kako bi taj otmjeni odjevni predmet bio priznat kao dio europske kulturne baštine, identiteta, komunikacije i dizajna te kako bi europski narodi mogli očuvati i učvrstiti međusobne veze i veze s ostatkom svijeta budući da se kravata istodobno percipira kao hrvatska, europska i svjetska.

Osim hrvatskih zastupnika, inicijativu su podržali i kolege iz Njemačke, Bugarske, Slovenije i ostalih zemalja te obzirom da već postoji tradicija prema kojoj svaka država koja predsjedava Vijećem izdaje svoju posebnu kravatu, koja se nosi kako bi se obilježilo predsjedanje te države, moglo bi se reći da se kravata također smatra simbolom EU-a. Ukoliko tijekom slijedeća tri mjeseca više od polovine europarlamentaraca, odnosno njih 376, potpiše ovu pisanu izjavu, prema pravilima Europskog parlamenta ona se dostavlja Europskoj komisiji i Vijeću na razmatranje.

Kravatu, elegantan rubac koji su kao dio uniforme oko vrata nosili hrvatski vojnici, prihvatio je francuski dvor te je ona s vremenom postala nezaobilazan odjevni predmet čija je popularnost postupno rasla u Europi i diljem svijeta. U 17. stoljeću Europom su kravatu pronijeli hrvatski konjanici, a 1643. Luj XIII. uspostavio je i pukovniju „Royal-Croates” koju je Luj XIV. preimenovao u „Royal-Cravates”. Kravata je već dugo tipična za Europljane i predstavlja europski duh i europske vrijednosti, a s vremenom je postala simbolom europske mode. U skladu sa Odlukom Hrvatskog sabora iz 2008. godine u Hrvatskoj se 18. listopada obilježava "Dan kravate" u svrhu promocije identiteta najpoznatijeg hrvatskog suvenira i svojevrsnog sinonima za Hrvatsku.

"Hrvatsku želimo 'brandirati' na raznim područjima pa je i ovo jedan od načina kako možemo doprinijeti sveukupnoj pozitivnoj slici naše Hrvatske'', poručila je zastupnica Dubravka Šuica.