Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
19-04-2016
Zastupnici Europskog parlamenta u posjeti su Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (International Maritime Organization – IMO) u Londonu, u sklopu misije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Članovi misije su Jytte Guteland (S&D), Dubravka Šuica (EPP), Jose Inacio Faria (ALDE) i Bas Eickhout (Greens).
Zastupnici sudjeluju na 69. sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša (Marine Environment Protection Committee), a glavne teme su smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova, zagađenje zraka i energetska učinkovitost te prihvaćanje aneksa Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, poznate po kratici "MARPOL" (maritime polution).
Zastupnici su se susreli s glavnim tajnikom IMO-a, Kitackom Limom (Južna Koreja), zatim s predstavnicima trećih zemalja koje su u registru IMO-a (Bahami, Japan, Liberija, Singapur i Cookovi otoci). Razgovarali su i s predstavnicima brodarske industrije poput ECSA-e (Europskog udruženja brodara), Intertanka, Intercarga i BIMCO-a. Treba istaknuti i razgovor s predstavnicima civilnog društva, poput Seas At Risk i Clean Air Task Force, koji se bave prometom i očuvanjem okoliša na ugroženim morima.
"Ovo je prvi sastanak ove vrste nakon klimatskog sporazuma u Parizu COP 21 na kojem su se države dogovorile o ciljevima. Poznato je da se EU jako zalagala da odredba o emisijama iz zračnog i pomorskog prometa bude sastavnim dijelom Pariškog sporazuma, ali nisu se sve stranke složile. Posebno zabrinjava projekcija da će do 2050. godine emisije CO2 s brodova biti šest puta veće nego 1990. Stoga je neophodno da i brodarski sektor doprinese globalnim naporima kako bi se ispunili ciljevi klimatske politike. Zato smo iskoristili bilateralne sastanke kako bismo promovirali ambiciozne mjere poput prikupljanja podataka o potrošnji goriva, energetskoj učinkovitosti i punoj primjeni tih mjera, a sve kako bi i brodarska industrija sudjelovala u globalnim naporima oko smanjenja emisija i smanjila globalno zatopljenje na ispod 2 stupnja Celzijeva.", izjavila je Dubravka Šuica.
IMO je specijalizirana organizacija UN-a osnovana Konvencijom UN-a 1948, odgovorna za reguliranje međunarodnog pomorskog prometa i ima isključivo savjetodavnu ulogu. Cilj i svrha ove organizacije jest razmjena informacija između vlada te njihova suradnja u pomorskim pitanjima, briga o sigurnosti na moru, te izrada i pomaganje u izradi normi koje se odnose na sigurnost te uklanjanje diskriminacije i nepotrebnih ograničenja na moru koje uvode pojedine vlade.
Misija će završiti u srijedu razmjenom mišljenja s predstavnicima nizozemskog predsjedništva i država članica Europske unije.
15-04-2016
14-04-2016
Europski parlament u Strazburu usvojio je još jednu rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Sadrži 48 točaka, a njom su europski parlamentarci između ostalog iznijeli i zaključke koje donosimo u nastavku.
- Izražava se duboka zabrinutost zbog izjava ministra unutarnjih poslova Republike Srpske o budućoj obuci jedinica specijalne policije Republike Srpske u Ruskoj Federaciji;
- Apelira na političke i vjerske vođe da se suzdrže od razdorne nacionalističke i secesionističke retorike;
- Naglašava da je funkcionalno i stabilno pravosuđe; zabrinut je zbog povećanog pritiska političkih aktera na pravosuđe;
- Potiče članove radne skupine za pripremu izmjena i dopuna izbornog zakona Bosne i Hercegovine;
- Poziva vlasti da pripreme akcijski plan za provedbu strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2015. – 2020;
- Žali zbog toga što nema napretka u izvršenju presuda u predmetima Sejdić-Finci i Zornić;
Kako god pred bh. vlastima je još mnogo posla. Ističe to i europski komesar za proširenje Johannes Hahn.
"Bosna i Hercegovina mora dalje provoditi reforme, to je ključni uvjet da BiH postane član Europske unije, to je u interesu njenih građana".
A kandidatski status naša zemlja mogla bi dobiti već 2017. U takav scenarij vjeruje i izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda , koji je i podnositelj nove rezolucije.
"Trebamo i političke i ekonomske reforme, BiH se treba boriti protiv korupcije i terorirzma, treba poštivati temeljna prava i prava medija".
Na tom putu BiH ima podršku svojih zapadnih susjeda. Naime, europarlamentarci iz Hrvatske zatražili su da se bez odlaganja procesuira zahtjev BiH za članstvo. No naglašavaju: "Puno je posla pred Bosnom i Hercegovinom, pred njenim vlastima, ali imaju veliku poptoru u nama u predstavnicima EU parlamenta, stalo nam je da svi narodi budu ravnopravni, ovdje prije svega mislim na hrvatski narod", istakla je Dubravka Šuica, zastupnica iz Hrvatske.
"Prije svega očekujemo konačan dogovor vezan za mehanizam koordinacije, druga dva ključna preduvjeta za napredak cjelovita provedba reformske agende te adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tek se trebaju dogoditi", naglasio je Tonino Picula.
"Potrebno je također da se kohezija i funkcionalnost zemlje osigura i spriječe dezingretacijski trendovi osobito iz Republike Srpske", stav je Andreja Plenkovića.
No, većina zastupnika izrazila je i zabrinutost zašto se u Briselu u posljednje vrijeme tek rijetko pominje novo proširenje Unije.
Stoga izvjestitelj za našu zemlju poručuje: "Treba učiniti nešto za Bosni u Hercegovinu, onda ćete imati potporu svih država za ujedinjenu Europu".
http://ba.n1info.com/a91172/Vijesti/Vijesti/BiH-na-putu-ka-EU.html
15-04-2016
Hrvatska neće popustiti Srbiji i branit će svoje interese. Izjavila je to jučer u Otvorenom Dubravka Šuica dok je Marijana Petir pojasnila da je sporni zakon susjedne države prijetnja za čak 300 hrvatskih branitelja koji se nalaze na optužnicama, a da to ni ne znaju.
Srbijanski zakon kojim ta država ima nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina s područja bivše Jugoslavije, a zbog kojeg joj je Hrvatska blokirala pregovore s Europskom unijom, mora se promijeniti ili ukinuti. Složili su se s tim i domaći i srpski stručnjaci u HRT-ovom Otvorenom ističući kako bez takvog rješenja nema ni regionalne suradnje.
Dramatičnost tog zakona pojasnila je europarlamentarka Marijana Petir na slučaju Veljka Marića. Pritom je istaknula da Marić nije uhićen po prelasku granice već otet, jer tada za njim nije bila ni raspisana tjeralica. Proučavajući njegov slučaj, Petir je otkrila problem spornog zakona kojim je Srbija uzela ulogu malog Haaga. Zakon je pravni hibrid, Srbija si uzima ovlasti UN-a, a to su potvrdile i pravne analize koju je Petir, uz podršku većine hrvatskih europskih zastupnika, dostavila Europskoj komisiji.
“Poslane analize očito su imale efekta jer je Marić izručen Hrvatskoj nakon tri dana, ali je bjelovarski sud samo potvrdio odluku beogradskog, bez ponovnog suđenja – što je sramota bivšeg ministra pravosuđa”, komentirala je Petir.
“Pusić me odbila kad sam tražila da ukidanje spornih članaka zakona unesu kao mjerilo za Srbiju”
Razočarana je reakcijom bivše Vlade koja nije postavila ukidanje članka 2 i 3 zakona kao mjerilo za poglavlje 23 Srbiji.
Tadašnja vlada otvoreno je rekla da Hrvatska Srbiji neće postavljati nikakve uvjete, što Petir kaže da je pogrešno. “Taj zakon je prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koji se nalaze u optužnicama Republike Srbije, a za to ne znaju. Ministarstvo pravosuđa ima ta imena. Bivši pomoćnik tadašnjeg ministra pravosuđa odbio ih je obavijestiti”, rekla je Petir.
Spomenutu pravnu analizu Petir kaže da je poslala i tadašnjem premijeru Milanoviću, no nikada nije dobila odgovor, dok ju je bivši državni odvjetnik Cvitan podržao. Istaknula je koliko je važno reći hrvatskim braniteljima koji se nalaze u tajnim optužnicama koji su jer bi, u suprotnome, mogli zavšriti kao Veljko Marić prilikom prelaska granice. Također je rekla da ju je tadašnja ministrica Vesna Pusić odbila kada je od nje tražila da hrvatska traženja spram spornog zakona unese kao mjerilo pri otvaranju Poglavlja 23 pri pregovorima Srbije s EU.
“Nećemo popustiti, branit ćemo naše interese”
I bivši predsjednik BiH Ejup Ganić iznio je svoj primjer opisujući kako je uhićen u Londonu po difuznoj potjernici. “One su prave tajne, ne znate tko ih je raspisao ni kada,a za nju nije potreban nikakav dokaz, već samo opis. Zaključak londonskog suda bio je da je Srbija zloupotrijebila britansko pravosuđe u svoju korist, tj. da bi ga proganjala zbog političkog neslaganja”, rekao je Ganić.
Europarlamentarka Dubravka Šuica je kazala da že Hrvatska braniti svoje interese i u ovom slučaju neće popustiti. “Ako Srbija želi ući u EU, Hrvatska želi biti od pomoći, ali ovakav zakon apsolutno je neprihvatljiv. Srbija ne može biti policajac u ovom dijelu Europe. Bez obzira što zakon nije dio acquisa, moraju ga anulirati”, kazala je Šuica.
15-04-2016
O SRPSKOM Zakonu o regionalnoj nadležnosti za suđenja za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije, u Otvorenom su razgovarali Marijana Petir, Joško Klisović i Dubravka Šuica.
Na početku emisije SDP-ovac Klisović je kazao kako "non paper" ne predstavlja službeni stav te nije pravni dokument.
"Ne bih rekao da je ono što piše u dokumentu odbijenica Hrvatske. U većini zakonodavstava svijeta postoje elementi univerzalne jurisdikcije. Srbija je svojim zakonom zaobišla cijeli put suradnje pravne pomoći između dviju zemalja. Takvo ponašanje Srbije nije prihvatljivo i nije uobičajeno nigdje u svijetu", kazao je Klisović.
Dubravka Šuica rekla je da je riječ o pravnom bastardu.
"Neprihvatljiv zakon"
"Srbija želi ući u EU i mi joj želimo pomoći, ali ovaj zakon je neprihvatljiv. Srbija ne može biti policajac na ovom području i Srbija mora anulirati taj zakon. Nema te zemlje u Europe kojoj je više stalo do dobrih odnosa sa Srbijom i regijom od Hrvatske", kazala je Šuica.
Nataša Kandić, izvršna direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo kazala je kako je spomenuti zakon štetan za regionalnu suradnju.
"Srbija si je uzela regionalnu nadležnost za sve ratne zločine pa se postavlja pitanje koji je razlog za takvu odluku. Taj zakon Srbiju dovodi u neugodnu situaciju. To nije dobar princip. Srbija mora ispraviti taj zakon", kazala je Kandić i dodala kako misli da je situacija s nacionalnim manjinama u Srbiji normalna.
"Srbija kao mali Haag"
Marijana Petir je rekla kako je Veljko Marić otet na srpskoj granici.
"Srbija si je uzela ulogu malog Haaga i ovlasti Ujedinjenih naroda. Razgovarala sam sa Vesnom Pusić o tome i ona mi je rekla kako Hrvatska Srbiji neće postavljati nikakve uvjete. Pozivam da se Mariću omogući adekvatno liječenje jer on u suprotnom neće dobro završiti, a to nije sudbina koju bi jedan hrvatski branitelj trebao doživjeti. Ovaj zakon je prijetnja za jedno 300 branitelja koji mogu biti oteti ako prijeđu granicum, a za to ni ne znaju. Ministarstvo pravosuđa ima te podatke i nisu upozorili ljude. Ovo nije bilateralno pitanje jer se ovaj zakon odnosi na sve hrvatske branitelje, a ne samo one koji dolaze iz Hrvatske", kazala je Petir.
Ejup Ganić, bivši predsjednik Federacije BiH, temeljem srbijanske tjeralice uhićen je 1. ožujka 2010. na londonskom aerodromu.
"Postoje dvije vrste potjernica - crvene koje idu preko Interpola i difuzne odnosno tajne na temelju koje sam ja uhićen. Ovaj srpski zakon sve vraća u 90-e", rekao je Ganić.
Petir i Klisović sukobili su se oko uloge bivše vlade u sprječavanju Srbije u provođenju zakona. Klisović tvrdi da se problem pokušao riješiti bilateralnom suradnjom, dok je Petir kazala kako je to pitanje ljudskih prava.
"Srbija ne može nastaviti svoj europski put dok ne izmijeni sporne članke te moraju promijeniti svoje ponašanje prema Hrvatima, naročito prema onima u Vojvodini. Moramo blokirati Srbiju sve dok se ona ne okrene dobrosusjedskim odnosima" , rekla je Petir.
15-04-2016
Non paper je nepostojeći i neslužbeni te lobistički papir Europske komisije i ono što piše u njemu nije odbijenica Hrvatskoj.
Zakon o regionalnoj jurisdikciji je protivan regionalnoj suradnji, ne odgovara pregovorima i Srbija ga mora izmijeniti ukoliko želi ući u EU, istaknuo je zamjenik bivše ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović večeras u Otvorenom, komentirajući zajedno s europarlamentarkama Dubravom Šuicom i Marijanom Petir te Natašom Kandić, zaključke napisane u takozvanom non paperu, te susjedske odnose Hrvatske i Srbije.
Na pitanje zašto je riječ o pravnom bastardu te što je to uopće Zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Klisović je napomenuo da je Srbija taj Zakon skratila na regionalnu jurisdikciju.
„U većini zakonodavstava ima elemenata univerzalne jurisdikciji ako je riječ o teškom djelu. Njime su zaobišli cijeli put pravne suradnje između dvije države, nisu išli preko državnog odvjetnika što je neprihvatljivo“, ocijenio je Klisović.
I europarlamentarka Dubravka Šuica ocijenila je da je non paper neprihvatljiv dokument.
„Srbija želi poštivati EU vrijednosti i mi joj želimo pomoći u tome, ali Zakon je potpuno neprihvatljiv. On je za internu uporabu. Srbija treba shvatiti da ne može biti policajac u ovom dijelu Europe, Hrvatska ne treba imati nikakav kompleks jer je punopravna članica EU te nema razloga da se stvaraju tenzije oko toga“, rekla je Šuica.
Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, ocijenila je da je spomenuti Zakon „štetan za regionalnu suradnju“.
Gledajući iz kuta za ljudska prava, takav instrument u procesu suočavanja s prošlošću je upitan. Važno je da svaka država sudi svojim državljanima, no kada jedna država uzima sebi regionalnu nadležnost za sve ratne zločine, postavlja se pitanje koji je njen motiv i razlog za to. Taj zakon dovodi Srbiju u neugodnu situaciju kao u slučaju s kosovskim Albancima kada se nađu na teritoriju Srbije. Bivše Jugoslavije više nema i svaka država u interesu vladavine prava mora procesuirati ratni zločin ukoliko je do toga došlo, naglasila je Kandić, dodavši da tim zakonom „Srbija izbjegava suditi svojim građanima za ratne zločine te se želi predstaviti kao regionalna sila“.
Europarlamentarka Marijana Petir podsjetila je da je hrvatski branitelj Veljko Marić zbog spomenutog Zakona otet na srbijanskoj granici, ne uhićen jer nije bila raspisana tjeralica.
„Tim je Zakonom Srbija sebi pripisala funkciju malog Haaga te pomiješala univerzalnu i regionalnu jurisdikciju. Marić je srećom transferiran u Hrvatsku, no razočarao me potez tadašnje Vlade i pravosuđa. On je transferiran u zatvor jer je bjelovarski sud samo potvrdio presudu beogradskog suda. To je sramota bivšeg ministra pravosuđa“, istaknula je Petir.
Naglasila je da je Zakon o regionalnoj jurisdikciji prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koliko postoji optužnica u Srbiji.
„Hrvatskom ministarstvu su bila poznata ta imena 300 hrvatskih branitelja, no njih nitko nije obavijestio iz ministarstva o tome. Ovo nije bilateralno pitanje jer se zakon odnosi na sve hrvatske branitelje koji dolaze iz 17 drugih država EU, što znači da i oni mogu biti oteti od Srbije“, naglasila je Petir.
Klisović je na to dodao da je bivša ministrica Pusić razgovarala o spornom zakonu s predsjednikom Dačićem u Zagrebu koji je rekao da će ukinuti taj zakon ukoliko to od Srbije zatraži Europska komisija.
„U skladu s regionalnom suradnju smo pokušali objasniti zašto to ne valja, kada nisu to htjeli prihvatiti, nakon toga smo se okrenuli EU i Komisiji u čemu je problem. EK ne donosi odluku, već države članice“, rekao je Klisović.
„Želimo da Srbija ispuni kriterije. Poglavlje 23 se bavi političkim pitanjima, ima prostora za naše traženje da Srbija ispuni naše uvjete. Ne radimo ono što su Slovenci radili nama, ovdje se radi o dobrosusjedskim odnosima koje mi želimo i vjerujem da će ih Srbija ispuniti“, zaključila je Šuica.
Na pitanje zašto je riječ o pravnom bastardu te što je to uopće Zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Klisović je napomenuo da je Srbija taj Zakon skratila na regionalnu jurisdikciju.
„U većini zakonodavstava ima elemenata univerzalne jurisdikciji ako je riječ o teškom djelu. Njime su zaobišli cijeli put pravne suradnje između dvije države, nisu išli preko državnog odvjetnika što je neprihvatljivo“, ocijenio je Klisović.
I europarlamentarka Dubravka Šuica ocijenila je da je non paper neprihvatljiv dokument.
„Srbija želi poštivati EU vrijednosti i mi joj želimo pomoći u tome, ali Zakon je potpuno neprihvatljiv. On je za internu uporabu. Srbija treba shvatiti da ne može biti policajac u ovom dijelu Europe, Hrvatska ne treba imati nikakav kompleks jer je punopravna članica EU te nema razloga da se stvaraju tenzije oko toga“, rekla je Šuica.
Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, ocijenila je da je spomenuti Zakon „štetan za regionalnu suradnju“.
Gledajući iz kuta za ljudska prava, takav instrument u procesu suočavanja s prošlošću je upitan. Važno je da svaka država sudi svojim državljanima, no kada jedna država uzima sebi regionalnu nadležnost za sve ratne zločine, postavlja se pitanje koji je njen motiv i razlog za to. Taj zakon dovodi Srbiju u neugodnu situaciju kao u slučaju s kosovskim Albancima kada se nađu na teritoriju Srbije. Bivše Jugoslavije više nema i svaka država u interesu vladavine prava mora procesuirati ratni zločin ukoliko je do toga došlo, naglasila je Kandić, dodavši da tim zakonom „Srbija izbjegava suditi svojim građanima za ratne zločine te se želi predstaviti kao regionalna sila“.
Europarlamentarka Marijana Petir podsjetila je da je hrvatski branitelj Veljko Marić zbog spomenutog Zakona otet na srbijanskoj granici, ne uhićen jer nije bila raspisana tjeralica.
„Tim je Zakonom Srbija sebi pripisala funkciju malog Haaga te pomiješala univerzalnu i regionalnu jurisdikciju. Marić je srećom transferiran u Hrvatsku, no razočarao me potez tadašnje Vlade i pravosuđa. On je transferiran u zatvor jer je bjelovarski sud samo potvrdio presudu beogradskog suda. To je sramota bivšeg ministra pravosuđa“, istaknula je Petir.
Naglasila je da je Zakon o regionalnoj jurisdikciji prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koliko postoji optužnica u Srbiji.
„Hrvatskom ministarstvu su bila poznata ta imena 300 hrvatskih branitelja, no njih nitko nije obavijestio iz ministarstva o tome. Ovo nije bilateralno pitanje jer se zakon odnosi na sve hrvatske branitelje koji dolaze iz 17 drugih država EU, što znači da i oni mogu biti oteti od Srbije“, naglasila je Petir.
Klisović je na to dodao da je bivša ministrica Pusić razgovarala o spornom zakonu s predsjednikom Dačićem u Zagrebu koji je rekao da će ukinuti taj zakon ukoliko to od Srbije zatraži Europska komisija.
„U skladu s regionalnom suradnju smo pokušali objasniti zašto to ne valja, kada nisu to htjeli prihvatiti, nakon toga smo se okrenuli EU i Komisiji u čemu je problem. EK ne donosi odluku, već države članice“, rekao je Klisović.
„Želimo da Srbija ispuni kriterije. Poglavlje 23 se bavi političkim pitanjima, ima prostora za naše traženje da Srbija ispuni naše uvjete. Ne radimo ono što su Slovenci radili nama, ovdje se radi o dobrosusjedskim odnosima koje mi želimo i vjerujem da će ih Srbija ispuniti“, zaključila je Šuica.
14-04-2016
Europski parlament odobrio je u četvrtak novu direktivu koja regulira uporabu podataka o putnicima (PNR) u svrhu prevencije, otkrivanja, istraživanja i procesuiranja terorističkih i teških kaznenih djela. Direktiva će obvezati zrakoplovne tvrtke da predaju podatke svojih putnika nacionalnim tijelima za sve letove iz trećih zemalja u EU i obratno.
"Usvojili smo novi važan alat u borbi protiv terorista i krijumčara. Prikupljanjem, dijeljenjem i analizom PNR podataka naše obavještajne agencije mogu otkriti obrasce sumnjivog ponašanja koje onda treba pratiti. PNR nije čarobni štapić, ali zemlje koje imaju nacionalne PNR sustave dokazale su da je PNR djelotvoran", rekao je izvjestitelj Parlamenta, Timothy Kirkhope (ECR, Velika Britanija).
"Prikupljanje i pohranjivanje podataka ljudi izazvalo je razumljive zabrinutosti, ali ovaj zakon je razmjeran rizicima s kojima se suočavamo. Vlade EU-a moraju sada početi s provedbom ovog sporazuma", dodao je Kirkhope.
Države članice će morati osnovati " odjel za informacije o putnicima" (PIU) koje će upravljati PNR podacima prikupljenima od zračnih prijevoznika. Podaci bi bili zadržani na razdoblje od pet godina: u izvornom obliku prvih šest mjeseci, a zatim "skriveni", što znači da bi se sakrili određene određeni podaci iz kojih bi se izravno mogao identificirati ispitanik, kao što su ime, adresa i kontakt podaci.
PIU bi bio nadležan za prikupljanje, pohranu i obradu podataka iz PNR-a, te za prijenos nadležnim tijelima, kao i za razmjenu podataka s PIU-ovima drugih država članica i Europolom. Direktiva navodi da bi se ti prijenosi podataka trebali provesti samo na temelju načela "od slučaja do slučaja" i isključivo za specifične potrebe "sprječavanja, otkrivanja, istrage i procesuiranja terorističkih djela ili teških kaznenih djela".
Direktiva će se primjenjivati na sve letove iz trećih zemalja u EU i obratno, ali i na letove unutar EU. Ako država članica odluči primijeniti ovu Direktivu na letove unutar EU-a, u pisanom obliku mora obavijestiti Komisiju. EU članice mogu se odlučiti za prikupljanje i obradu PNR podatka od putničke agencije i organizatora turističkih putovanja koji pružaju usluge povezane s putovanjima, uključujući rezervacije letova za koje prikupljaju i obrađuju podatke iz PNR-a.
Zaštitne mjere za čuvanje podataka
- Nacionalni PIU imenuje službenika za zaštitu podataka zaduženog za praćenje obrade podataka iz PNR-a i provedbu odgovarajućih zaštitnih mjera.
- Pristup potpunom PNR skupu podataka, koji omogućuje korisnicima da odmah identificiraju nositelja podataka, odobrilo bi se nakon početnog razdoblja zadržavanja samo pod vrlo strogim i ograničenim uvjetima.
- Sva obrada PNR podataka treba biti prijavljena ili dokumentirana
- Države članice zabranjuju obradu podataka iz PNR-a kojima se otkrivaju rasa ili etničko podrijetlo osobe, njezini politički stavovi, vjera ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, zdravstveno stanje ili seksualni život ili spolna orijentacija.
Preispitivanje
Komisija će provesti preispitivanje svih elemenata ove Direktive dvije godine od prijenosa u nacionalno zakonodavstvo, a pri provedbi tog preispitivanja, Komisija će posebno voditi računa o: pridržavanju primjenjivih standarda zaštite osobnih podataka, duljini razdoblja čuvanja podataka,učinkovitosti razmjene podataka između država članica, te o potrebi i proporcionalnosti prikupljanja i obrade podataka iz PNR-a.
Sljedeći korak
Nakon što je EP odobrio prijedlog, on sada mora biti službeno odobren od strane Vijeća. Nakon što je objavljen u Službenom listu Europske unije, zemlje članice imat će dvije godine da ovaj zakon prenesu o svoje nacionalno zakonodavstvo.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
