Ususret sutrašnjoj konferenciji Europski put Bosne i Hercegovine: izazovi i perspektive u Zagrebu, i posjetu vanjsko-političkog odbora Europskog parlamenta Mostaru i Sarajevu sljedećeg tjedna, danas je u Strasbourgu održana razmjena mišljenja s Denisom Zvizdićem,  predsjednikom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Potpredsjednica Delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH Dubravka Šuica zahvalila je g. Zvizdiću na iznesenim podacima o pozitivnim pomacima  u BiH na socio-ekonomskom planu. Složila se da su se prioriteti BiH promijenili  i da su ekonomska situacija i gospodarski oporavak u prvom planu. Također, upitala je g. Zvizdića o stavovima Republike Srpske prema integraciji u Europsku uniju:  ''Svidjelo mi se što ste rekli da je brzina integracija glavna determinanta općeg napretka. Također, budući da ste izjavili da dobro surađujete i usklađujete svoju politiku na svim razinama vlasti u BiH, uključujući i Republiku Srpsku, interesira me je li Republika Srpska doživljava europske integracije kao slabljenje svoje moći ili se zaista nalazi na europskom putu o kojemu ste nam danas govorili?''

G. Zvizdić odgovorio je da  su pristupanje Europskoj uniji podržali svi lideri političkih stranaka u BiH, Predsjedništvo i oba doma Parlamenta. Rekao je da ne postoji ni jedna službena izjava dužnosnika niti s jednog nivoa vlasti koja nije išla u pravcu podrške europskim integracijama. Moguće je da je potpora u nekim segmentima više deklarativna nego suštinska, jer još uvijek postoje poteškoće u ubrzanoj dinamici europskih integracija. No, postoji jasna opredijeljenost, ali i prostor za širu raspravu o tome tko i kako shvaća europske integracije i doživljava ih kao jačanje Bosne i Hercegovine.

Velikom većinom glasova danas je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojena odluka o obveznom navođenju zemlje podrijetla mesa i mlijeka. Prema statistikama Eurobarometra velika većina građana, njih 84%, smatra potrebnim navesti zemlju podrijetla za mlijeko i meso, a više od 90% građana smatra da je potrebno navesti i zemlju podrijetla za industrijsku prerađenu hranu.

Komisija ipak još nije donijela prijedlog navodeći kao razlog troškove koji bi nastali za industriju, te smatrajući da potrošači ne bi bili voljni preuzeti dodatne troškove koji bi proizašli iz obveznog navođenja.

Stoga su zastupnici danas zatražili da se počne primjenjivati obvezno navođenje zemlje ili mjesta podrijetla za sve vrste mlijeka za piće, mliječnih i mesnih proizvoda, te da se razmotri mogućnost da se obvezno navođenje zemlje ili mjesta podrijetla proširi i na druge prehrambene proizvode s jednim sastojkom ili s jednim glavnim sastojkom.

''I dalje smatram da građani imaju pravo znati što jedu i piju, odnosno odakle proizvodi koje kupuju dolaze. Ne mislim da je obvezno označivanje populistička mjera, već još jedan element koji doprinosi zdravlju naših građana.  Osim toga,  označivanjem podrijetla navođenjem države članice ili treće zemlje obnovilo bi se povjerenje potrošača koje je poljuljano skandalima povezanim s prijevarama s hranom, i kako bi se u cijelom prehrambenom lancu zajamčila transparentnost", izjavila je Dubravka Šuica

Također, Parlament je usvojio i rezoluciju o sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u restoranima i maloprodaji. Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog rezultata raznih studija koji ukazuju na pogrešno označivanje ribljih proizvoda koji se prodaju na tržištu EU-a te su pozivali države članice da ojačaju nacionalne kontrole, među ostalim i kontrole neprerađene ribe namijenjene restoranima, kako bi se spriječila prijevara i utvrdila faza opskrbnog lanca u kojoj se riba pogrešno označava.

Nezaobilazne teme ovotjednog plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu su  Agenda 2030 i razvojni ciljevi, pomoć EU-a Libanonu i Jordanu za suočavanje s posljedicama sirijske krize te odluka o reformi zajedničkog europskog sustava azila.

Agenda 2030 je namijenjena svim zemljama u svrhu iskorjenjivanja siromaštva i dostizanja održivog razvoja do 2030. i sastoji se od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva. Iznova se definira suradnja međunarodne zajednice oko globalne obveze stvaranja budućnosti za ljude i planet putem održivog razvoja, a Europska unija ima vodeću ulogu od samog početka te je najveći donator razvojne pomoći koji je samo 2014. izdvojio 58 milijardi EUR. Sudjelujući u raspravi o Agendi 2030, zastupnica Dubravka Šuica je istaknula: ''Dok su milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030 prvi je globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja kojim će se utjecati na sve zemlje. Tri su dimenzije održivog razvoja: ekološku, društvenu i gospodarsku dimenziju u područjima kao što su siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene itd.''

Govoreći o pomoći EU-a Libanonu i Jordanu za suočavanje s posljedicama sirijske krize, Dubravka Šuica je dodala: "Usporedimo li Tursku koja je primila 2 milijuna izbjeglica, a ima 80 milijuna stanovnika s Libanonom ili Jordanom koji su primili 5 milijuna izbjeglica, a što čini ¼ njihovog stanovništva, onda Libanon i Jordan zaslužuju pohvalu. Međutim ono na što se trebamo koncentrirati rješavanje je uzroka krize i EU mora biti predvodnik tom procesu, a ne prepustiti Rusiji i SAD-u. Važno je naglasiti da Bliski istok trebamo promatrati kao našu regiju, a sigurnost EU ovisi o stanju u tom dijelu svijeta", poručuje Šuica.

Reforma zajedničke politike azila podrazumijeva promjenu Dublinskog pravila na način kako to predlaže Europska komisija, a to je da se zadrži pravilo prve zemlje ulaska te mehanizam za pravednu raspodjelu azilanata među svim članicama EU,  a koji se prije svega treba temeljiti na solidarnosti. Predlaže se da države članice sudjeluju solidarnim iznosom od 250.000 EUR po tražitelju azila ukoliko se samoinicijativno isključi iz raspodjele."Posebno ističem maloljetnike bez pratnje te želim podsjetiti na činjenicu da je 10.000 nestalih mladih izbjeglica bez pratnje podatak nad kojim se svatko od nas mora zamisliti. Zato je važno proširiti definiciju članova obitelji", zaključila je Dubravka Šuica.

"Dosta je bilo šalabahter demokracije u HDZ-u." -Zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za potpredsjednicu HDZ-a o untarstranačkim izborima i ostalim aktualnim događanjima u velikom intervju za Globus.

https://issuu.com/dubravka.suica/docs/intervju_-_globus_dubravka___uica

"Dosta je bilo šalabahter demokracije u HDZ-u." -Zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za potpredsjednicu HDZ-a o untarstranačkim izborima i ostalim aktualnim događanjima u velikom intervju za Globus.

https://issuu.com/dubravka.suica/docs/intervju_-_globus_dubravka___uica

Emisija snimljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, 3.svibnja 2016.
Gosti emisije zastupnici u EP-u Dubravka Šuica i Jozo Radoš.
Urednik i voditelj: Alen Legović 

 "Dosta je bilo šalabahter demokracije u HDZ-u." -Zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za potpredsjednicu HDZ-a o untarstranačkim izborima i ostalim aktualnim događanjima u velikom intervju za Globus

https://issuu.com/dubravka.suica/docs/intervju_-_globus_dubravka___uica

Zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za potpredsjednicu HDZ-a u razgovoru za DuList o unutarstranačkim izborima, aktualnom stanju u gradskom HDZ-u i lokalnoj vlasti.

https://issuu.com/dubravka.suica/docs/presscut_16607977/1

U Bruxellesu je održana konferencija Europske pučke stranke na visokoj razini o europskoj budućnosti zemalja jugoistočne Europe, na kojoj su uz velik broj europskih dužnosnika i političkih lidera sudjelovali i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Andrej Plenković te voditeljica izaslanstva HDZ-a u EP i potpredsjednica Delegacije EP za odnose s BiH i Kosovom Dubravka Šuica.

Na 5. konferenciji Europske pučke stranke o jugoistočnoj Europi raspravljalo se o političkoj i sigurnosnoj situaciji u zemljama jugoistočne Europe te o trenutnoj fazi u procesu pristupanja Europskoj uniji s obzirom na zaključke sa sastanka u Solunu 2003.

Izlaganja su održali su hrvatski zastupnici u EP Andrej Plenković i Dubravka Šuica, a na konferenciji su sudjelovali i povjerenik za europsku susjedsku politiku Johannes Hahn, predsjednik EPP-a Joseph Daul, predsjednik Odbora za vanjske poslove EP Elmar Brok, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda, ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki, ministar unutarnjih poslova Kosova Skender Hyseni, predsjednik Demokratske stranku u Albaniji Lulzim Basha, izvjestitelj EP za Srbiju David McAllister, izvjestitelj EP za BiH Cristian Dan Preda te brojni drugi zastupnici u EP.

Na konferenciji je potvrđeno stajalište EPP-a o potrebi vođenja snažnijeg dijaloga EU sa zemljama jugoistočne Europe, te je izražena poruka političkim liderima da će se napredak na putu prema članstvu ocjenjivati prema individualnom pristupu svakoj od zemalja. Pritom je naglašeno da zajednički cilj svih zemalja jugoistočne Europe treba biti nastavak odlučnog provođenja strukturnih reformi, uspostave vladavine prava i korjenite borbe protiv korupcije te jačanja suradnje u susjedstvu.

Naglasivši vidljivi napredak zemalja u susjedstvu unatoč mnogim problemima, zastupnica Dubravka Šuica je izjavila:''Stalo nam je da se vanjska granica Europske unije širi na jugoistok i stoga kao predstavnica Hrvatske se zalažem da sve zemlje jugoistoka Europe ispune kriterije kao što ih je ispunila i Hrvatska i da uđu u ovaj prestižni klub. To se odnosi na sve zemlje pa i na Srbiju i tražeći da ispuni kriterije mi joj pomažemo na njenom europskom putu. Posebno sam usredotočena na BiH i stalo mi je da što prije dobiju status kandidata za članstvo u EU jer je on jamstvo da će BiH morati provesti reformsku agendu. Hrvatska mora biti lider u jugoistočnom susjedstvu.''

Istaknuvši kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU koja je Europu pretvorila u kontinent mira i demokracije, Andrej Plenković naglasio je da EU - unatoč brojnim drugim prioritetima - treba nastaviti politiku proširenja koja će i dalje jačati samu Uniju, ali i pridonijeti transformaciji zemalja jugoistoka Europe u moderne europske države.

Podsjetivši na konferenciju o "Europskoj budućnosti BiH - 20 godina nakon Daytona" koju su hrvatski zastupnici organizirali u prosincu 2015. u EP, Plenković je pohvalio veliki iskorak Bosne i Hercegovine koja je podnijela formalni zahtjev za članstvo 15. veljače o.g.

Plenković je kazao da je europska integracija zemalja jugoistočne Europe vanjskopolitički prioritet Hrvatske i HDZ-a, koji će nastaviti pružati potporu svim zemljama u susjedstvu na putu prema članstvu. Založio se za uspostavljanje kvalitetnog dijaloga između pozicije i opozicije u nizu država JIE. 

''Europska unija treba poticati i zagovarati političku stabilnost i jačanje institucija te provedbu gospodarskih i socijalnih reformi u zemljama JIE, kao i borbu protiv korupcije. Ključno je istodobno jačati suradnju glede kontroliranja izbjegličkog vala, borbe protiv terorizma i zaštite vanjskih granica Unije'', poručio je Plenković.