Naši eurozastupnici Dubravka Šuica i Andrej Plenković sudjelovali su na dvodnevnoj konferenciji "Mir i sloboda u Europi" Zaklade Robert Schuman i EPP grupe u Dubrovniku.

Nakon prigodnih riječi prilikom otvorenja konferencije, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na panelu o političkom i ekonomskom razvoju regije te je istaknula: "Uloga Hrvatske je biti most prema jugoistočnoj Europi. Naš vanjskopolitički prioritet je napredak Bosne i Hercegovine. Hrvatska jest partner Srbiji na europskom putu, ali Srbija mora ispuniti sve kriterije kao i ostale zemlje."

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a i predsjednik Delegacije EP-a za odnose s Ukrajinom Andrej Plenković govorio je u sklopu panela o političkoj situaciji u Ukrajini.

Istaknuo je kako su pred Ukrajinom dva ključna izazova. Prvi je osiguranje uvjeta za mirnu reintegraciju okupiranog teritorija Donbasa i anektiranog Krima. Drugi je implementacija Sporazuma o pridruživanju, što se odnosi na poduzimanje ustavne reforme, reforme izbornog sustava, pravosuđa i javne uprave te korjenitu borbu protiv korupcije. Dodao je kako će pritom EU nastaviti pružati Ukrajini snažnu makrofinancijsku, institucionalnu i političku potporu. Europska unija ne smije dozvoliti da nezadovoljstvo ukrajinskih građana zbog teritorijalne okupacije i dinamike europskog procesa dovede do gubitka volje za europskom budućnosti zemlje, naglasio je Plenković. Zaključno je najavio da će s kolegama u EP-u učiniti sve da prijedlog Komisije o liberalizaciji viznog režima za ukrajinske građane, koji je proslijeđen Vijeću i EP-u, bude što skorije usvojen.

Na konferenciji su uz Šuicu i Plenkovića sudjelovali i zastupnici Michael Gahler i Jan Olbrycht, bivši predsjednik EK Jacques Santer, bivše zastupnice u EP Doris Pack i Ria Oomen-Ruijten, te brojni drugi europski političari.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica organizirala je konferenciju Hrvatska maritimna baština - nasljeđe za budućnost. Na konferenciji je uz stručnjake sudjelovao i predstavnik Europske komisije Christos Economou iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) koji je govorio o mogućnostima Europskog pomorskog i ribarskog fonda i najavio 2018. godinu kao godinu turizma i kulturne baštine, a portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar predstavila je izazove obalnih i otočnih regija te naglasila da i Portugal i Hrvatska trebaju bolje iskoristiti svoju kulturnu baštinu. Nazočili su i zastupnici u Europskom parlamentu, polaznici Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta u Zagrebu,veleposlanik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Mato Škrabalo i veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo.

Kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem, Ars Halieutica iz Komiže, na čelu s prof. dr. Joškom Božanićem predstavila je materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu Hrvatske kao zemlje Mediterana. Ars Halieutica poznata je po spašavanju posljednje komiške falkuše Cicibele (1986.), zatim po njezinoj obnovi i potom pripremi i gradnji replike za svjetsku izložbu 1997., po nastupu falkuše Comeza-Lisboa na EXPO 98 u Lisabonu, te po sudjelovanju na mnogim festivalima mora diljem Europe.

Prof.dr. Nenad Bobanac (Boblab, Zagreb) predstavio je niz projekata obnove tradicionalnih brodova, posebice komiške Falkuše. Prof. dr. Joško Božanić (Filozofski fakultet u Splitu) pokazao je fotografije renomiranog hrvatskog fotografa Ive Pervana, a dubrovački kapetan Jadran Gamulin govorio je o svojim jedriličarskim iskustvima. Prikazana su i dva filma: Rota Palagruzona i Adriatic Adventure. Mag. sc. Luka Mudronja (Pomorski fakultet u Splitu) predstavio je udrugu "Latinsko idro" i napore graditelja brodova na Murteru koji se trude sačuvati maritimnu baštinu i identitet, kao i tradiciju gradnje drvenih brodova.

"Nadam se da smo barem malo približili ovu problematiku europskoj javnosti, ali i ukazali hrvatskim institucijama poput Ministarstva kulture da hrvatska maritimna baština nije dovoljno valorizirana . Šteta je što tradicionalni brodovi postaju zanimljivi tek kad se nađu na morskom dnu. Ars Halieutica najbolji je primjer da se maritimna baština vrednuje i da su osim entuzijazma potrebni stručnost i znanstveno istraživanje", zaključila je Dubravka Šuica.

Tema ovotjedne emisije Iz srce Europe je dominikanci u Europi, povodom čega je u Europskom parlamentu predstavljeno zanimljivo djelo dominikanca Diethard Zils autora knjige pod naslovom "Trotz und Träume" ili u hrvatskom prijevodu Prkos i snovi. 

Gosti emisije zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja je bila domaćin predstavljanja knjige, autor knjige dominikanac Diethard Zils i Frano Prcela.

Emisija na hrvatskom jeziku, snimljena 27.4.2016. u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Urednik i voditelj: Alen Legović

Emisiju Iz srca Europe možete gleati na lokalnim TV postajama u sljedećim terminima: 

Varaždinska TV (VTV)                petkom 21.30 i repriza subotom u 14.15

Slavonskobrodska TV (SBTV)     četvrtkom 21.00

TVMreža Zagreb i Split              utorkom 17.30

Osječka TV (OSTV)                   utorkom 20,30  repriza petkom 17.00

RI-Kanal (Rijeka)                      petkom 21.00

Dubovačka TV (DUTV)               utorkom 21.15,srijedom 17.30

subotom u 19.00

Laudato TV                                 četvrtkom u 18.15 sati

Predsjednica hrvatske delegacije Europske pučke stranke Dubravka Šuica bila je domaćin predstavljanja knjige njemačkog dominikanca Dietharda Zilsa pod naslovom Trotz und Träume ili u hrvatskom prijevodu Prkos i snovi. Podnaslov knjige nije nimalo manje zanimljiv i izazovan, a on glasi Između politike i liturgije i time privlači posebnu pozornost. Knjiga je predstavljena u čitaonici knjižnice Europskog parlamenta u Bruxellesu.

U knjizi na više od 300 stranica autor ukazuje na jasnu i uvjerljivu povezanost svakidašnjice i crkve. U pojedinim odlomcima knjige se bavi  pitanjima i razmišlja vrlo moderno i aktualno. Diethard Zils govori o jedinstvu i raznolikostima - a to je upravo naša Europa, on govori o korijenima i migrantima, govori o svojim iskustvima u Poljskoj, Litvi, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Italiji i Belgiji.

Jedan dio svoje knjige nosi podnaslov  ... i kud god idem sa mnom je Hrvatska, u tom dijelu obilazi zemljopisno gotovo najveći dio Hrvatske - od Marije Bistrice do Bola i Splita pa sve do Dubrovnika. No isto tako vraća se i u najnoviju povijest Hrvatske, Domovinskom ratu, Slavoniji, Zagrebu ali odlazi u Bosnu za koju piše molitvu, moli, govori i o franjevcima u Bosni da bi na kraju govorio i o nevidljivoj crti granice i zaključio sa zaštitnikom Dalmacije svetim Jeronimom.

"Poznato je da dominikanski red ove godine slavi 800 godina od svojeg osnivanja, a poznato je koliko su dominikanci prisutni i povezani i s Hrvatskom, pa i Dubrovnikom, gradom od kuda ja dolazim i potječem", ističe zastupnice Šuica i dodaje: "Čitajući knjigu primijetila sam da je njezin autor Diethard Zils ne samo dominikanac i teolog već da je istinski veliki poznavatelj drugih kultura i jezika, da voli društvo i pjesmu, glazbu općenito, da je prevoditelj - i time u pravom smislu riječi svestrani Europljanin".

I njemački domaćin predstavljanja knjige zastupnik Thomas Mann zahvalio je autoru Zilsu i izdavaču Prceli istaknuvši kako od dominikanaca mogu danas učiti i političari, posebice njihove ohrabrujuće riječi posebno vrijede u vremenima kada stanje Europe nije najbolje.

Knjigu je predstavio i prireditelj knjige Frano Prcela, dominikanac, novinar i publicist. "Diethard Zils je predstavnik generacije nadahnute nakon Drugog vatikanskog Koncila. Posebice na području nove duhovne glazbe i traženja modernog jezika za govor s Bogom, inspirirao je mnoge, prije svega u okviru rada s mladima i na velikim kongresima katolika i kršćana općenito".

"Bilo je veselje slušati kako Diethard Zils u svojoj knjizi predstavlja živu poveznicu između aktualnosti, tema i molitve. Njegovo veselje prema ljudima i vjeri, jezicima i kulturama kao ljubav i oduševljenje za Europu pokazuje nam koliko nam je potreban osobni angažman za europsku ideju u prošlosti, ali danas i posebice u budućnosti", zaključila je Dubravka Šuica.

Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica organizirala je u utorak u Europskom parlamentu u Bruxellesu konferenciju o hrvatskoj pomorskoj baštini, na kojoj je predstavljena i kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem – Ars Halieutica.

“More Hrvatskoj ne znači samo turizam. S morem se živi. Htjela sam senzbilizirati našu domaću i europsku javnost da treba uložiti sredstva da bi se očuvala hrvatska pomorska baština, posebno falkuša, vrsta starohrvatskog ribarskog broda”, rekla je zastupnica Šuica.

Konferencija “Hrvatska maritimna baština – nasljeđe za budućnost” organizirana je na poticaj  Joška Božanića, osnivača Ars Halieutice, a na njoj su sudjelovali brojni stručnjaci i gosti iz Hrvatske te predstavnici Europske komisije-
Božanić je predstavio drevnu barku falkušu, gajetu ribara iz Komiže.

“U fokusu moga interesa je falkuša jer se njome bavim zadnjih 30 godina. Falkuša nije samo brod, nego i jezik, priče, usmena knjiženvnost, leksik. Sve je to sastavni dio ove priče i mi je uvijek prezentiramo kao interdisciplinarni projekt u koji su uključeni razni stručnjaci”, rekao je Božanić.

Program Ars Halieutica započet je 1986. projektom rekonstrukcije gajete falkuše. Falkuša je tradicionalna brodica viških ribara, duga 9 metara, a bila je u uporabi do polovice 20. stoljeća.

Luka Mudronja, sa Sveučilišta u Splitu, prezentirao je murtersku tradiciju i tradicionalnu regatu, ustanovljenu kako bi se promovirala betinska gajeta, drveni brod koji su stoljećima koristili težaci i ribari.

O portugalskim iskustvima korištenja pomorske baštine kao čimbenika za poticanje gospodarstva i zapošljavanja govorila je eurozastupnica Monteiro De Aguiar.

Europsku komisiju predstavljao je direktor Opće uprave za pomorske poslove Christos Economou.

Economou je rekao da je pomorska baština, prije svega kulturna baština, ali i ekonomski resurs, koji treba koristiti za rast i zapošljavanje.

Komisija već nekoliko godina financira programe koji imaju za cilj korištenje toga kulturnog nasljeđa kao ekonomskog resursa. Komisija objavljuje natječaje na kojima se biraju najbolji projekti i koji se onda sufinanciraju iz europskog proračuna.

Božanić kaže da u Hrvatskoj postoji svijest da je ta baština i ekonomski resurs, ali da se ne realizira.

“To je veliki potencijal, ali teško je ovakve projekte gurati samo na temelju entuzijazma, iako bez entuzijazma ne bi ni bilo projekta falkuša. Treba nam pomoć hrvatskih i europskih institucija. Da bi projekt donosio novac, treba uložiti novac”, rekao je Božanić.

http://www.nacional.hr/europski-parlament-konferencija-o-hrvatskoj-pomorskoj-bastini/#