DUBRAVKA ŠUICA EU KOMISIJI

Problem koji postoji već nekoliko desetaka godina u području radija i analogne televizije te nezadovoljstva stanovništva u jadranskom dijelu Hrvatske aktualizirala je Dubravka Šuica te upitala Komisiju kako će pomoći Hrvatskoj u rješavanju problema štetnih smetnji talijanskih odašiljača koji uzrokuju značajne ekonomske štete, nezadovoljstvo i frustraciju građana.

„Radi se o bezobzirnoj uzurpaciji hrvatskih frekvencijskih prava i to isključivo na štetu Republike Hrvatske. Problem smetnji je problem uzrokovan s talijanske strane i uzrokovan je upornim korištenjem hrvatskih frekvencija i sustavnim kršenjem međunarodnih sporazuma,“ kazala je Šuica.

Trenutna situacija je da talijanski odašiljači i dalje emitiraju na svim frekvencijama u spektru za radio i televiziju, ne poštujući sporazume „Geneva '84“ i „Geneva'06“.

Frekvencije za radio i televiziju su međunarodno usklađene i postoje sporazumi koji to reguliraju, ali se Italija toga ne drži.

„Smetnje su prisutne duž cijele jadranske obale, a najizraženije su u Istri, Dubrovniku te na otocima posebno u ljetnim mjesecima i uzrokuju značajne ekonomske štete i veliko nezadovoljstvo i frustraciju građana,“ istaknula je Šuica.

PROBLEMATIKA RADIO ODAŠILJAČA NA OBALI

Problem koji postoji već nekoliko desetaka godina u području radija i analogne televizije te nezadovoljstva stanovništva u jadranskom dijelu Hrvatske aktualizirala je Dubravka Šuica te upitala Komisiju kako će pomoći Hrvatskoj u rješavanju problema štetnih smetnji talijanskih odašiljača.

Oni, naime, uzrokuju značajne ekonomske štete, nezadovoljstvo i frustraciju građana. -Radi se o bezobzirnoj uzurpaciji hrvatskih frekvencijskih prava i to isključivo na štetu Republike Hrvatske.

Problem smetnji je problem uzrokovan s talijanske strane i uzrokovan je upornim korištenjem hrvatskih frekvencija i sustavnim kršenjem međunarodnih sporazuma - istaknula je Šuica.

Trenutna situacija je da talijanski odašiljači i dalje emitiraju na svim frekvencijama u spektru za radio i televiziju, ne poštujući sporazume 'Geneva '84' i 'Geneva'06'. Frekvencije za radio i televiziju su međunarodno usklađene i postoje sporazumi koji to reguliraju, ali se Italija toga ne drži.

-Smetnje su prisutne duž cijele jadranske obale, a najizraženije su u Istri, Dubrovniku te na otocima posebno u ljetnim mjesecima i uzrokuju značajne ekonomske štete i veliko nezadovoljstvo i frustraciju građana - ističe Šuica.

Europska je komisija danas službeno pokrenula postupak nametanja sankcija Hrvatskoj, a odnosi se na dvije mjere. Radi se o pojačanom monetoringu i ukidanju sredstava predviđenih za uvođenje schengenske zone, što su za Dubrovački dnevnik prokomentirali dubrovački europarlamentarci Dubravka Šuica i Oleg Valjalo.

'Europska komisija je predložila mjere, no sada se s njima trebaju usuglasiti sve zemlje članice prije no što one stupe na snagu,' kazao je Valjalo te prokomentirao najavljene mjere. 'Pojačan monetoring i nije tako negativna stvar jer nadzora nikada nije dosta. Ono što je sporno jest suspenzija sredstava za Schengen. Međutim, to nije razlog da Hrvatska ne nastavi putem kojim je išla,' kazao je te podsjetio kako će, u najgorem slučaju, Vlada u srpnju iduće godine mijenjati zakon, kako je najavljeno, pa smatra kako bi se potom trebale ukinuti i navedene sankcije. Osim toga, Valjalo smatra kako spomenuta situacija neće utjecati na izgradnju Pelješkog mosta, što se spominjalo u pojedinim medijima. 'Most je neka sasvim druga priča i nije vezan uz cijelu ovu situaciju. Europska komisija ne može to uraditi,' tvrdi Valjalo.

S druge strane, Dubravka Šuica je skeptična.

'Uvijek se na Dubrovniku sve lomi. Situacija će se odraziti na izolaciju Dubrovnika protiv koje smo se toliko borili. Želim vjerovati kako ovakve odluke neće utjecati na izgradnju Pelješkog mosta no istovremeno se i jako bojim kako ipak hoće,' tvrdi Šuica koja upozorava kako je navedena situacija srušila povjerenje Europske unije koje se gradilo godinama, a izazvat će i negativne materijalne posljedice.

'Ovim je nanesena ogromna šteta Hrvatskoj, no još uvijek ima vremena da se stvari promijene jer onako kako je ovaj novi zakon donesen u roku od tri dana, tako u istom tom roku može biti stavljen u saborsku proceduru s ciljem da se uskladi s europskim zakonom o uhidbenom nalogu,' nada se Šuica te dodaje kako još uvijek ne može shvatiti, kako kaže, iracionalnu tvrdoglavost premijera Milanovića te se pita koji je točan motiv njegovog rukovođenja.

 HDZ-OVU europarlamentarku Dubravku Šuicu zatražili smo za komentar sankcija iz Europe.

Kaže kako je žalosno da se mora raspravljati o temama koje je Hrvatska zaključila u pregovorima prije pristupanja te je ustvrdila kako Vlada rasi suprotno interesima Hrvatske.

"U Hrvatskoj se od samog trenutka ulaska u Europsku uniju raspravlja i govori o potezu vladajuće strukture i premijera Zorana Milanovića koji su netom prije samog ulaska u Uniju, mijenjali Zakon o uhidbenom nalogu nazvanom "Lex Perković".

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zajedno s povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, na žalost cijele Hrvatske, započeo je proceduru pokretanja sankcija protiv Hrvatske. Žalosno je da moramo raspravljati o temama koje je Hrvatska zaključila u pretpristupnim pregovorima.

Činjenica je da hrvatska Vlada radi suprotno interesima Republike Hrvatske i jasno daje do znanja Europskoj uniji koliko dogovorno shvaća obveze koje su dane i pisane u ugovorima između Hrvatske i Europske unije, te dobivamo dojam da u krugu razvijenih zemalja članica Europske unije vlada nepovjerenje prema Hrvatskoj.", pojašnjava Šuica. "Europska unija nam stavlja na raspolaganje ogromna sredstva, koja će hrvatska Vlada, zbog interesa pojedinaca na uštrb cijelog naroda, podrediti kako bi ostvarila svoje osobne ciljeve.", tvrdi ona.

"S obzirom da je upravo Poglavlje o pravosuđu u pregovorima s Europskom unijom Hrvatskoj prouzročilo najviše problema, kao i samo prilagođavanje acquis communitaire-u, logično bi i u nacionalnom interesu bilo kad bi se Vlada RH u svom mandatu upravo posvetila izgrađivanju boljeg, efikasnijeg i neovisnijeg pravosuđa, odnosno onom polju na kojem smo najranjiviji u usporedbi s ostatkom Europske unije.", dodaje Šuica.

"Ovo nije mjesto za pokazivanje mišića" Na pitanje je li se to moglo drugačije "odigrati" te kakvo je njeno mišljenje o cijeloj situaciji, kaže: "Možete biti sigurni da se ne veselim zbog takvog razvoja događaja. To je velika šteta za Hrvatsku i čudim se iracionalnoj tvrdoglavosti našeg premijera. Smatram da ovo nije mjesto za pokazivanje mišića i bojim se da je nepovratno učinjena ogromna šteta za Hrvatsku. Također, želim vjerovati da još ima vremena za uvrštavanje zakona u hitnu proceduru na način kako to traže pravila kluba kojem se Hrvatska svojevoljno pridružila."

"Dogodi li se da nam budu uskraćena sredstva za Schengen, to automatski povlači i situaciju s financiranjem mosta. Ako nismo u Schengenu, to znači i moguće nefinanciranje mosta. Toga se užasno bojim. Još uvijek ima vremena da premijer Zoran Milanović sazove Vladu, promijeni prijedlog zakona i uputi ga u saborsku proceduru'.", poručuje Šuica.

Zanimalo nas je i što njeni europski kolege kažu o potezima Milanovića. "Naravno, iznenađeni su potezima, te kažu da im je neshvatljivo ponašanje Vlade Republike Hrvatske vezano za ovaj zakon, a posebno nekorektnim smatraju donošenje tog zakona pred sami ulazak u Europsku uniju, a nakon što se pristupni ugovor ratificirao u svim državama članicama Europske unije.", odgovara Šuica.

 DUBROVČANI U EUROPARLAMENTU

Europarlamentarci iz Dubrovnika prošlog su tjedna lobirali kod europskog povjerenika za regionalni razvoj Johannesa Hahna kako bi ga uvjerili u potrebu izgradnje pelješkog mosta. Eurozastupnike Dubravku Šuicu (HDZ) i Olega Valjala (SDP) pitali smo kako lobiraju naši predstavnici u Bruxellesu i Strasbourgu, na koji način i s kim razgovaraju o tome, te kakvo konačno rješenje očekuju od studije predizvodivosti mosta koja će se objaviti 22. rujna.Pitali smo ih i kako izgleda njihov radni dan, s kim se druže, o čemu razgovaraju s kolegama…

Nema alternative

– Pruža vam se prilika raditi s iznimno utjecajnim ljudima. Tako smo imali priliku razgovarati i s Hahnom. Naravno da će struka reći svoje, ali htjeli smo mu još jednom ukazati na važnost izgradnje pelješkog mosta, te istaknuti kako su za nas, pogotovo kad je HDZ u pitanju, druga rješenja neprihvatljiva.

Dali smo mu dodatne argumentacije o demografskoj slici Dubrovnika, otoka i dubrovačkog kraja i pokušali objasniti kompleksnost prijevoza proizvođačima iz Malostonskog zaljeva. Ruža Tomašić i ja dosta smo o tome ozbiljno razgovarale s Hahnom. Čuo je naše argumente, a što će biti, čut ćemo 22. rujna – kaže Šuica o lobiranju za pelješki most. Naravno, povjerenik Hahn nije se želio istrčavati sa stavovima prije nego što studija predizvodivosti, koju rade francuski konzultanti, pokaže koje je najoptimalnije rješenje.Sastanku je trebao prisustvovati i Oleg Valjalo, ali je zbog drugih obveza bio spriječen. Međutim, kaže kako je od početka poznat njegov stav o pelješkom mostu.

– To je projekt od vitalne važnosti za sve stanovnike ovog dijela Hrvatske te nikako ne može biti promatran jedino u kontekstu “neisplative” ili “ekonomski neopravdane investicije”.

Pelješki most treba gledati u širem društvenom i civilizacijskom smislu. A taj smisao jest da građane naše županije, kao punopravne građane Europske unije, fizički poveže s ostatkom hrvatskoga i europskoga teritorija, te time oslobodi od prometne izoliranosti u kojoj se sada nalaze. Ne zaboravimo da prometna izoliranost donosi i svaku drugu provincijalizaciju. Zato i jesam već 12. rujna urgirao da Europska komisija jasno precizira svoj stav o ovom važnom pitanju, te koristim svaku priliku u Europskom parlamentu za lobiranje u korist pelješkoga mosta.

Radujem se rezultatima studije izvedivosti koja će biti objavljena 22. rujna i duboko vjerujem u pozitivan ishod – kaže Valjalo. Inače uz lobiranje, kako nam kažu zastupnici iz Dubrovnika, radni tjedan u Europarlamentu je iznimno ispunjen pa ne ostane baš puno vremena za neke druge aktivnosti. – Dan počinje u osam ujutro, a završava u 23 sata i nema nimalo slobodnog vremena.

Kad bih uspoređivala ovaj posao s nekim drugim, mogla bih reći kao da to izgleda kao da si se ukrcao na neki veliki kruzer i cijeli dan je program. Posao je puno zahtjevniji nego što sam osobno očekivala, ali i vrlo zanimljiv. Dakle, nema stajanja, posao je vrlo kompleksan, tu su sjednice odbora, grupa, pojedinačni razgovori, lobiranja oko pojedinih zakona i rezolucija, i na kraju glasovanje. Nema onog našeg klasičnog radnog vremena, ali je vrlo zanimljivo. Vremena za druženje, pogotovo u Strasbourgu, uopće nema. Kako radni dan završava u 23 sata, čak je organiziran i interni prijevoz do hotela. Nema baš vremena za druženja, naravno tu i tamo u pauzama neka mala kavica – rekla je Šuica, dodajući kako je teško uspoređivati ovaj s poslom u našem Saboru jer je riječ o sasvim drukčijem načinu rada.

– Što reći osim da je ritam nevjerojatno dinamičan i vrlo stresan. No, uza sav silni stres, moram priznati da je baš to ono što ovaj posao čini i osobito zanimljivim te izrazito izazovnim. Trudim se obavljati ga do kraja savjesno i moram reći da sam beskrajno zahvalan svojim asistentima u Bruxellesu i Zagrebu koji mi pomažu da uvijek budem potpuno spreman za svaki zadatak. Mi radimo kao tim i mislim da se rezultati takvoga zajedništva moraju vidjeti – dodaje Valjalo. Što se tiče nekog društvenog života, kako kaže Šuica, za to i nema baš puno vremena. Budući da je potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke najčešće se druži s njima.

Druženje s Vajglom

– Naravno, uvijek ima netko s kim smo bliži i logično je da se družim s ljudima koje otprije poznajem, ali nema nekih antagonizama kao kod nas. Nažalost, ne ostane puno vremena za takva druženja jer se dogodi da dobijete poziv u 17 sati da imate sastanak u 20 sati – kazuje Šuica.

– Od samog početka mi je bilo jasno da je politička smrt svakoga zastupnika zatvoriti se samo u okvire svoje nacionalne skupine u Europskom parlamentu i živjeti u svojevrsnom bjelokosnom tornju. Recimo, nedavno sam upoznao Ewalda Stadlera, vrlo konzervativnog austrijskoga zastupnika, s kojim sam razgovarao o tome što možemo učiniti za jaču efikasnost EU-a u domeni poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sa svakim se može naći neka dodirna točka. Unatoč oprečnim društvenim pogledima, Stadler i ja dogovorili smo se za daljnje susrete. Idući tjedan putujem u Litvu kao dio službene delegacije Odbora za proračune Europskoga parlamenta s kolegama iz svih političkih stranaka, od desnoga EPP-a do krajnje lijevoga GUE-a. Susrest ćemo se s Daliom Grybauskaite, predsjednicom Litve, te svim važnijim osobama iz ekonomskoga života zemlje koja je sada preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Uskoro planiram susret s Francom Frigom, talijanskim zastupnikom iz Toskane, i Helgom Trüpel, zastupnicom Zelenih iz Njemačke.

Spremam se upoznati i apostolskoga nuncija Svete Stolice pri Europskoj uniji, nadbiskupa Alaina Paula Lebeaupaina, i tome se susretu baš radujem. Na kraju, moram posebno istaknuti svoje prijateljstvo sa slovenskim liberalom i čovjekom nevjerojatne političke mudrosti, gosparom Ivom Vajglom. Kažem vam, budućnost Europe je u dijalogu, ne u uskogrudnom taborenju – kaže Valjalo.

Plaća odgovara opsegu posla

Nisam imala vremena za šoping, ali zaključujem da je skupo jer su cijene hotela iznimno visoke. U odnosu na hrvatsku plaću, naša je velika, ali podliježe poreznoj stopi od 40 posto. Dostatna je za život tamo, ali je i odgovarajuća opsegu posla. Nije uzalud donesena odluka da plaće zastupnicima budu iste za sve zemlje, što prije nije bio slučaj. U trenutku kada u Hrvatskoj ima puno nezaposlenih i s obzirom na gospodarsku krizu, treba otvoreno reći da je ova plaća iznimno visoka – kaže Šuica.

 Povjerenici Europske komisije podržali su prijedlog Viviane Reding da se Hrvatskoj nametnu sankcije zbog kršenja europskog uhidbenog naloga, što su za Dubrovački dnevnik prokomentirali dubrovački europarlamentarci Dubravka Šuica i Oleg Valjalo.

Valjalo nije htio žuriti s procjenama te je kazao kako je prvo potrebno pričekati da se definira o kojim se konkretno sankcijama radi. 'Procedura još uvijek nije pokrenuta, stoga se nadam kako se radi o svojevrsnom pritisku kako bi se europski uhidbeni nalog ipak ispoštovao,' kazao je Valjalo koji je predsjednici Europske komisije već uputio pitanje u kojem ju je upitao na koji će način sankcije utjecati na život građana, a odgovor još uvijek čeka.

'Nesretna sam i još uvijek ne mogu vjerovati koliko je premijer Milanović iracionalno tvrdoglav,' prokometirala je za Dubrovački dnevnik Dubravka Šuica koja se nada kako će ipak na kraju pobijediti razum te kako će Milanović sazvati Vladu i kroz dan, dva cijelu stvar uputiti u saborsku proceduru. 'Ovo nas je dovelo u veoma nezgodnu poziciju te nas ostavlja među zemljama od kojih smo se htjeli odmaknuti, ne geografski nego mentalno,' kazala je Šuica te dodala kako se boji kako bi nas sankcije mogle stajati Pelješkog mosta. 'Most će se svakako graditi, no šteta ukoliko to ne bude iz europskih fondova,' zaključila je Šuica.

 'Dogodi li se da Hrvatskoj budu uskraćena sredstva za Šengen, to automatski povlači i moguće nefinanciranje Pelješkog mosta. Toga se užasno bojim', izjavila je za tportal HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica nakon što je u ponedjeljak obznanjeno da su prijedlog o sankcijama Hrvatskoj zbog kršenja europskog uhidbenog naloga podržali svi članovi Europske komisije.

'Možete biti sigurni da se ne veselim zbog takvog razvoja događaja. To je velika šteta za Hrvatsku i čudim se iracionalnoj tvrdoglavosti našeg premijera. Smatram da ovo nije mjesto za pokazivanje mišića i bojim se da je nepovratno učinjena ogromna šteta za Hrvatsku', rekla je Dubravka Šuica, koja želi vjerovati da još ima vremena za uvršavanje zakona u hitnu proceduru na način kako to traže pravila kluba kojem se Hrvatska svojevoljno pridružila.

'Dogodi li se da nam budu uskraćena sredstva za Šengen, to automatski povlači i situaciju s financiranjem mosta; ako nismo u Šengenu, to znači i moguće nefinanciranje mosta. Toga se užasno bojim. Još uvijek ima vremena da premijer Zoran Milanović sazove Vladu, promijeni prijedlog zakona i uputi ga u saborsku proceduru', zaključila je Šuica.

Lesar: Ne smijemo se kockati sankcijama EU-a Šef hrvatskih laburista Dragutin Lesar također je prokomentirao pokretanje sankcija Europske Komisije protiv Hrvatske. 'U svakom slučaju ovo nije dobra vijest. Moralo se ispuniti obveze koje smo preuzeli. Nadam se da će Sabor imati dovoljno pameti da izmijeni Zakon prije nego Europska komisija obavijesti sve države članice o sankcijama, jer se time aktivira sankcioniranje Hrvatske.

Lesar je također prokomentirao nejednakost zemalja članica po pitanju europskog uhidbenog naloga te je rekao kako je to trebalo izlobirati diplomatskim putem, na redovnom zasjedanju Vijeća kao problem. 'Nadam se da je ovo poruka svima, a prvenstveno premijeru da se ne smijemo kockati sankcijama EU-a', poručio je Lesar.

U Kući Europe, Ured Europskog parlamenta u Zagrebu, 13. rujna predstavio je hrvatskoj javnosti kampanju za europske izbore 2014. Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica, prisutnima se obratila između ostalog rekavši „Tek sada kada se neke možda pozitivne odluke koje smo donijeli, poput roaminga, ili ako donesemo odluku o jedinstvenom digitalnom tržištu, hrvatska javnost shvati koliko je važna uloga Europskog parlamenta“.

 "Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. Europska unija je omogućila da oni koji su bili neprijatelji sada sjede za istim stolom. Stoga pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug... ", rekla je Dubravka Šuica.

Cijeli prilog pogredajte ovdje.

''Mi smo shvatili ovaj sastanak kao još jedno lobiranje za projekt Pelješkog mosta. Sam povjerenik, naravno, očekuje rezultate studije. Nada se najboljem rješenju i on će se prikloniti onom rješenju koje bude najbolje, najekonomičnije i koje bude u skladu s europskim pravilima'', rekla je Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

Prilog pogledajte ovdje.