Koliki je iznos sredstava namijenjen Hrvatskoj u sklopu provedbe programa Garancije za mlade, navela je u pitanju upućenom Europskoj komisiji europarlamentarka Dubravka Šuica s namjerom da ukaže na potrebu da Hrvatska pripremi kvalitetne programe kojima bi iskoristila sva dostupna sredstva iz EU fondova.

Naime, prema najnovijom podacima EUROSTAT-a, Hrvatska iza Grčke i Španjolske ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih koja u drugom kvartalu 2013. godine iznosi iznosi čak 55,4 posto. Dodatni rast stope nazaposlenosti mladih očekuje se na kraju tekuće godine. Inače, stopa nezaposlenih mladih osoba do 29 godina proteklih godina u Hrvatskoj stalno raste pa je u 2012. godini narasla na 34,6 posto. „Krajnji je trenutak da se Hrvatska aktivno uhvati u koštac s rješavanjem problema nezaposlenosti mladih.

Svakim danom sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom dok se istovremeno Vlada služi jeftinim političkim trikovima kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih problema."- navela je Šuica „Komisija će staviti određeni iznos Hrvatskoj na raspolaganje i na Vladi je da pripremi teren da u potpunosti iskoristi ta sredstva.

Ovim putem pitam i hrvatsku Vladu što čini?“ - rekla je Šuica. „Prema pokazateljima EUROSTAT-a i HZZ-a nezaposlenost u Hrvatskoj kontinuirano raste, a mjere koje je Vlada dosad poduzela nedovoljne su da bi okrenule negativne trendove. Vlada kao da misli da može ugasiti vatru žličicom vode". Istaknula je Šuica.

O problemu nezaposlenosti mladih, Šuica će govoriti tijekom zasjedanja Europskog parlamenta u utorak u Strasbourgu, gdje će pozdraviti lipanjski dogovor europskih čelnika o 6 milijardi eura za mlade te izraziti nadu da će se taj dogovor doista i reflektirati u proračunu za 2014.godinu. Također će u svom europarlamentarnom radu nastaviti pratiti tematiku koja se odnosi na zapošljavanje mladih.

 SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula kritizirao je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa što u svom govoru o stanju Unije nije spomenuo Hrvatsku i njezin ulazak u EU-u, a HDZ-ova Dubravka Šuica govorila je protiv podjela u Europi.

Barroso je u srijedu pred zastupnicima Europskog parlamenta održao govor o stanju Unije, nakon čega je uslijedila rasprava. Picula je zamjerio Barrosu što u svom govoru nije spomenuo proširenje, ni Hrvatsku koja je od 1. srpnja ove godine 28. članica.

"Hrvatska prva zemlja koja je ušla u Uniju nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma što je zajednički uspjeh same Hrvatske, institucija EU i, svakako, vaše Komisije”, rekao je Picula. Picula je dodao da će proširenje Unije na Hrvatsku olakšati traženje europskog rješenja i za regionalne napetosti u jugoistočnoj Europi te je podržao nastavak proširenja na hrvatske susjede.

Picula je također kritizirao drastičnu politiku štednje, kazavši da europska politika i dalje jednostrano naglašava tržište i monetarnu dimenziju, a zapostavlja socijalnu politiku i politiku zapošljavanja. "Visoka nezaposlenost mladih, žena i starijih radnika, potpuno je izmijenila strukturu zaposlenosti u velikom dijelu Unije. Statistički podaci pokazuju da će svaka nova europska generacija biti manje zastupljena u trajnom zapošljavanju od generacije prije nje. Dakle, i u Europskoj godini građana, građani ostaju suočeni s ozbiljnim europskim socijalnim i gospodarskim neizvjesnostima. To je opomena svima, ali vi ste među najodgovornijima", poručio je Picula Barrosu.

HDZ-ova zastupnica Dubravka Šuica izjasnila se protiv podjele EU-a na bogate i siromašne. "Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. Europska unija je omogućila onima koji su nekada bili neprijatelji da danas sjede za istim stolom.

Stoga, pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug", rekla je Šuica. Šuica i Tomašić s Hahnom o Pelješkom mostu Hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (HDZ) i Ruža Tomašić (HSP AS) zauzele su se u srijedu u Strasbourgu u razgovoru s europskim povjerenikom Johannesom Hahnom za izgradnju Pelješkog mosta kao najboljeg rješenja za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. "Ovaj smo sastanak shvatile kao još jedno lobiranje za projekt Pelješkog mosta", rekla je nakon sastanka Šuica. Dodala je da se sada čeka predstudija izvedivosti, koja će biti objavljena 22. rujna i trebala bi pokazati koje je najbolje rješenje za spajanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske.

"Mi smo obrazložili da je most najbolje rješenje i oko toga postoji konsenzus na razini lokalne zajednice i u cijeloj Hrvatskoj", rekla je Šuica, dodajući da je povjerenik Hahn saslušao njihove argumente i rekao da se nada najboljem rješenju 22. rujna.

Očekuje se da će se nakon objave predstudije sastati povjerenik Hahn i potpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić. Tomašić u EP-u protiv utapanja hrvatskog u zajednički jezik Hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić (HSP AS) usprotivila se u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu tendencijama spajanja hrvatskog jezika u neki zajednički jezik te upozorila da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini uskraćuje pravo na televizijski kanal na hrvatskom jeziku.

"Kao zastupnica iz Hrvatske gajim poseban senzibilitet prema ovom pitanju jer je i moj materinji jezik bio metom asimilacije i istrebljenja. I danas nažalost postoje tendencije da ga se političkim inženjeringom strpa zajedno sa srpskim jezikom u nekakav hibridni 'zajednički jezik'", rekla je Tomašić u obrazloženju glasovanja o rezoluciji Europskog parlamenta o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji. "Alarmantno" je to što što su sve donedavno takve inicijative dolazile od visokih dužnosnika i zastupnika pojedinih zemalja članica EU", rekla je. "Duboko se nadam da će ovom rezolucijom ti pokušaji konačno nestati. Shvaćajući važnost čuvanja jezične specifičnosti, u potpunosti sam predana zaštiti drugih naroda i manjinskih zajednica od takvog kulturocida", rekla je Tomašić.

Tomašić je istaknula da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini još uskraćuje pravo na javni televizijski kanal na materinjem jeziku kao i pravo na javno školovanje na hrvatskom jeziku u većinski bošnjačkim i srpskim sredinama. "S obzirom da se mahom radi o državljanima Republike Hrvatske, a time i Europske unije, u zemlji koja se nalazi u dugoročnim planovima za priključenje Uniji, tražim da poduzmemo sve moguće mjere kako bismo im osigurali jezičnu, kulturnu i političku ravnopravnost", rekla je.

  SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula kritizirao je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa što u svom govoru o stanju Unije nije spomenuo Hrvatsku i njezin ulazak u EU-u, a HDZ-ova Dubravka Šuica govorila je protiv podjela u Europi BRUXELLES – SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula kritizirao je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa što u svom govoru o stanju Unije nije spomenuo Hrvatsku i njezin ulazak u EU-u, a HDZ-ova Dubravka Šuica govorila je protiv podjela u Europi.

Barroso je u srijedu pred zastupnicima Europskog parlamenta održao govor o stanju Unije, nakon čega je uslijedila rasprava. Picula je zamjerio Barrosu što u svom govoru nije spomenuo proširenje, ni Hrvatsku koja je od 1. srpnja ove godine 28. članica. »Hrvatska prva zemlja koja je ušla u Uniju nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma što je zajednički uspjeh same Hrvatske, institucija EU i, svakako, vaše Komisije«, rekao je Picula.

Picula je dodao da će proširenje Unije na Hrvatsku olakšati traženje europskog rješenja i za regionalne napetosti u jugoistočnoj Europi te je podržao nastavak proširenja na hrvatske susjede. Picula je također kritizirao drastičnu politiku štednje, kazavši da europska politika i dalje jednostrano naglašava tržište i monetarnu dimenziju, a zapostavlja socijalnu politiku i politiku zapošljavanja. »Visoka nezaposlenost mladih, žena i starijih radnika, potpuno je izmijenila strukturu zaposlenosti u velikom dijelu Unije. Statistički podaci pokazuju da će svaka nova europska generacija biti manje zastupljena u trajnom zapošljavanju od generacije prije nje.

Dakle, i u Europskoj godini građana, građani ostaju suočeni s ozbiljnim europskim socijalnim i gospodarskim neizvjesnostima. To je opomena svima, ali vi ste među najodgovornijima«, poručio je Picula Barrosu. HDZ-ova zastupnica Dubravka Šuica izjasnila se protiv podjele EU-a na bogate i siromašne. »Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. Europska unija je omogućila onima koji su nekada bili neprijatelji da danas sjede za istim stolom. Stoga, pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug«, rekla je Šuica

– Shvaćam da je Direktiva o povratu otuđenih kulturnih dobara na snazi od 1. 1. 1993. godine, ali ako postoji mogućnost da se amandmanima nešto promjeni, zalažem se za pomicanje datuma na 1. siječanj 1991. – rekla je.

Na današnjoj raspravi u Odboru za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o povratu kulturnih dobara nezakonito iznesenih s područja država članica EU-a, sudjelovala je i zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica koja je napomenula kako se zalaže za povrat otuđenih kulturnih dobara iz rata, izvijestili su iz Europske pučke stranke.

– Shvaćam da je Direktiva o povratu otuđenih kulturnih dobara na snazi od 1. 1. 1993. godine, ali ako postoji mogućnost da se amandmanima nešto promjeni, zalažem se za pomicanje datuma na 1. siječanj 1991. godine kako bi i otuđena hrvatska kulturna baština bila obuhvaćena ovom direktivom – kazala je Šuica.

Šuica je također rekla da su je, iako nije punopravna članica Odbora, nedavna događanja u hrvatskoj povijesti potaknula da sudjeluje u raspravi vezanoj za otuđivanje kulturnih dobara.

– Potrebno je i podržati instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo imali zajedničku bazu podataka – dodala je Šuica.

Cijeli članak pročitajte na linku.

U Strasbourgu o stanju u Uniji govorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Dao je preglednu sliku ekonomskog i političkog trenutka u kojem se nalazi 28 država članica. Upozorio je da se EU ne smije opustiti jer je nezaposlenost na rekordnoj razini. Također je istaknuo da se nikad Europa neće vatiti na staro. Moramo oblikovati "novu normalu", rekao je Barroso. Nakon što je pobrojio što je sve u Europskoj uniji napravljeno na rješavanju krize u proteklih pet godina, Barroso je rekao da je sada najpreča zadaća da se do kraja mandata sadašnjeg saziva Parlamenta uspostavi jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka, što je drugi stup bankovne unije. Nakon njegova izlaganja slijedila je zanimljiva debata. Naime, do izbora je ostalo samo osam mjeseci pa su zastupnici već počeli predizbornu kampanju. Prema novim pravilima, upravo će političke grupacije u Parlamentu birati novog predsjednika Europske komisije.

Zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica govorila je protiv podjela EU-a na bogate i siromašne. Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. Europska unija je omogućila onima koji su nekada bili neprijatelji da danas sjede za istim stolom. Stoga, pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug, rekla je Šuica. 

Cijelu vijest pročitajte ovdje.

Dubravka Šuica i Ruža Tomašić, dvije zastupnice u Europskom parlamentu iz Dubrovačko-neretvanske županije, susrele su se u Strasbourgu s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom kako bi ga uvjerile u potrebu izgradnje Pelješkog mosta. Sastanku je trebao prisustvovati i Oleg Valjalo, SDP-ov europarlamentarac iz Dubrovnika, ali on se ispričao zbog drugih obveza.

Povjerenik Hahn, koji je u Europskoj komisiji zadužen za kohezijsku politiku i fondove, nije na sastanku davao naznake kakav će biti konačni rezultat studije predizvodljivosti, koja bi trebala biti dovršena 22. rujna i trebala bi odgovoriti na pitanje koji je najoptimalniji način povezivanja hrvatskog juga.

- Planirale smo taj sastanak kao još jedno dodatno lobiranje prije izlaska konačnih rezultata studije. Naglasile smo povjereniku Hahnu da je Dubrovnik s okolicom jedini odvojeni teritorij EU. Rekle smo mu da u lokalnoj zajednici vlada konsenzus oko potrebe izgradnje mosta, da su i Vlada i oporba za, da više nema nikoga u Hrvatskoj tko se protivi mostu - rekla je nakon sastanka Dubravka Šuica (HDZ).

No, prema izvorima iz Europske komisije, povjerenik Johannes Hahn ne želi istrčavati sa stavovima prije no što studija predizvodljivosti, koju rade francuski konzultanti, pokaže koje je najoptimalnije rješenje. Hahn i Komisija, kako doznajemo u Bruxellesu, žele se što više distancirati od studije, pa će objavu rezultata potpuno prepustiti Zagrebu, odnosno hrvatskoj Vladi i Ministarstvu prometa. Nakon objave rezultata studije, koji možda neće biti jednoznačno u korist Pelješkog mosta, Hrvatska tek treba aplicirati projektom mosta za novac iz EU fondova, što je procedura koja traje, a dio ljudi u Europskoj komisiji sklon je tome da oteže s ovim pitanjem do sljedećih europskih izbora na proljeće 2014., nakon čega se Komisija raspušta i dolazi novi saziv. 

BRUXELLES/STRASBOURG - Na plenarnoj sjednici Europskog parlementa, koja se ovaj tjedan održava u Strasbourgu, hrvatski eurozastupnici sudjelovali su u raspravama ili postavljali pitanja o minski sumnjivim područjima u Hrvatskoj, strategiji ribarstva za Jadransko i Jonsko more, viznom režimu za prelazak vanjskih granica EU-a i politici zapošljavanja mladih.

Eurozastupnici HDZ-a Dubravka Šuica, Andrej Plenković i Davor Stier sudjelovali u raspravi o strategiji ribarstva za Jadransko i Jonsko more.

Dubravka Šuica govorila je o važnost integriranog upravljanja Jadranskim morem koje omeđuju tri zemlje članice EU, a i tri zemlje na putu prema EU. Šuica se osvrnula na posebno osjetljivo područje Malostonskog zaljeva poznato po proizvodnji školjki. Za održivi nastavak tradicionalnog izlova školjki nužno je zadržati čistoću mora, rekla je.

Andrej Plenković se koncentrirao na temu održivog razvoja otoka. U kontekstu stvaranja šire EU Strategije za Jadransko-jonsku makroregiju, zastupnik Plenković smatra da je važno da ribarstvo - uz promet, okoliš i turizam - bude jedna od stožernih aktivnosti. Cjelovita strategija bi trebala pomoći ribarima iz svih obalnih zemalja Jadranskog i Jonskog mora, a posebno onima koji se prilagođavaju pravilima EU-a kao što su hrvatski ribari. U okviru daljnjeg elaboriranja strategije apelirao je da se kao prioritet uvrsti i tema održivog razvoja otoka, a osobito zaustavljanje trenda odlazaka stanovništva s otoka.

Zastupnik Stier je u raspravi naglasio kako se iz duha rezolucije može zaključiti da sve zemlje EU-a moraju početi primjenjivati standarde koji su propisani hrvatskom Ekološkom i ribolovnom zonom na Jadranu. To trenutno nije slučaj jer se ZERP ne primjenjuje na članice EU-a, ali bi se to pitanje moglo aktualizirati sljedeće godine nakon što Međunarodni arbitražni sud odredi morsku granicu između Hrvatske i Slovenije. Time bi se otklonila posljednja politička prepreka te bi se ribolovni i ekološki standardi ZERP-a mogli primjenjivati i na članice EU-a sukladno Sporazumu o pristupanju Republike Hrvatske.

HDZ-ova eurozastupnica Dubravka Šuica uputila je u utorak pisani upit Europskoj komisiji o tome na koji iznos može računati Hrvatska od ukupno šest milijardi eura koje je EU namijenila za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014-2020. "Koliki je iznos sredstava namijenjen Hrvatskoj u sklopu provedbe programa Garancije za mlade", stoji u pitanju je koje je Dubravka Šuica uputila Europskoj Komisiji s namjerom da ukaže na potrebu da Hrvatska pripremi kvalitetne programe kojima bi iskoristila sva dostupna sredstva. "Krajnji je trenutak da se Hrvatska aktivno uhvatiti u koštac s rješavanjem problema nezaposlenosti mladih. Svakim danom sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom dok se istodobno vlada služi jeftinim političkim trikovima kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih problema", kazala je Šuica.

Šuica u priopćenju navodi da prema "najnovijom podacima EUROSTAT-a, Hrvatska iza Grčke i Španjolske ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih koja iznosi čak 55,4 posto u drugom kvartalu 2013. te se na kraju 2013. godine očekuje njezin dodatni rast".

Cijelokupnu vijest objavljenu na Jutarnji.hr pročitajte ovdje.

- Prema pokazateljima EUROSTAT-a i HZZ-a nezaposlenost u Hrvatskoj kontinuirano raste, a mjere koje je Vlada dosad poduzela nedovoljne su da bi okrenule negativne trendove- kazala je Šuica.

Cijeli članak pročitajte u Večernjem listu. 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, postavila je nekoliko bitnih pitanja Europskoj Komisiji vezanih uz nezaposlenost mladih Hrvata i mogućnosti da im se pomogne.

- Koliki je iznos sredstava namijenjen Hrvatskoj u sklopu provedbe programa Garancije za mlade - stoji u pitanju je koje je Dubravka Šuica uputila Europskoj Komisiji s namjerom da ukaže na potrebu da Hrvatska pripremi kvalitetne programe kojima bi iskoristila sva dostupna sredstva.

- Krajnji je trenutak da se Hrvatska aktivno uhvatiti u koštac s rješavanjem problema nezaposlenosti mladih. Svakim danom sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom dok se istovremeno Vlada služi jeftinim političkim trikovima kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih problema - kazala je Šuica. 

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Potpredsjednica HDZ-a i predsjednica dubrovačke organizacije te stranke Dubravka Šuica danas je osudila i necivilizacijskim činom nazvala uvredljive grafite koji su jutros osvanuli na Pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku, ističući da takve poruke nisu stav Dubrovkinja i Dubrovčana. 

"To je poruka manjine koja ne slijedi stoljetnu uljuđenost i civilizacijske dosege Dubrovnika. Za nas je Vukovar mjesto pijeteta. Mi razumijemo Vukovarce i uvažavamo njihovu bol, jer njihova bol je i naša bol te stoga tražimo moratorij na uvođenje ćirilice", navela je Šuica u priopćenju.

Naglasila je da se kao Dubrovkinja, građanka Hrvatske i Europe, gradonačelnica u dva mandata te danas kao članica Europskog parlamenta, grozi te osuđuje sramotno pisanje grafita, nažalost i po spomenicima kulture, te ih smatra neprihvatljivim načinom komunikacije. Na Pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku danas su osvanuli grafiti koji, uz ustaška obilježja, sadrže uvrede na nacionalnoj osnovi te uvrede na račun ministra Ranka Ostojića, dok je na ulazu u grad osvanuo transparent s natpisom "Stop ćirilici u Vukovaru".

Šuica je prozvala aktualnu vlast na čelu sa SDP-om da je, postavljanjem ploča s dvojezičnim natpisima u Vukovaru "tiho u noći", u krivom trenutku dodatno isprovocirala ionako već napaćene građane Vukovara. "A sve kako bi skrenula pozornost s političkih i gospodarskih problema kojih je u Hrvatskoj sada previše", navodi u priopćenju.

Ističe kako HDZ nije protiv dvojezičnosti, ali smatra da se, sukladno članku 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, manjinska prava moraju tumačiti i primjenjivati poštujući i pripadnike manjina i većinskog hrvatskog naroda. I to, dodaje, razvijanjem razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i međusobnog dijaloga.

"Stoga ovaj čin Vlade Republike Hrvatske smatramo kršenjem zakona", poručuje Šuica.