Novoizabrana potpredsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom zastupnica Dubravka Šuica sastala se danas s veleposlanicom Kosova pri Europskoj uniji gospođom Mimozom Ahmetaj. Tema razgovora na protokolarnom sastanku bila je implementacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja te liberalizacija viznog režima. Zastupnica Šuica i ambasadorica Ahmetaj složile su se da je potrebno nastaviti dijalog sa Srbijom te pronaći način kako što prije konstituirati vlast nakon lipanjskih izbora, a sve u cilju nastavka implementacije ostalih ugovora. 

U Europskom parlamentu održana je konstituirajuća sjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Sjednicom je predsjedala voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (EPP), koja je izabrana za potpredsjednicu, dok je za predsjednika Izaslanstva izabran Tonino Picula (S&D). Konstituiranjem Izaslanstva samo dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini Europski parlament je pokazao odlučnost kako će i dalje pomno i intenzivno pratiti stanje u BiH te pružati pomoć, ali i tražiti od novoizabranih dužnosnika da BiH krenu u odlučne reforme koje će osigurati funkcioniranje države na svim razinama. A sve sa ciljem kako bi BiH slijedila europski put i uskoro bila u stanju priključiti se procesu proširenja kao i ostale zemlje regije koje imaju status kandidata ili pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji. Europski parlament će posebnu pozornost posvetiti napretku Bosne i Hercegovine, ali i Kosova što potvrđuje osnivanje Izaslanstva koje će se baviti samo stanjem ove dvije države.  

Zagreb, Hotel Esplanade. Na jučerašnjem Kongresu o vanjskoj politici u organizaciji Žena Europske pučke stranke (EPP Women - EPPW) i Zaklade „Konrad Adenauer“ okupili su se brojni domaći i inozemni političari s bogatim iskustvima u međunarodnim odnosima. Uz naše europarlamentarce Dubravku Šuicu, Ivanu Maletić i Andreja Plenkovića, na skupu je sudjelovala i buduća predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.  

Doris Pack & CDU

Nakon što je dr. Michael Lange, voditelj ureda Adenauerove zaklade u Hrvatskoj najavio program Kongresa, nazočnima se obratila predsjednica Žena EPP-a Doris Pack. Dugogodišnja eurozastupnica iz partnerske Njemačke, visoka dužnosnica Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel, izrazila je i u svoje osobno ime i u ime EPPW-a apsolutnu podršku HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji. 

Malala - moja heroina

Buduća prva predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović - koja je, kad govorimo o Hrvatskoj, bila i prva žena na čelu Ministarstva vanjskih poslova i Veleposlanstva u Sjedinjenim Državama - u svom je obraćanju govorila o današnjoj ulozi Sjeveroatlantskog saveza u svijetu. 

Osvrnula se na svoja iskustva dok je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a, no nije izostavila istaknuti, kako ju je sama nazvala, svoju heroinu - mladu Pakistanku Malalu Yousafzai, koja je prekjučer dobila Nobelovu nagradu za mir. 

U Afganistanu među narodom 

Govoreći o zemljama pogođenima ratom i onima ograničenih demokratskih sustava, Grabar Kitarović se također osvrnula na probleme u Afganistanu, kojeg je od 2006. često posjećivala:

- Ondje sam razgovarala ne samo sa strancima i vojnicima, nego sam i odlazila među narod, među seljake, radnike, studente, žene... Vidim znakove nade, situacija je mnogo bolja nego prije nekoliko godina. Moramo snažno poduprijeti taj napredak kako bi Afganistan postao stabilan član međunarodne zajednice. 

Buduća predsjednica RH elaborirala je i ostale aktualna pitanja u svijetu poput borbe protiv ISIL-a, krize u Ukrajini te suradnje EU-NATO protiv globanih prijetnji. Pritom je naglasila da je u ukrajinskoj krizi potrebno čvrsto se suprotstaviti Rusiji, koja bjelodano krši međunarodno pravo.

Jača zastupljenost žena!

Voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskog parlamenta Dubravka Šuica, ujedno i potpredsjednica Žena Europske pučke stranke, istaknula je važnost ravnopravnosti spolova jer ona pozitivno utječe na gospodarstvo i društveni razvoj u cjelosti. Žene bi trebale biti zastupljenije na vodećim pozicijama, pri čemu je kao primjer za pohvalu navela činjenicu da je među 11 hrvatskih europarlamentarca čak pet žena. 

Program je nastavljen panelom na temu „Ususret novoj vanjskoj politici EU“ na kojem su sudjelovali Doris Pack, voditeljica EU izaslanstva u Libanonu Angelina Eichhorst (Nizozemska), eurozastupnik Michael Gahler (Njemačka, CDU) te potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a Sandra Kalniete (Latvija). 

Voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na saslušanju Alenke Bratušek, slovenske kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije zaduženu za energetsku uniju. Svakog kandidata/-kinju, naime, saslušavaju odbori Europskog parlamenta koji su mjerodavni za rad pojedinog resora. Nakon saslušanja, nadležni su odbori EP-a sa 112 glasova protiv i samo 13 za, Bratušekinu kandidaturu - odbacili. 

 

Komunizam u ropotarnicu povijesti

 

Eurozastupnica Šuica upitala je Bratušek nekoliko pitanja, zanimajući se, među inim, o spornom video isječku u kojem je vidljivo da Bratušek veliča komunizam, a koji su zaprimili svi eurozastupnici. Šuica je, naime, aludirala na prokomunističku pjesmu „Bandiera rossa“ (hrv. Crvena zastava) jer je Bratušek snimljena kako na jednom koncertu pjeva upravo tu pjesmu. I postavila logično pitanje:  

 

- Smatrate li da je vrijeme da se - u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta - ogradite od komunizma unutar EU i okrenete budućnosti?

A Bratušek je odgovorila da navedena pjesma „nije prokomunistička, već slovenska antifašistička“, što je kod brojnih eurozastupnika izazvalo - nevjericu. 

 

Upitne kompetencije

 

Pitanja o spornom video isječku Bratušek su postavili i ostali eurozastupnici: primjerice, iz Njemačke i Grčke, istaknuvši pritom zabrinutost ne samo za njene kompetencije, već (i) njenu ideološku pristranost. Šuica je, stoga, obrazložila svoja postavljena pitanja, među kojima je bilo i ono o komunističkoj pjesmi, gdje je zahtijevala Bratušekino očitovanje pred europarlamentarcima. 

 

- Moje pitanje o video isječku bilo je postavljeno na margini, ali je gospođa Bratušek, nažalost, od dvije minute koliko ima za odgovor, minutu i pol odgovarala na njega. No, do problema s njezinom kandidaturom nije došlo zbog ovog jednog pitanja, nego isključivo zbog nekompetentnosti i loših odgovora. 

 

Transjadranski plinovod - rješenje!

 

Šuica je, nadalje, upitala Bratušek ima li ona strategiju smanjenja ovisnosti o ruskom plinu zamolivši pojašnjenje koliko bi njena prijašnja dobra suradnja s Rusijom imala utjecaj na sadržaj strategije. Ruskom monopolu dovoda plina u Europu može se stati na kraj! - istaknula je Šuica i jezgrovito obrazložila: 

 

- Budući da ovisimo o ruskim energentima, pogotovo o plinu, smatram da je potrebno okrenuti se i drugim opcijama. Diversifikacija izvora dobave štiti nas od samovolje dobavljača, koji misle da u rukama drže sve konce i da mogu metodom pritiska nametati uvjete kakve hoće. Jedna od opcija za plinsku neovisnost EU je - Transjadranski plinovod. Važan za Hrvatsku, ali i za jugoistok Europe! Njime je predviđeno spajanje na plin iz Azerbajdžana što bi smanjilo ovisnost o ruskim energentima.

Zagreb, Hotel Central. „Žene u europskoj politici danas“ - naziv je to iznimno zanimljivog današnjeg okruglog stola u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj i Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Dupkom puna dvorana i društvu nasušno potrebne, štoviše uvijek aktualne teme. I ugledne sudionice s dugogodišnjim političkim iskustvom: buduća predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, visoka dužnosnica njemačkog CDU-a (Kršćansko-demokratska unija) Doris Pack, voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica... A moderatorica je bila čelnica zagrebačke Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ dr. Ivana Mrkonjić. 

Potpora budućoj predsjednici

Svjedočenja sudionica okruglog stola o vrijednim iskustvima u obnašanju odgovornih dužnosti na visokim pozicijama u politici zdušno su slušale (i) brojne članice Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“,  Zajednice žena „Kraljica Katarina Kosača“ sestrinskog HDZ-a BiH, stranačko članstvo i simpatizeri/-ke. Pozdravnim govorom nazočnima su se obratili predsjednik Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina i voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr. Michael Lange, koji su - osim što su predstavili rad dviju Zaklada - izrazili punu podršku budućoj predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.

Nema mjesta predrasudama

Kolinda Grabar Kitarović u svom je izlaganju istaknula obrazovanje kao temelj napretka društva, ujedno naglasivši nužnost uklanjanja društvenih predrasuda da bi se omogućila ravnopravnost spolova i veća zastupljenost žena u gospodarstvu.

- Predrasude s kojima se susrećemo ponekad su nevjerojatne. Ljudi me pitaju može li žena biti predsjednica i mislim li da je hrvatsko društvo spremno za predsjednicu?! Ovlasti predsjednika su u području vanjske politike, nacionalne sigurnosti i obrane, ali i - kritiziranje lošeg ili poticanje dobrog rada Vlade. Moj dugogodišnji rad u međunarodnim odnosima i politici puno je duži od Josipovićevog. U kampanji neću ulaziti u to što može muškarac, a što žena, jer tu nema nikakve razlike. Bitno je ono što nudim! A to je politički program i spremnost na rad i žrtvu.

A za kraj, buduća je predsjednica uputila savjet ženama u auditoriju da se ne boje izazova i da al pari s muškarcima vrijedno sudjeluju u svim segmentima društva na dobrobit cijele zajednice.

- Nemojte nikada prihvatiti da netko kaže da ste drukčije ili da ne možete nešto zato što ste žene. Budite samosvjesne, čvrste i snažne! 

Ženska volja i odlučnost

Dugogodišnja njemačka eurozastupnica (ujedno i čelnica Žena Europske pučke stranke) Doris Pack podijelila je pak iskustva stečena na svom mukotrpnom putu ostvarenju zacrtanih životnih ciljeva, ukazavši pritom na prepreke zbog diskriminacije na temelju spola. Neugodno i nepravedno iskustvo stavljanja na izborne liste samo radi popunidbe „ženske kvote“ sagledavala je, međutim, s pozitivne strane - dobila je priliku pokazati i dokazati svima koliko je dobra u svom poslu. 

Potpredsjednica Žena EPP-a Dubravka Šuica naglasila je da HDZ uistinu brine o jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca u politici, što se, uostalom, ponajbolje vidjelo i na dvojim izborima za Europski parlament. A HDZ i na predsjedničkim izborima ima - kandidatkinju. Najveća, stožerna stranka hrvatskog naroda tako pokazuje da ima i snagu i ljude za preuzimanje odgovornosti za sudbinu države.

Nazočnima se obratila i Marija Zelenika, čelnica Zajednica žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“, poručivši da Kolinda Grabar Kitarović uživa punu podršku bosanskohercegovačkih „Katarina“ koje s oduševljenjem čekaju da Hrvatska dobije predsjednicu!

Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, bila je danas u Zagrebu glavni govornik na kongresu u organizaciji Žena Europske pučke stranke (EPPW). Istaknula je da je ˝došlo vrijeme da savladam još jednu prepreku i da postanem prva žena predsjednica Republike Hrvatske˝.

Kongresu u organizaciji Žena EPP i Konrad Adenauer Stifung pod nazivom ˝Politike vanjskih poslova˝ održao se u hotelu Esplanade u Zagrebu. Domaćini ovoga događaja, šefica Hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, i predsjednica Žena Europske pučke stranke, Doris Pack, otvorile su ovaj kongres koji je danas u Zagrebu okupio vodeće žene iz Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenta iz cijele Europske unije, i dalje.

˝Tu smo zbog Vas i želimo da Vi budete predsjednica Republike Hrvatske˝, rekla je Doris Pack, obraćajući se gđi Grabar-Kitarović.

Potpredsjednica Žena EPP, Dubravka Šuica, dodala je: ˝Hvala vam što ste došli danas i što podržavate Kolindu - sigurna sam da je prava osoba na pravom mjestu, a uzimajuci u obzir ovlasti koje u Republici Hrvatskoj ima predsjednik, sigurna sam da je Kolinda najbolji kandidat.˝

Nakon uvodnih govora, Doris Pack vodila je vrlo zanimljiv panel na temi vanjskih politika Europske unije na kojem su sudjelovali: Angelina Eichhorst, ambasadorica Europske unije u Libanonu, Sandra Kalniete, potpredsjednica EPP-a u Europskom parlamentu, te Michael Gahler, potpredsjednik Odbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu.

Na konferenciji su također bili prisutni brojni članovi Europskog parlamenta uključujući i hrvatski zastupnici Ivana Maletić i Andrej Plenković.

Voditeljica hrvatske delegacije Europske pučke stranke Dubravka Šuica uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će se održati 12. listopada poslala je poruku podrške HDZ-u BiH na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem. Zastupnica Šuica istaknula je da su Hrvati u Bosni i Hercegovini trajna briga HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, koji će se i dalje zalagati za europski put BiH kako bi Bosnu i Hercegovinu vratili kući, tamo gdje je oduvijek pripadala, a to je Europa.

"Možete biti sigurni da ćemo na tome ustrajati i u mandatu pred nama, ustrajat ćemo dok god Hrvati ne budu ravnopravni sa ostala dva naroda u Bosni i Hercegovini, a RTV kanal na hrvatskom jeziku bio bi važan korak ka ostvarenju tog cilja," naglasila je Šuica.

Važno da Hrvati napokon dobiju pravog predstavnika u Predsjedništvu BiH, rekla je Šuica i poručila biračima, podržite HRVATSKI ODGOVOR koji će čelu s predsjednikom Draganom Čovićem najbolje štititi interese hrvatskog naroda u BiH. Cijelu poruku podrške HDZ-u BiH pogledajte ispod. 

Na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, 8.listopada, u Europskom parlamentu boravila je skupina studenata zagrebačkog veleučilišta VERN. Studenti su se susreli s hrvatskim zastupnicima među kojima je bila i voditeljica hrvatske delegacije Europske pučke stranke Dubravka Šuica. Na sastanku, koji je organizirao zastupnik Andrej Plenković, razmijenjena su mišljenja, a studenti su imali priliku i postaviti pitanja te pobliže se upoznati s ulogom Europskog parlamenta kao i angažmanom hrvatskih europarlamentaraca.  

Ispred glavnog ulaza u Europski parlament u Bruxellesu zastupnica Dubravka Šuica i župan Nikola Dobroslavić podijelili su tonu i pol narančina iz doline Neretve prolaznicima i zastupnicima Europskog parlamenta i ukazali na probleme izvoza proizvođača mandarina koji je nastao nakon ruskog embarga na uvoz voća iz zemalja Europske unije.

Zbog ruskog embarga Europska unija je osigurala sredstva za subvencioniranje 7900 tona narančina, po cijeni od 1,4 kune. To znači da će Europa iz svojih sredstava subvencionirati takozvanu neberbu, odnosno višak narančina koji se zbog zabrane izvoza u Rusiju neće moći prodati redovitim putem, pa će se takve narančine dijeliti ustanovama socijalne skrbi, školama vrtićima, prihvatilištima i učeničkim domovima.

"Dijeljenjem narančina htjeli smo ukazati na štetnost ruskog embarga za dolinu Neretve, a s obzirom da se u Bruxellesu ovih dana održavaju Otvoreni dani regija i da je puno Europljana ovdje i na taj način smo željeli osvijestiti građane Unije koliko je važno da naši proizvođači dobiju mogućnost izvoza ili da dobiju veće poticaje Europske komisije, što je u drugom valu i učinjeno, ali nažalost nedovoljno", naglasila je zastupnica Dubravka Šuica.

Osim europarlamentarke Šuice i Dubrovačko-neretvanskog župana u akciji su sudjelovali i brojni asistenti te stažisti hrvatskih zastupnika kao i djelatnici ureda DNŽ u Bruxellesu. Župan Dobroslavić istaknuo je kako se nada da će ova akcija skrenuti pozornost na problem plasmana neretvanskih mandarina institucijama Europske unije te ih potaknuti na njegovo rješavanje i u budućnosti.

Ove godine očekuje se u dolini Neretve rekordan urod od 80 tisuća tona narančina visoke kvalitete, a od početka rusko-ukrajinske krize traže se alternativna tržišta, jer zna se da se na domaće tržište može plasirati 15.000 tona ovog voća.

"Akcija dijeljenja narančina u srcu Europe dobra je prilika da se potakne proizvođače da potraže i nove destinacije za izvoz, primjerice zemlje Beneluxa u kojima živi gotovo 30 milijuna potencijalnih potrošača," zaključila je Šuica.  

Zastupnik Andrej Plenković je zajedno sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Nikolom Dobroslavićem i zastupnicom Dubravkom Šuicom bio domaćin konferencije "Uloga regija u provedbi EU Strategije za Jadransko-jonsku regiju" koja je održana u Europskom parlamentu na kojoj je bilo više od 150 sudionika.

Konferenciju je otvorio župan Nikola Dobroslavić, koji je član Odbora regija EU. Župan je govorio o značaju koji Dubrovačko-neretvanska županija pridaje suradnji u okviru Jadransko-jonske makroregije zajedno s partnerima iz drugih regija u kojima živi oko 70 milijuna ljudi. Založio se za provedbu zajedničkih projekata te osiguravanje sredstava u posebnoj proračunskoj liniji EU za Strategiju Jadransko-jonske regije.

Posebno je istaknuo ulogu obalnih županija, gradova i općina u višerazinskom upravljanju Strategijom i u provedbi njena četiri stupa: plavom rastu, povezivanju regije, kvaliteti okoliša i održivom turizmu. Župan je predložio da se u zajedničke aktivnosti u okviru Strategije uključe i Makedonija te Kosovo. Naglasio je nužnost boljeg prometnog povezivanja država sudionica, a osobito važnost izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi imala izuzetno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj država sudionica. 

Zastupnik Plenković je naglasio značaj usvajanja Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju na sastanku Europskog vijeća u listopadu za vrijeme predsjedavanja Italije. Podsjetio je na sudjelovanje Hrvatske u Jadransko-jonskoj inicijativi od 2000. te jasno profiliranu jadransku i sredozemnu orijentaciju, kao i višegodišnji angažman u njenoj izradi. Po uzoru na Baltičku i Dunavsku strategiju, pozdravio je usvajanje Jadransko-jonske strategije koja će pridonijeti promicanju održivog gospodarskog i društvenog napretka u zemljama regiji zahvaljujući rastu i otvaranju novih radnih mjesta. 

Strategija će osigurati veću privlačnost i konkurentnost te bolju povezanost, uz očuvanje okoliša i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava, pri čemu je bitan doprinos jedinica regionalne i lokalne samouprave, a Dubrovačko-neretvanska županija je odličan primjer, kazao je Plenković. Zaključio je kako će Europski parlament nastaviti pružati političku potporu Strategiji te će se i dalje zalagati za alociranje odgovarajućih sredstava u okviru proračuna EU i učinkovito korištenje postojećih programa (Europski fondovi za ribarstvo i pomorstvo, Obzor 2020, Instrument za povezivanje Europe, LIFE, COSME, ADRIAPLAN, ADRIAREP, INTERACT i INTERREG itd.). Završno je rekao da će Strategija pridonijeti i politici proširenja Europske unije na zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje država jugoistoka Europe. 

Zastupnica Dubravka Šuica se založila za korištenje sredstava iz Transnacionalnog programa EU za Jadransko-jonsku regiju koji će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti, kao i projektima u području kulture, obrazovanja, znanosti i sveučilišne suradnje kako bi se osnažio jadranski i mediteranski identitet država sudionica.

Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju obuhvaća četiri države članice EU (Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju) te četiri države regije jugoistočne Europe (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju). Među govornicima bili su i Colin Wolfe, predstavnik Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije, Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche i izvjestitelj Odbora regija za Strategiju, Rossella Rusca, predstavnica talijanskog predsjedništva u Vijeće Europske unije te Mato Škrabalo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri EU. U raspravama su sudjelovali i predstavnici iz regija iz Grčke, Slovenije, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Hrvatske.