Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o stvaranju zone slobodne trgovine Europsko-mediteranskog partnerstva. Vrijedi istaknuti kako EUROMED obuhvaća 11 zemalja od Alžira do Turske, a o značaju ovog partnerstva za EU govori činjenica da 8.6 posto cjelokupne vanjske trgovine Unija ostvaruje upravo s tim zemljama.

"Vrlo je važno stvoriti područje mirnog susjedstva, stoga podržavam napore na izradi Sporazumu između zemalja članica EU i zemalja južnog Mediterana, takav sporazum bi bio okvir za mirno rješavanje sukoba, a dužnost nas u EU je pomoći tim zemljama u tranziciji," kazala je Šuica.

Podsjetimo, tzv. barcelonski proces koji je započeo 1995. godine bio je temelj suradnje koja je važna za sve zemlje ove inicijative. Partnerstvo obuhvaća više područja djelovanja od trgovine, ljudskih prava, prava žena, kulturne suradnje do zaštite okoliša, koja je iznimno važna s obzirom da svi zajedno gravitiralo Sredozemnom moru koje moramo zajedno očuvati.

"Trgovina mora biti u službi mira i stabilnosti u ovoj regiji pa je stoga jačanje suradnje prioriteti," zaključila svoje je izlaganje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnica Šuica.  

Europska komisija ovih je dana ocijenila prihvatljivim financirati iz EU fondova cestovno povezivanje juga Dalmacije - za što je još potrebno izraditi studiju izvodljivosti. Kao što se sjećate, predstudija je utvrdila da je Pelješki most najbolje rješenje, no šampion sporosti i proturječja Branko Grčić i dalje uporno zaobilazi taj projekt od hrvatskoga nacionalnog interesa. Nedefinirani Grčić Svojim je neodređenim izjavama - u kojima Pelješki most niti ne spominje - opet zbunio javnost. Stoga je voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dala izjavu za javnost u kojoj osuđuje Grčićevu mlakost i „nedefiniranost“ te konkretno i jasno iskazuje koji je to najbolji projekt za cestovnopovezivanje RH. Izjavu donosimo u cijelosti:  

Činjenica je da se u ovom trenutku Pelješki most iskristalizirao kao najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog teritorija, ali i teritorija EU. Dinamika njegove izgradnje vrlo je važna - posebice uzmemo li u obzir da će Hrvatska uskoro pristupiti Schengenu. Jasno je da je nastavak izgradnje Pelješkog mosta jedino ispravno rješenje. Zato me čudi ovako nedefinirani stav potpredsjednika Grčića. Čudim se, jer građani očekuju da se projekti nazovu pravim imenom, a ovaj se projekt zove “Pelješki most zajedno s pristupnim cestama”. Da Vlada nije dolaskom na vlast gubila vrijeme na smjenu kadrova, financijska sredstva iz europske omotnice bi već bila u funkciji, a Pelješki most i ostali projekti već bi bili u realizaciji. I operativa bi već bila u funkciji. Samim time bi se smanjio broj nezaposlenih, a ekonomski bi tijekovi bili pozitivni - jer bi tada Hrvatska bila veliko gradilište, a Pelješki most bi se gradio punom parom.

Upozoravajući na štetu koju će hrvatski poljoprivrednici, posebno oni iz doline Neretve, trpjeti zbog ruskih protusankcija Europskoj uniji (zabrana uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda), voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica uputila je sljedeće zastupničko pitanje Europskoj komisiji: Iako je EK najavila potporu od 125 milijuna eura u sektoru voća i povrća za koje ne postoje dugoročnije skladišne mogućnosti, taj paket je neočekivano izostavio pomoć za uzgajivače agruma. S obzirom da se očekuju i veliki urod mandarina i poteškoće u njihovom plasmanu na tržište, mogu li proizvođači i izvoznici iz doline Neretve računati na financijsku potporu Komisije i pomoć prilikom pronalaženja alternativnih tržišta - uz prikladnu otkupnu cijenu? 

I dok je ovim zastupničkim pitanjem Šuica stala u zaštitu više od 20.000 stanovnika doline Neretve koji žive od uzgoja mandarina, SDP-ova vlada i dalje ništa ne poduzima. Ništa, premda Bruxelles vladama članica EU dopušta da osmisle interne programe pomoći izvoznicima koji su pogođeni sankcijama. Ostaje HDZ-ovim eurozastupnicima da budu njihov glas u Bruxellesu.

Nakon što je uputila pitanje Komisiji, a ususret današnjem sastanku Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta o zabrani uvoza prehrambenih proizvoda EU-a u Rusiju, na kojemu će sudjelovati predstavnici Europske komisije, zastupnica Dubravka Šuica ukazala je na štetnost Uredbe o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz EU u Rusiju na hrvatsku poljoprivredu, proizvođače mliječnih proizvoda i na dolinu Neretve.

"Iako je Europska komisija najavila paket interventnih mjera i potporu od 125 milijuna eura u sektoru voća i povrća za koje ne postoje dugoročnije skladišne mogućnosti, taj paket je neočekivano izostavio potporu za agrume, dok će proizvođači mliječnih proizvoda ipak moći računati na pomoć EU", naglašava zastupnica Šuica.

Premda je Vlada Ruske Federacije 20. kolovoza donijela Odluku o izuzeću pojedinih proizvoda s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz, tom odlukom nisu obuhvaćeni i agrumi čime je izravno ugrožena egzistencija više od 20.000 stanovnika doline Neretve koji se bave uzgojem mandarina, što ukazuje na negativan efekt nametnutih sankcija za Republiku Hrvatsku.

Voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci je ukazala da se očekuje veliki urod mandarina i poteškoće u njihovom plasmanu na tržištu, a s obzirom da Europska komisija za sada nije predvidjela financijsku kompenzaciju za agrume, pitanje koje Dubravka Šuica postavila Komisiji glasi: mogu li hrvatski poljoprivrednici i izvoznici te proizvođači narancina iz doline Neretve računati na financijsku potporu Komisije i pomoć prilikom pronalaženja alternativnih tržišta uz prikladnu otkupnu cijenu?

Također, Šuica je istaknula i potrebu povećanja potpore proizvođačima mliječnih proizvoda u proračunu EU za 2015. godinu budući da za sada predviđena pomoć od 10 - 20 milijuna eura neće biti dostatna za sve proizvođače na razini EU.  

Nakon ljetne stanke i berlinske konferencije o zemljama jugoistočne Europe, na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta održana je razmjena gledišta s budućom šeficom europske diplomacije i aktualnom talijanskom ministricom vanjskih poslova Federicom Mogherini.

Budući da Italija predsjeda Vijećem EU, voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije i zastupnica u EP-u, Dubravka Šuica pisanim putem tražila je Mogherini očitovanje o stavu talijanskog predsjedništva i o stavu gospođe Mogherini kao buduće visoke europske predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednice Europske komisije o izgradnji Jadransko-jonskog koridora kao i o predviđenoj dinamici realizacije tog vitalnog projekta za jugoistočnu Europu.

Mogherini je između ostalog istaknula kako je proširenje na jugoistočnu Europu prioritet i obveza EU-a, te je pozvala BiH na političke reforme, a Srbiju na usklađivanje vanjske politike s EU-om, a zastupnicu Šuicu zanimalo je koliko će napora uložiti buduća povjerenica da i zemlje pristupnice postanu konkurentne za izravne investicije i ekonomski razvoj te kako brzo će se taj proces odvijati. Konačno, oslanjajući se na zaključke Konferencije u Berlinu, Šuica je pitala Mogherini je li spremna pomoći da se osiguraju sredstva iz EU fondova za financiranje potrebite infrastrukture, prije svega Jadransko-jonskog koridora, ali i još važnijeg prioritetnog projekta koji treba spojiti dva dijela EU, odnosno RH nastavkom izgradnje dugo planiranog Pelješkog mosta.  

Pismo ministrici Mogherini na hrvatskom jeziku dostupno ovdje.

Pismo ministrici Mogherini na engleskom jeziku dostupno ovdje.

Članovi Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta nakon ljetne stanke vratili su se u briselske klupe gdje su održali sastanak na kojemu je sudjelovao i aktualni povjerenik Europske komisije za okoliš Janez Potočnik. O "Paketu kružnog gospodarstva" u razmjeni gledišta s povjerenikom Potočnikom članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica pitala je:

"Svjesni pogreške koja se dogodila, može li Komisija preporučiti mjere Republici Hrvatskoj kako bi se ublažila kazna te postoji li mogućnost da EK prolongira rok prijenosa direktive o energetskoj učinkovitosti u nacionalni zakon?"

Podsjetimo, Europska je komisija pokrenula postupak kažnjavanja Hrvatske zbog toga što RH nije, sukladno preuzetim obvezama, implementirala u nacionalno zakonodavstvo europske direktive o energetskoj učinkovitost. Kazna za neispunjavanje obveza doseže i do 1,8 milijuna eura godišnje, dodajmo ovome kako su uz Hrvatsku još 23 države članice EU obuhvaćene istim postupkom Komisije.

U svom odgovoru povjerenik Potočnik istaknuo je kako nije dovoljno dobro upoznat sa slučajem neprovedbe mjera energetske učinkovitosti u RH, no pravila Komisije su jasna i vrijede za sve članice EU, a nalažu ne samo usvajanje, nego i provedbu direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

Vrijedi istaknuti da je cilj Akcijskog plana za energetsku učinkovitost kontrolirati i smanjiti potražnju za energijom te poduzeti ciljane mjere u pogledu opskrbe i potrošnje kako bi se do 2020. ostvarila ušteda od 20 posto godišnje potrošnje primarne energije.  

Ne stišava se bura nakon što se otkrilo da slučajni premijer slučajne vlade kani odustati od gradnje buduće Jadransko-jonske autoceste na hrvatskom teritoriju - to jest od Ploča preko Pelješkog mosta i Dubrovačkog primorja sve do samog Dubrovnika. Trasa bi, kako se sada najavljuje, prolazila preko BiH (kroz Popovo polje dalje prema jugu).

I to premda je i u Strategiji prometnog razvitka RH i u prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) ucrtana autocesta kroz Hrvatsku. Ulje na vatru dolio je SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić usporedivši Dubrovnik i njegovu regiju s ni manje ni više nego - kokošinjcem! Koji veliki gospodin i svjetski čovjek!

 http://www.index.hr/vijesti/clanak/trazi-se-isprika-ministra-hajdasa-doncica-dubrovnik-nije-kokosinjac-/767965.aspx

Milanović sam protiv svih

No krenimo redom. Prvog dana - odmah nakon sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu - oštro je reagirao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić: To je suprotno interesima DNŽ-a i hrvatskim nacionalnim interesima! Premijer Milanović nam poručuje da nema autoceste područjem Hrvatske nakon Ploča te čak dodaje da zna da nas to ne zadovoljava?! Pitamo se kako je mogao razgovarati ili, još gore, dogovarati trasu autoceste mimo prostorno-planskih, odnosno strateških dokumenata RH! Koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem izgradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svog teritorija i time od rješenja dijela svoje unutarnje povezanosti.

Pelješki most - napokon!

U nizu izjava Milanovićev je naum tog dana komentirala i potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika. Upozorila je da se sada, bez obzira rasplet jadransko-jonske priče, još više moramo fokusirati na Pelješki most: Svi naši dosadašnji planovi - prostorni plan DNŽ, GUP Grada Dubrovnika, prostorni plan Općine Dubrovačko Primorje, kao i strategija razvoja prometa RH - određuju da autocesta ide do Dubrovnika, odnosno do Osojnika. Čak su postojali i ozbiljni planovi o dionici od 27 kilometara između Osojnika i Dola. Velika je šteta što se projekt nije uspio realizirati i što se autocesta, kao što se kroz cijelu Hrvatsku izgradila, nije izgradila sve do Dubrovnika. Naravno da smo svi za povezivanje Dubrovnika (i) Jadransko-jonskim koridorom. No ostaje prioritet izgradnja Pelješkog mosta - jer ta dva projekta nisu inkompatibilna. Štoviše, oni su komplementarni i sada je na potezu Vlada RH koja napokon treba predati aplikaciju i dokumentaciju za financiranje Pelješkog mosta. jadransko-jonski koridor je vizionarski projekt kojem će zasigurno trebati nekoliko desetljeća i stoga, ponavljam, apeliram na Vladu da nastavi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kratkovidna monetizacija

Reagirao je i Odbor za promet HDZ-a, na čelu s Olegom Butkovićem, inače članom Predsjedništva naše stranke: Autocesta od Ploča prema Dubrovniku treba se graditi hrvatskim teritorijem iz jednostavnog razloga jer je to hrvatski nacionalni interes i jer je to određeno prostorno-planskim dokumentima i strategijom prometnog razvitka. Žalosno je da Vlada RH to ne razumije. Kao što je žalosno i što ne razumije koliko je štetna monetizacija Hrvatskih autocesta, posebno što će one zaživljavanjem jadransko-jonskog koridora preuzeti veliki dio teretnog prometa na putu između zapadne Europe te Turske i dalje Bliskog istoka. SDP-ova vlada, blago rečeno, zbilja je kratkovidna!

Dubrovčani ne žele preko tuđeg teritorija

I predsjednik Karamarko bio je jasan, odgovarajući jučer u Mostaru na novinarska pitanja: Imamo primjedbe na predloženu trasu - što su već iznijeli naši dužnosnici iz Dubrovačko-neretvanske županije. No bitno je za hrvatsku javnost naglasiti da ćemo mi - bez obzira hoće li se jadransko-jonski koridor dovršiti do 2030. ili 2050. - do tada sigurno sagraditi Pelješki most i brzom ga cestom spojiti s Dubrovnikom. Jer Dubrovčani, posve opravdano, ne žele ići u Zagreb preko tuđeg teritorija.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/video-ne-zanimaju-nas-ad-hoc-izmjene-izbornog-sustava

Jučer su, naposljetku, predsjednik dubrovačko-neretvanskoga županijskog HDZ-a Branko Bačić i župan Nikola Dobroslavić održali konferenciju za novinare na kojoj su pozvali Milanovića da poštuje prostorne planove i strateške dokumente RH. Osvrnuli su se, dakako, i na „svjetskog čovjeka“ Hajdaša Dončića.

DOBROSLAVIĆ: S kojim pravom omalovažavate Dubrovnik?!

Ne radi se samo o selima, nego i o Dubrovniku. Mislim da je ministar Hajdaš Dončić smetnuo s uma da se ovdje radi i o Dubrovniku. No nemojmo omalovažavati ni sela, zašto i ona ne bi bila povezana s autocestom - ako je to moguće? Nadam se da Milanović i njegovi kolege nisu u Berlin odnijeli plan trase kroz BiH kao gotovo rješenje premda ono ni s kim u Hrvatskoj nije usuglašeno. Osim valjda na sastanku u Cavtatu. Vlada treba poštovati dokumente koji su na snazi! Ne prihvaćamo da se fingira demokratski postupak donošenja strategija i prostornih planova u kojima sudjeluju građani, struka i javni sektor. Rješenje koje nas ostavlja bez autoceste i svodi se na Jadransku magistralu s određenim poboljšanjima nije prihvatljivo. Magistrala samo od Dubrovnika do Stona prolazi kroz 13 naselja i ima 7 pješačkih prijelaza, stoga se tom cestom ne može riješiti pitanje prometne povezanosti Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. O čemu to pričamo!?

BAČIĆ: Bez ikakvih konzultacija!

Milanović radi protivno interesima RH i krši strateške dokumente! Ni i u političkom ni u gospodarskom smislu nema nijednog razloga zašto bi se izmijenila trasa autoceste. Ako ništa drugo, morala se prvo provesti široka javna rasprava! No na takvu bahatost i „samodostatnost“ SDP-ove vlade već smo se navikli... Povlače se sada „financijski razlozi“. No najzahtijevnija i najskuplja dionica, ona između Krapine i Macelja, koštala je 235 milijuna eura, a da nitko nije polemizirao zbog cijene, kao što to u ovom slučaju čini ministar Hajdaš Dončić! Povlače se i „ekološki argumenti“. Ali upravo s tog aspekta moramo napomenuti da je Popovo polje vodonosac, među inim i za rijeku Omblu!

U trenutku kada je hrvatska javnost zaokupljena nastavkom izgradnje Jadransko-jonske autoceste i uoči konferenciji o Jugoistočnoj Europi, koju sutra organizira njemačka kancelarka Merkel, na kojoj će se razgovarati i o prometnim projektima, stigao je odgovor Europske komisije na pitanje zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice o nastavku izgradnje Europskog/Pelješkog mosta i stupnja pripremljenosti dokumentacije za nastavak izgradnje mosta.

„Iako je EK dala zeleno svjetlo za nastavak izgradnje Pelješkog mosta, Vlada je nažalost zanemarila ovaj vitalni projekt te ga nije izrijekom navela u strateškim dokumentima, niti je pripremila studiju izvedivosti. Podupirem izgradnju Jadransko – jonskog koridora te povezivanje Dubrovnika i na taj način, no integriranje jugoistoka Europe treba sagledati u širem geopolitičkom kontekstu,“ rekla je Šuica.

„Program za konkurentnost i koheziju 2014. – 2020. podnesen je Komisiji 21. srpnja i trenutačno je u postupku ocjene. U tom se programu izričito ne spominje projekt „Pelješki most”, ali uključen je veliki projekt gradnje cesta „Povezivanje podijeljenog područja Republike Hrvatske”, koji će biti predstavljen Komisiji za potencijalno sufinanciranje. Iz programske dokumentacije vidi se da je taj projekt trenutačno u pripremi..., No uključivanjem projekta u spomenuti program ne prejudicira se sufinanciranje EU-a,“ stoji u odgovoru Europske komisije.

„S obzirom na dinamiku rada Vlade Zorana Milanovića na povezivanju hrvatskog juga, Dubrovnik će nažalost još dugo ostati u izolaciji. Stoga, apeliram na hrvatsku Vladu da konačno izradi potrebnu dokumentaciju i preda aplikaciju za financiranje i nastavak izgradnje Pelješkog mosta, koji je prioritet!,“ zaključila je Šuica.  

Zastupnica Šuica za Dnevnik HRT-a: Jadransko – jonski koridor potreban, nastavak izgradnje Pelješkog mosta prioritet! Uoči konferencije o Jugoistočnoj Europi koja će se održati u četvrtak u Berlinu, koju organizira njemačka kancelarka Angela Merkel sa šefovima država Zapadnog Balkana, Slovenije i Hrvatske, razgovarat će se o gospodarskim i prometnim projektima s naglasakom na dovršetak Jadransko – jonskog koridora koji bi trebao povezivao talijanski grad Trst i grčki grad Patras, a prolazio bi hrvatskom obalom.

„Spoj Jadransko – jonskog koridora i koridora Vc bio bi od velike koristi za Hrvatsku, za razvoj luke Ploče i cijelog juga Hrvatske, a posebno Dubrovnika. Međutim, sada je prioritetni projekt nastavak izgradnje Pelješkog mosta, stoga apeliram na hrvatsku Vladu da konačno izradi potrebnu dokumentaciju i preda aplikaciju za financiranje i nastavak izgradnje mosta,“ istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica za Dnevnik HRT-a.

Dok SDP neumorno „zaboravlja“ na Pelješki most, eurozastupnica (i voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu) Dubravka Šuica ne prestaje se kroz institucije EU uporno zauzimati da se taj projekt i nastavi i dovrši. 

http://www.hdz.hr/vijest/eu/dubravka-suica-uputila-pitanje-europskoj-komisiji

http://www.hdz.hr/vijest/eu/na-inicijativu-dubravke-suice-dubrovacki-europarlamentarci-zajedno-za-peljeski-most

http://www.hdz.hr/vijest/eu/video-crveni-karton-reda-radi-premijeru-i-slucajnoj-vladi

SDP prodaje maglu

Ali, ne zauzima se Šuica samo za Pelješki most, nego podjednako ustrajno i za izgradnju Jadransko-jonskog koridora, odnosno autoceste do Dubrovnika. Ovih je dana, naime, Europskoj komisiji uputila pitanja o budućnosti ova dva nasušno potrebna projekta kojima bi se naša domovina (napokon) teritorijalno povezala. K tome, bili bi financirani EU novcem! No tu je uvijek SDP da projekt(e) uvede u neizvjesnost! Utvrdimo, dakle, gradivo: da je kod Grčića bilo manje glumljenog optimizma i varanja javnosti, a više znanja i rada, možda bi se u Vladinu nacrtu Operativnog programa poslanog EK i našao Pelješki most. Ali, ne! Spomenuto je samo „cestovno povezivanje juga Dalmacije“. Ma što to značilo! http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/sdp-ova-vlada-opet-zaboravila-peljeski-most

Stoga je Šuica zatražila pisani odgovor EK na sljedeća dva pitanja:

Budući da hrvatskoj javnosti Vlada RH nije dostavila potpune informacije, može li Komisija reći u kojoj je fazi projekt izgradnje Pelješkog mosta? Jesu li hrvatska upravna tijela pripremila potpunu studiju izvedivosti, analizu troškova i koristi, te druge potrebne dokumente za nastavak izgradnje mosta?

I dalje: zatražila je precizan odgovor iz kojeg fonda možemo sufinancirati nastavak izgradnje!?

A Jadransko-jonski koridor?

I što se tiče Jadransko-jonskog koridora, zatražila je odgovor od EK je li SDP-ova vlada uopće iskazala interes da se on financira EU novcem:

S obzirom na prometnu izoliranost regije te sukladno očekivanjima stanovništva kako je Jadransko-jonski koridor vitalni projekt za razvoj država jugoistične Europe, može li se EK izjasniti je li Hrvatska aplicirala za potporu pri izgradnju ovog prometnog koridora iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) te koji se koraci očekuju od Hrvatske budući da je ovaj projekt prepoznat kao žila kucavica ovog dijela Europe?

Pritom valja podsjetiti da je još početkom travnja ove godine povjerenik EK Siim Kallas u odgovoru na prijašnje Šuičino zastupničko pitanje potvrdio da Hrvatska može računati na bespovratna sredstva za autocestu do Dubrovnika! A što je „slučajna vlada slučajnog premijera“ u međuvremenu poduzela? Odgovor ćemo vrlo brzo dobiti. Crno na bijelo, iz Bruxellesa.

http://www.eppgroup.eu/hr/press-release/%C5%A0uica%3A-EU-spreman-financirati-i-autocestu-do-Dubrovnika?qt-rss_feed_group_level=0