U konačnim nacrtima Operativnih programa koje je Vlada predala Europskoj komisiji 22. srpnja navodi se potreba „cestovnog povezivanja juga Dalmacije“, no izostala je stavka o nastavaku izgradnje Pelješkog mosta i prometnog povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske. Na tu činjenicu reagirala je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica obrativši se za pomoć Europskoj komisiji.

„Predstudija izvedivosti potvrdila je kako je most najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg hrvatskog juga i zato ne vidim opravdani razlog da se u Partnerskom sporazumu s Komisijom nije našao vitalni projekt nastavaka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta. Budući da na hrvatskom jugu vlada velika zabrinutost, te s obzirom na nemogućnost dobivanja pravih informacija iz Vlade i resornih ministarstava, obratila sam se za pomoć EK,“ kazala je Šuica.

Šuica je tražila od Komisije da se pismeno očituje o tome u kojoj je fazi projekt nastavka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta, te jesu li hrvatska upravna tijela pripremila studiju izvedivosti. Također, tražila je da precizan odgovor iz kojeg fonda Hrvatska može sufinancirati nastavka izgradnje Pelješkog mosta, odnosno koje radnje Komisija očekuje od Vlade i hrvatskih ministarstava u ovoj fazi projekta.

Podsjetimo, povjerenik Europske komisije Siim Kalas potvrdio je u odgovoru zastupnici Šuici, još u ožujku 2014., kako Hrvatska može računati na bespovratna sredstva i za izgradnju Jadransko - jonskog koridora, što znači i izgradnja autoceste do Dubrovnika, zbog prometne izoliranost regije. Stoga je Šuica upitala Komisiju je li Vlada u Partnerskom sporazumu navela potrebu financiranja ovog prometnog koridora iz Kohezijskog (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) budući da je Unija prepoznala ovaj projekt kao žilu kucavicu ovog dijela Europe.  

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Dubravka Šuica, ujedno i voditeljica HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu, sudjelovat će u radu Intergrupe za vino, tradiciju i kvalitetu hrane koja se bavi pitanjima zaštite zemljopisnog podrijetla vinskih sorti i prehrambenih proizvoda te obuhvaća većinu problema s kojima se susreću vinogradari, vinari i prehrambena industrija.

S obzirom na značajnu ulogu turističkog sektora u Hrvatskoj, zastupnica Šuica priključila se i radu Intergrupe za turizam Europskog parlamenta jer ta djelatnost čini preko 15 posto hrvatskog BDP-a, i unatoč krizi generator je zapošljavanja stanovništa. Turizam nije ništa manje važna djelatnost u Uniji jer čini 9 posto BDP-a te zapošljava 10 posto radnog stanovništva.

Podsjetimo, nakon konstituiranja odbora i izaslanstva Europskog parlamenta te nakon što su izabrali Jean – Claude Junckera za predsjednika Europske komisije, zastupnici su osnovali i intergrupe koje će osigurati sveobuhvatne razmjene mišljenja i konstruktivne prijedloge europarlamentaraca, članova raznih odbora o ključnim pitanjima koja se odnose na turizam, vinarstvo, vinogradarstvo, ali i druge sektore u Europskoj uniji.

“U Hrvatskoj vinogradarstvo i turizam nisu samo gospodarske djelatnosti, nego su dio obiteljske tradicije i načina života. Budući da dolazim iz kraja gdje su turizam, vinarstvo i vinogradarstvo zastupljeni, odlučila sam se za sada priključiti intergrupama u kojima ću svojim radom pridonijeti daljnjem razvoju održivog turizma, očuvanja i povratu kulturnog naslijeđa te zaštiti zemljopisnog podrijetla, a planiram se uključiti u rad još nekih intergrupa,” najavila je Šuica.  

Danas se nažalost obilježava 101. dan otkad je više od 200 djevojaka iz Chiboka, Nigerije oteto iz njihove škole.

Od 1. – 4. srpnja WIP globalni forum žena parlamentarki (eng. WIP  - Women in Parliaments Global Forum) sazvao je ljetni sastanak za 2014. godinu u Ruandi te je pozvao na hitno oslobođenje učenica u Nigeriji. U Kigali deklaraciji, WIP je također oštro osudio i sve ostale otmice na rodnoj osnovi u posljednjih mjeseci.

WIP globalni forum žena parlamentarki podržava povratak otetih nigerijskih djevojaka.

Vratite naše djevojčice. To nije parola, nego globalna moralna obaveza.

Više na: http://www.wip-gf.net/news/kigali-declaration

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je u razmjeni gledišta s predstavnicima Europske komisije vezano uz pripremu sastanka UN-a o klimatskim promjenana koji će se održati u rujnu ove godine, a kojim će predsjedati Ban Ki-Moon. U svom izlaganju zastupnica Šuica podržala je napore Komisije po pitanju očuvanja i uspostavljanja klimatske ravnoteže te je istaknula potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se dostigli postavljeni ciljevi.

Na sjednici Odbora vodila se rasprava i o  novom globalnom sporazumu koji bi trebao biti usvojen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 2015. godine, a sve nakon neuspjele klimatske konferencije u Kopenhagenu.

Tom prigodom Šuica je naglasila kako je Europska Unija lider u ovom projektu, te da je Parlament prošle godine vrlo ambiciozno usvojio tri obavezujuća cilja do 2030., a koji se odnose na emisiju stakleničkih plinova, ukupnu potrošnju energije iz obnovljivih izvora, te energetsku učinkovitost. Naglasila je da svi sudionici nemaju jednaka pravila te da neki još nisu ratificirali niti Sporazum iz Kyota. Podsjetila je da su brzorastuća gospodarstva Kine i Indije velika prijetnja ambicioznom planu te je dodala da EU treba biti predvodnik ovog projekta u svijetu.

„Samo djelujući integrirano možemo osigurati zajednički cilj maksimalnog zatopljenja od 2℃, to možemo smanjenjem emisije stakleničkih plinova, štednom energijom iz obnovljivih izvora, te inovacijama koje će omogućiti velikim svjetskim gospodarstvima da poštuju zacrtane strateške ciljeve,“ zaključila je Šuica.

Šuica je sudjelovala i u razmjeni mišljenja s talijanskim ministrom zaštite okoliša Gian Lucom Gallettijem. Tom prigodom je naglasila da od talijanskog predsjedanja EU-om očekuje nastavak ambiciozne politike zelene ekonomije koja je postala generator radnih mjesta. 

Nakon Palma de Mallorce, Istanbula i Rima, ove godine žene liderice sastaju se na krajnjem sjeveru Njemačke, u gradu Zingst na Baltiku. Pod predsjedanjem bivše dugogodišnje zastupnice u Europskom parlamentu Doris Pack održava se Ljetna akademija žena liderica Europske pučke stranke na kojoj sudjeluje i potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica, koja je ujedno potpredsjednica Žena EPP-a.

Tema ovogodišnje konferencije glasi "Kako žene obnavljaju tržište rada: usklađivanje poslovnog i privatnog života, druga karijera, poduzetništvo i perspektive budućih politika", a naglasak će biti i na demografskim promjenama te potrebi osiguranja tržišnih politika koje će biti usmjerene obitelji. Rezultat rada prošlogodišnje akademije bila je Rezolucija o ženama u poduzetništvu, preuzimanju rizika te suočavanju s izazovima, a ista se u skladu s temom očekuje i ove godine. Rezolucija s ovogodišnje ljetne akademije bit će usvojena na Kongresu Žena EPP-a.

Podsjetimo, ovih se dana u Europskoj uniji vodi velika rasprava o imenovanju članova Europske komisije. O važnosti ravnopravne zastupljenosti žena u Komisiji predsjednike vlada država članica upoznao je Jean-Claude Juncker, predsjednik EK. Stoga i ova konferencija ide u smjeru jačanja položaja žena u poduzetništvu, ali i u politici.  

Nakon druge plenarne sjednice 8. saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu, te nakon konstituiranja odbora, hrvatski zastupnici, članovi kluba Europske pučke stranke, izabrani su u izaslanstvima Europskog parlamenta za odnose s nacionalnim parlamentima. U rujnu se očekuje konstituiranje izaslanstava i izbor predsjednika i potpredsjednika tih tijela.

Voditeljica HDZ/EPP delegacije Dubravka Šuica izabrana je u Izaslanstvo za odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH), te u parlamentarno Izaslanstvo za odnose sa Sjedinjenim američkim državama (SAD), dok je Andrej Plenković (HDZ) član Izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom i član Izaslanstva za odnose sa zemljama Magreb-a. U Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom, djelovat će i Davor Ivo Stier (HDZ), koji je i član Izaslanstva za odnose sa zemljama Afričko - pacifičke regije (ACP). Ivana Maletić (HDZ) i Marijana Petir (HSS) djelovat će u Izaslanstvu za odnose s Makedonijom, a Maletić je i članica Izaslanstva za odnose s Crnom Gorom, dok je Petir članica Izaslanstva za odnose s Izraelom.

Podsjetimo, Europski parlament 3. je srpnja potvrdio izbor članova u 20 stalnih parlamentarnih odbora i dva pododbora. Dubravka Šuica nastavit će raditi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) te je potvrđena za zamjenskog člana u Odboru za vanjsku politiku (AFET) te u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM). Član Odbora za vanjsku politiku (AFET) Andrej Plenković (HDZ) postao je i jedan od potpredsjednik toga Odbora te je zamjenik člana u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) i u Odboru za ribarstvo (PECH). Davor Ivo Stier (HDZ) član je Odbora za razvoj (DEVE) te imenovan je koordinatorom u tom Odboru, a i zamjenski je člana u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA). Zastupnica Ivana Maletić (HDZ) članica je Odbora za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) te je zamjenica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), a Marijana Petir (HSS) je članica Odbora za poljoprivredu (AGRI) te članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) kao i zamjenski član u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).

O programu rada razgovarat će se sljedeći tjedan na zasjedanju odbora u Bruxellesu.  

Skupina zastupnika Europske pučke stranke uputila je apel novom predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru da jedan od budućih povjerenika radi i na pitanjima vezanim uz europsku povijest i sjećanje na žrtve totalitarnih režima.

Europski projekt se temelji na zajedničkim vrijednostima demokracije, istine i pomirenja. Stoga je skupina zastupnika EPP-a naglasila potrebu povećanja javne svijesti oko pitanja europske povijesti i zločina koji su počinjeni za vladavina totalitarnih režima. EPP smatra da europske institucije, prije svega Europska komisija bi trebale ohrabriti vođenje rasprave o uzrocima i posljedicama totalitarnih vladavina.

U pismu upućenom Jean-Claude Junckeru naglašeno je da se pri tome ne radi o povijesnom ili emocionalnom problemu već prije svega o istinskoj i sveopćoj integraciji Europe. Apel Junckeru potpisao je i predsjednik kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber te još dvadesetak članova EPP-a među kojima su i zastupnici hrvatske HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Marijana Petir i Davor Ivo Stier.  

Pročitajte na poveznici pismo upućeno Predsjedniku Europske komisije

Natpolovičnom većinom glasova jučer je Europski parlament izabrao kandidata Europske pučke stranke Jean-Claude Junckera za predsjednika Europske komisije. Podržala su ga 422 europarlamentarca. Uoči glasovanja, Juncker je predstavio svoje političke smjernice za buduće razdoblje - „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene“. 

Juncker je naglasio da želi reindustrijalizirati Europsku uniju s 300 milijardi eura iz europskog proračuna. Plan je usmjeriti taj novac u investicije, infrastrukturu, stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast s ciljem da udjel industrije u europskom BDP-u ponovno iznosi najmanje 20 posto. 

- Potreban nam je program za jačanje gospodarskog rasta i konkurentnosti. Pogledajmo što možemo postići u praksi, ne zamarajmo naše građane međuinstitucionalnim svađama. Prestanimo kritizirati Bruxelles za sve što pođe po zlu. Ako kažete „da“ u Bruxellesu, nemojte reći „ne“ na nekom drugom mjestu. Moramo igrati kao momčad, prema načinu donošenja odluka u našoj zajednici. Želim surađivati sa svima vama u izgradnji širokog konsenzusa među institucijama EU o tome što trebamo učiniti za građane, a zatim riječi potkrijepiti djelima i ostvariti što je dogovoreno. Zbog toga, nakon razmjene stajališta sa svim političkim skupinama u novom sazivu EP-a, predlažem obnovu EU na temelju programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene.

HDZ-ova potpora Junckeru

Podsjetimo, na kongresu pučana u Dublinu u ožujku Juncker je postao kandidat pučana za predsjednika EK. Dobio je punu podršku naše stranke, a među prvima mu je čestitao Tomislav Karamarko. 

Nakon što je uputila javni apel Vladi da nominira i jednu ženu za povjerenicu Europske Komisije, zamjenica člana u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) Dubravka Šuica na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržala je kreiranje nove Direktive o porodiljnom dopustu koja će voditi računa o kompleksnosti i posebnosti država članica EU.

„Prijedlog za povlačenje Direktive je temelj za početak nove rasprave jer svih 28 članica razlikuje se po ekonomskoj snazi, ali i po stupnju demografskog razvoja, stoga je pretenciozno očekivati da jedna Direktiva riješi ovo složeno pitanje. Pozivam se i na nastupni govor predsjednika Komisije Junckera koji je rekao da će se baviti velikim projektima, a da će više odgovornosti ostaviti zemljama članicama. Stoga je potreban minimalan zakonski okvir, a ostale odrednice potrebno je staviti u nadležnosti nacionalnih parlamenata“, rekla je Šuica.

Podsjetimo, problem je nastao 2010. kada su zastupnici u Europskom parlamentu dopunili nacrt Komisije kojim bi se produžio u cijelosti plaćeni porodiljni dopust sa 14 na 20 tjedana i kojim bi se uvela odredba o zabrani otpuštanja trudnica od početka trudnoće do najmanje šest mjeseci nakon završetka porodiljnog dopusta. No, nakon što je Parlament usvojio nacrt izviješća Direktiva je bila blokirana u Vijeću, stoga se mnogi zastupnici zauzimaju za novi zakonodavni okvir.

Zastupnica Šuica europarlamentarcima je navela da plaćeni porodiljni dopust u Hrvatskoj traje šest mjeseci u punom iznosu, a idućih šest mjeseci osigurano je 50 posto plaće te je dodala da se zalaže za zaštitu majki, žena i radnica.  

Kandidat Europske pučke stranke Jean - Claude Juncker većinom glasova zastupnika u Europskom parlamentu izabran je za predsjednika Europske komisije. Juncker su podržala 422 zastupnika, 250 je bilo protiv dok je 47 europarlamentaraca bilo suzdržano.

Juncker je prije izbora utvrdio svoj plan reformi koji uključuje socijalnu-tržišnu ekonomiju, uključujući i 300 milijardi investicijskog paketa za poticanje rasta, zaposlenosti i konkurentnosti. Želja novog predsjednika Komisije je da “Trojka”- Komisija, Europska centralna banka i Monetarni fond budu demokratičniji i fleksibilniji u Paktu za stabilnost i rast ideja za stvaranja Europske energetske unije.

"Pogledajmo što možemo postići u praksi, ne zamarajmo naše građane međuinstitucionalnim svađama. Prestanimo kritizirati Bruxelles za sve što pođe po zlu. Ako kažete "da" u Bruxellesu, nemojte reći "ne" na nekom drugom mjestu. Moramo igrati kao momčad, prema načinu donošenja odluka u našoj zajednici". Mi ne bi trebali europeizirati svaki maleni problema u EU, no moramo se usredotočiti na velike probleme", komentirao je Juncker odnose Komisije s Vijećem i Parlamentom te vraćanje povjerenja građana u EU institucije.

U ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke Junckeru te zastupnicima u Europskom parlamentu obratio se predsjednik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber, koji je istaknuo: „Danas je dobar dan za Europu, jer EU je postala demokratičnija. Birači su su-odlučili, po prvi put, o najvišem položaju Europske komisije i o njezinoj političkoj orijentaciji. "(...)", Jean-Claude Juncker je pravi čovjek u pravo vrijeme, čovjek koji se zalaže za suglasje".

Weber je istaknuo da su prioriteti EPP-a za sljedeći mandat Komisije: gospodarski rast, monetarna stabilnost i više poštovanja te uvažavanje nacionalnih parlamenta.

Izvor: Europski parlament