Danas je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu pod naslovom „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?“, održanom na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.  Na okruglom stolu su sudjelovali i brojni novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji su prosuđivali o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.

Naglašavamo da je voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.

Organizator okruglog stola je Odjel novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a video poruku eurozastupnice Šuice pogledajte u nastavku:

Voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica ustrajno se, neumorno, zauzima ne samo za Pelješki most, nego i za Jadransko-jonski koridor i autocestu do Dubrovnika. Tajništvo Europskog parlamenta dodijelilo je zastupnici Dubravki Šuici dodatno članstvo u Odboru za promet i turizam (TRAN).

I stigao joj je odgovor na nedavno zastupničko pitanje o tome je li RH uopće aplicirala za financijsku potporu za izgradnju autoceste te koji se koraci očekuju od naše države s obzirom da je EU prepoznala projekt koridora kao žilu kucavicu ovog dijela Starog kontinenta.

Link: Šuica-Mogherini: Kako ćete pomoći izgradnji Pelješkog mosta i Jadransko-jonskog koridora?

Šuica - EK: Je li SDP-ova vlada uopće zatražila financiranje Pelješkog mosta i autoceste do Dubrovnika?!

Od Zagreba očekujemo prijedloge projekata!

Odgovor je u ime Europske komisije potpisao povjerenik za regionalni razvoj Johannes Hahn: - Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za gradnju dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje.

EU nudi sredstva - SDP-ova vlada ništa ne radi!

Podsjetimo da je Komisija Šuici još u travnju bila potvrdila da RH može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori.

No, nažalost, i ovaj put je - tko zna koji! - izostala reakcija aktualne družine u Banskim dvorima. Hahnov odgovor najbolje svjedoči o jadu i bijedi SDP-ove vlade i ministra prometa Hajdaša Dončića, „znamenitog“ jedino po izjavi o Dubrovniku kao „kokošinjcu“:

Eko-jajima odgovorili nekulturnom SDP-ovu ministru!

 Tajništvo Europskog parlamenta dodijelilo je zastupnici Dubravki Šuici dodatno članstvo u Odboru za promet i turizam (TRAN) u čijem resoru su važni projekti za Hrvatsku poput nastavka izgradnje Pelješkog mosta i Jadransko-jonskog koridora što će olakšati daljnje aktivnosti voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu kada se radi o spajanju juga Hrvatske s EU. U međuvremenu je stigao odgovor Europske komisije na pitanje Dubravke Šuice je li Hrvatska uopće aplicirala za financijsku potporu pri izgradnji Jadransko-jonskog koridora i autoceste do Dubrovnika te koji se koraci očekuju od Hrvatske s obzirom da je EU taj projekt prepoznala kao žilu kucavicu ovog dijela Europe.

"Hrvatska nadležna tijela još nisu zatražila financijsku potporu iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za gradnju dijelova Jadransko-jonske autoceste. Komisija očekuje da će Hrvatska podnijeti prijedloge za projekte na temelju službene prometne strategije, zajedno sa solidnim prometnim modelom. Tom se strategijom trebaju definirati glavne karakteristike infrastrukture na temelju vrste prometa i predviđene potražnje", odgovorio je povjerenik EK za regionalni razvoj Johannes Hahn.

Podsjetimo, Komisija je Šuici prethodno potvrdila da Hrvatska može računati na potporu u vidu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj kad je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog koridora od Ploča prema Crnoj Gori, a samim time i autoceste do Dubrovnika, no nažalost i ovaj put je izostala odgovarajuća reakcija Vlade.

U petak, 19. rujna održana je konferencija za medije u prostorijama Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj – u Kući Europe, na kojoj su se predstavili hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu povodom početka svojeg punog petogodišnjeg mandata. Tijekom predstavljanja, voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u novom mandatu nastavlja svoje djelovanje i rad u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane, također, zamjenska je članica u Odboru za vanjske poslove te u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova. „Nedavo sam uspjela dobiti i Odbor za turizam i kulturu, za kojem smatram da je naročito važan, ponajviše kada je riječ o povezivanju jugu Hrvatske, Jadransko – jonska autocesta, Koridor 5c, ali i nadam se i sigurnoj izgradnji Pelješkog mosta. Vjerujem da ću kroz ovaj Odbor moći artikulirati neka od ovih vrlo kompleksnih pitanja“ – istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Kako bi se demistificirao i približio rad europarlamentaraca hrvatskoj javnosti zastupnica Šuica objasnila je kako hrvatski zastupnici ne rade kao izaslanstvo Hrvatske, već kroz svoje političke obitelji. „Tako funkcionira Europski parlament i tako nam se dodjeljuju odbori i sva ostala zaduženja kao zastupnika u Europskom parlamentu. Solidno smo zastupljeni, s obzirom na neke veće europske zemlje“ – rekla je Dubravka Šuica. Hrvatska relativno mala država, s jedanaest zastupnika u odnosu na druge veće europske države koje imaju puno veći broj zastupnika. To im olakšava obuhvatiti rad gotovo svih odbora u Europskom parlamentu. „Bitno je naglasiti da je Hrvatska u tom pogledu vrlo hendikepirana, ali smatram da smo vrlo dobro pokrili sve odbore, iako to nije bilo jednostavno“ – rekla je Šuica.

U novom mandatu, zastupnica Dubravka Šuica, najviše će se zalagati za zaštitu okoliša i klimatske promjene kroz Odbor za zaštitu okolišta, sugurnost hrane i javno zdravstvo, a što se tiče Odbora za vanjske poslove bit će u delegaciji za Bosnu i Hercegovinu. „Zanima me položaj Hrvata u BiH, ali i pozicioniranje Hrvatske kao lidera u regiji, kao i pomoć ostalim zemljama koje su kandidatkinje na putu prema europskoj obitelji ili onima koje će tek dobiti status kandidatkinje da se u ovom petogodišnjem razdoblju uspiju približiti. Djelovat ću i kroz Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova, inače sa i potpredsjednica žena Europske pučke stranke i tu funkciju vidim kao normalan nastavak u dosadašnjem zalaganju“ – rekla je Šuica.

U subotu, 20. rujna održan je XIII. Opći sabor Mladeži HDZ-a u Hotelu Westin pod sloganom „Pokretačka snaga noveog vremena“. Ujednio, bila je to i proslava 24. rođendana Mladeži HDZ-a. Velikom skupu su se obratili predsjednik YEPP-a - mladeži Europske Pučke stranke Konstantinos Kyranakis, predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver, predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Na XIII. Općem Saboru Mladeži HDZ-a ponovno je za predsjednika izabran Josip Bilaver, te i dalje nastavlja voditi najjači i najbrojniji politički podmladak u RH! Nakon pobjede - izabran s 517 glasova mladih izaslanika iz cijele Lijepe Naše - Bilaver se zahvalio Mladeži na dosadašnjoj suradnji, ustrajnom radu i idejama te obećao da će nastaviti opravdavati ukazano mu povjerenje. Za dopredsjednike Mladeži HDZ-a izabrani su Joško Cebalo, Mišo Grilec, Ivan Jakšić, Tvrtko Lovrić i Marko Šimić.

Sa skupa su poslane snažne poruke koje nagovještaju sigurnu pobjedu prvo na predsjedničkim, a potom i na parlamentarnim izborima. Pobjedu koju jamči i ovo veličanstveno ozračje među mladima.

Prenosimo dio poruka iz njihovih govora:

Kolinda Grabar Kitarović: Nisam više mogla gledati kako naša prekrasna zemlja tone!

„RH nije „mala“ država, ne smijemo imati kompleks niže vrijednosti. Pa mi smo punopravna članica NATO-a i EU! Mi imamo puno pravo, a i obvezu, brinuti se o Hrvatima u BiH, našem iseljeništvu i svim nacionalnim interesima. Kada HDZ preuzme upravljanje državom, vratit ćemo Hrvatsku u pravi smjer - učinit ćemo je onakvom kakva zaslužuje biti!“ – rekla je Grabar Kitarović.

Tomislav Karamarko: Naš program jednostavno će se zvati -

„Zapošljavanje Hrvatske“ „Domoljublje je temelj svega dobrog što želimo učiniti. Domoljublje znači prvenstveno voljeti naše ljude - a oni danas teško žive „zaslugom“ SDP-ove vlade. Stoga HDZ nije sam sebi svrha, nego je mehanizam kako bi se Hrvatska gospodarski pokrenula i - zaposlila! HDZ je mehanizam i kako bi se Hrvatima osigurala ravnopravnost u BiH - našoj drugoj domovini! To su zadaće i buduće vlade i buduće, uopće ne sumnjamo, predsjednice RH.“ – rekao je Karamarko.

Josip Bilver: Prioritet - rješavanje problema nezaposlenosti mladih

Ohrabrio je mlade na putu u nove pobjede te istaknuo zadovoljstvo radom brojnih i vrijednih članova. A koji svakodnevnim ustrajnim zalaganjem dokazuju i pokazuju da im je Hrvatska uvijek na prvom mjestu! Bilaver je istaknuo da je problem nezaposlenosti mladih prioritet njegova aktivnog rada na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini - u Mladeži Europske pučke stranke (YEPP). Mladež HDZ-a - preko 65 tisuća članova! - stavit će se na raspolaganje za nove pobjede: na predsjedničkim i parlamentarnim izborima!

Često se čuje kako su odluke koje donosi Europski parlament daleko od građana, no u raspravi s povjerenikom Europske komisije za unutarnje tržište Michelom Barnierom razgovaralo se o temama koje izravno utječu na svakodnevni život građana, a svoj doprinos raspravi dala je i zastupnica Dubravka Šuica. Osim potpore zelenoj ekonomiji i borbi protiv klimatskih promjena govorilo se i o jedinstvenom digitalnom tržištu koje nije pitanje budućnosti, nego sadašnjosti te se stoga moraju ujednačiti pravila u svih 28 članica EU kako bi svim građanima bio osiguran pristup digitalnim uslugama.

"Tema koja me posebno zanima kao i građane koje zastupam je roaming, zato želim još jednom istaknuti zadovoljstvo što ćemo od 15. prosinca 2015.godine svi u Europskoj uniji imati jednake tarife i što će i to biti jedna od zajedničkih vrijednost koje dijelimo", poručila je Šuica. Jedinstveno digitalno tržište jedan je od prioriteta Junckerove Komisije i važno područje politika EU, stoga ovaj projekt treba dovršiti kako bi se ukinuo monopol u ovom području i kako bi se povećala konkurentnost malih i srednjih poduzeća.

"Nemojmo zaboraviti da su neke članice izašle iz krize upravo zahvaljujući unaprjeđenju IT sektora pa je i to jedan od razloga da se ova jedinstvena strategija podupre u svim zemljama članicama", zaključila je zastupnica Dubravka Šuica.  

Većina zastupnika Europskog parlamenta izrazili su svoju suglasnost o ratifikaciji Sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, uključujući i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini (DCFTA). Glasanje je održano danas u Strasbourgu, paralelno s ratifikacijom AA / DCFTA ugovora u ukrajinskom parlamentu (Verkhovna Rada) u Kijevu.

"Današnja ratifikacija je prekretnica u odnosima između EU-a i Ukrajine, važan i simboličan korak koji pokazuje opredijeljenost obiju strana za uspješnu provedbu i približavanja Ukrajine EU", kazao je Jacek Saryusz-Wolski, potpredsjednik EPP-a te član Odbora za vanjske poslove i izvjestitelj za Ukrajinu u Europskom parlamentu.

"Ratifikacija Sporazuma o pridruživanju je uspjeh za obje strane , Ukrajinu i Europsku uniju. Ratifikacija je održana istovremeno u dva europska grada, Kijevu i Strasbourgu - Verkhovna Rada Ukrajine i Europskom parlamentu, demokratski izabranim zakonodavnim tijelima Europske unije i Ukrajine - što predstavlja jaku simboličku poruku ukrajinskom društvu koja je dokaz dijeljenja zajedničkih europskih vrijednosti i europske sudbine. Sporazum o pridruživanju nije posljednji korak u odnsima EU i Ukrajine. Ukrajina i Europska unija imaju zajedničku budućnost , a to je budućnost koja mora biti zaštićen od vanjskog ruskog pritiska na dobrobit stanovnika Ukrajine, ali i EU ", zaključio je Saryusz-Wolski. 

Ususret konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati 23.rujna u New Yorku, u Europskom parlamentu u Strasbourgu otvorena je rasprava u kojoj je i voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci Dubravka Šuica istaknula prigodu i šanse za zelenu ekonomiju. Klima se mijenja brže od očekivanog i njen učinak će biti gori od predviđenog.

UN-ova konferencija o klimatskim promjenama bi trebala osvijestiti sve uključene sudionike kako borba protiv promjene klime ima mnogo više pozitivnih učinaka nego što se na prvi pogled može vidjeti, tu se prvenstveno misli na zelenu ekonomiju koja se polako postaje jedan od ključnih generatora ekonomskog rasta. Smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti je jedini ispravni put ako održivog razvoja. Potrebni su obvezujući ciljevi i jedinstvo, ne samo među zemljama EU nego i u cijelom svijetu. Europa je jedan od važnih globalnih igrača koja svojim primjerom mora pokazati da se borbom protiv klimatskih promjena mogu stvoriti radna mjesta.

"Zbog toga borbu protiv klimatskih promjena trebamo gledati kao priliku, ne prijetnju. Kada zemlje koje su razvile ovaj pristup pokažu njegove pozitivne strane i ekonomsko pozitivni predznak, ostali će ih slijediti da održe ekonomski korak s njima", poručila je Dubravka Šuica. Negativne klimatske promjene pridonose sve učestalijim pojavama oluja, poplava, rasta razine mora, suša te otežavaju uzgoj i pristup hrani.

"Svjedoci smo kako je moja domovina Hrvatska u zadnjih godinu dana nekoliko puta bila pogođena poplavama katastrofalnih razmjera što je izazvalo nemjerljive gospodarske i socijalne štete. Stoga apeliram da svi zajedno moramo zasukati rukave i zaštiti naš planet kako bismo osigurali budućnost onima od kojih smo Zemlju posudili", zaključila je Šuica te je dodala kako se nada da će konferencija u New Yorku osvijestiti sve sudionike da zelena ekonomija može biti generator gospodarskog rasta. 

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.

"Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.

Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.

"Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica.  

Zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, susrela se predstavnicima EDS-a zajedno s kolegama zastupnicima Davorom Ivom Stierom, Ivanom Maletić i Marijanom Petir.

EDS kao službena studentska organizacija EPP-a okuplja studente i mlade političke vođe iz cijele Europe koji promiču mobilnost, poduzetništvo mladih, e-learning te na taj način nastoje povećati obrazovne standarde.

Predsjednica  EDS-a Eva Majewski, istaknula je kako EDS okuplja 42 organizacije iz 35 zemalja, što predstavlja više od 1.600.000 studenata i mladih, uključujući i zemlje koje nisu članice EU poput Ukrajine, Izraela, Bjelorusije i Gruzije. EDS kao organizacija nastoji iskoristiti  prednosti svojih različitih članova kako bi se mladima i studentima dao jaki glas.

Dopredsjednik organizacije, Ivan Burazin iz Splita istaknuo je kako su studenti stalno izloženi određenim preprekama te im je neophodna pomoć i potpora kako bi se smanjila njihova stopa nezaposlenosti. Također, mnogi studenti ne završe studij, pogotovo mlade majke te je potreban određeni program koji bi ih ohrabrio i pružio sve vrste pomoći da ne odustanu od svog obrazovanja i ostvarivanja svojih ciljeva.

Zastupnica Šuica je pozdravila njihova nastojanja kako bi obogatili i povećali obrazovne standarde. Istaknula je kako će se nastaviti i dalje aktivno zalagati kako bi se stvorili što bolji uvjeti za kvalitetnije obrazovanje i zapošljavanje mladih. Posebno je naglasila važnost programa Erasmus+ i ˝Youth guarantee˝ koje je Europska unija razvila jer je prepoznala neiskorišteni potencijal mladih.