Pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta ovog je tjedna saslušan Johannes Hahn, austrijski kandidat za povjerenika Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju. Na saslušanju su zapaženo sudjelovali naši zastupnici - potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a (i šef Parlamentarnog izaslanstva za Ukrajinu) Andrej Plenković te voditeljica HDZ-ove delegacije u Bruxellesu Dubravka Šuica.

Za ravnopravnost Hrvata u BiH!

Cijenim rezultate rada povjerenika Hahna u području regionalne politike EU - kazao je Plenković te ga upitao kako ocjenjuje situaciju u BiH, kako vidi daljnji tijek reformi i ustavnih promjena nakon izbora koji će se u toj državi održati 12. listopada te kako namjerava pomoći jačanju položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda.

Hahn je odgovorio da će odmah nakon izbora posjetiti Sarajevo te zajedno sa svim političkim akterima i institucijama pomoći reformske procese koji će ubrzati dinamiku približavanja BiH Europskoj uniji.

Za mir i integritet Ukrajine!

Plenković će kao predsjednik Izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom tijesno surađivati s budućim povjerenikom Hahnom na približavanju te zemlje Uniji. Stoga ga je upitao kako vidi prijedlog Zakona o decentralizaciji (regije Donjeck i Lugansk) koji je predložio predsjednik Porošenko.

Hahn je odgovorio da podržava Porošenkov prijedlog jer smatra da takav koncept može pridonijeti ostvarenju mira i suživota, ali i zajamčiti teritorijalni integritet Ukrajine.

Za Jadransko-jonski koridor!

S obzirom da Hahn dobro poznaje situaciju u jugoistočnoj Europi, Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo jer će se djelokrug njegovih aktivnosti preklapati s hrvatskim vanjskopolitičkim interesima. Potom ga je pitala može li prognozirati dinamiku izgradnje Jadransko-jonskog koridora. Hahn je odgovorio:

- Jadransko-jonski koridor je potreban te je nužno i BiH prometno povezati s EU, što će biti jasan politički signal ljudima da je BiH dio Europe. Jedna od naših prioritetnih zadaća u jugoistočnoj Europi jest prometno povezivanje. To je dio strategije na putu prema EU integracijama jer ćemo na taj način povezati i ljude.

Za prava naših sunarodnjaka u Srbiji!

Na putu Srbije u EU - dodala je Šuica - važno je uvjeriti Beograd da se opredijeli za europske vrijednosti te da koketiranje s ruskom politikom, odnosno Putinom, nije put pridruživanja. 

Zaključila je da će Hrvatska, kada HDZ uskoro preuzme odgovornost za vođenje države, beskompromisno inzistirati na poštivanju prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pronalasku 1650 nestalih osoba iz Domovinskog rata i povratu kulturnih dobara otuđenih tijekom srpske okupacije.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, sudjelovala je na saslušanju Alenke Bratušek, slovenske kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije zaduženu za energetsku uniju. 

„Budući da ovisimo o ruskim energentima, pogotovo o plinu, smatram da je potrebno okrenuti se i drugim opcijama. Diverzifikacija izvora dobave štiti nas od samovolje dobavljača, koji misle da u rukama drže sve konce i da mogu metodom pritiska nametati uvjete kakve hoće“,  konstatirala je Šuica ruski monopol na dovoz plina u Europu.

Predsjednica hrvatskog izaslastva u Europskoj pučkoj stranci je naglasila da je jedna od opcija za plinsku neovisnost EU i Transjadranski plinovod, koji je važan za Hrvatsku, ali i za jugoistok Europe, jer je predviđeno spajanje na plin iz  Azerbejdžana što bi smanjio ovisnost o ruskim energentima.

„Zanima me i  imate li strategiju kojom ćete u budućnosti smanjiti ovisnost o ruskom plinu i hoće li na tu odluku utjecati vaša nekadašnja dobra suradnja s Rusijom“, pitala je Dubarvka Šuica Alenku Bratušek.

Biša slovenska premijerka u svojem odgovoru je pozdravila Transjadranski plinovod te je istaknula da je potrebno više takvih projekata kako bi se stekla energetski neovisna Unija.

Šuica je u zaključku svog izlaganja upitala Bratušek o spornim antieuropskim video isječcima u kojima Bratušek veliča i komunizam – „Smatrate li da je vrijeme da se, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta, ogradite od komunizma unutar EU i okrenete budućnosti?“

Bratušek je odgovorila da pjesma ''Viva el comunismo'' nije prokomunistička pjesma nego slovenska antifašistička pjesma, što je kod brojnih zastupnika izazvalo nevjerice.

U suradnji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko - neretvanske županije DUNEA u Europskom parlamentu 6. listopada  2014. godine otvorena je međunarodna izložba  "Stazama stećaka".  Riječ je o projektu koji obuhvaća četiri države, a financiran je od strane Europske komisije. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, u Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog, u Srbiji je obrađen lokalitet Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori lokalitet Marina šuma kod Pljevlja.

"Izložbe i projekti poput ovih obogaćuju našu kulturnu baštinu te nas istovremeno potiču i osvješćuju da krenemo u potragu za neotkrivenim blagom, među kojim će zasigurno pronaći još pokoji biser", naglasila je tijekom otvorenja izložbe Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci.

"Koliko su vrijedni  stećci pokazuje i činjenica da su dvije lokacije nominirane za popis UNESCO-ovog fonda svjetske baštine", naglasio je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko - neretvanske županije.

U isto vrijeme i na istoj lokaciji otvorena je izložba "Voštanih brodova", također u organizaciju Ureda zastupnice Šuice. Poznati dubrovački čistač gospodin Tonči Jonjić izložio je jedinstvene u svijetu makete brodova i galija izrađenih od voska. "Trgovina, a brod kao njezino glavno uporište, bila je pokretač razvoja srednjovjekovnog Dubrovnika. Stoga je model broda karake i galijuna i korišten kao motiv i inspiracija ovog izvornog suvenira. Dubrovnik je upravo po njima bio prepoznat u svijetu, a danas je pomalo zaboravljen", podsjetila je zastupnica Šuica.

Voštani modeli raznih povijesnih brodova izloženi su do 9. listopada, a među njima su dalmatinska galija, mletačka galija, trabakul, gajeta, neretvanska lađa, dalmatinski kajić, dubrovačka karaka, dubrovačka galija te jedan suvremeni brod - moderni kruzer koji je danas svakodnevna pojava u Dubrovniku.

Više pojedinosti: http://www.vostanibrod.com/hr_home.html

U organizaciji Europske komisije, delegacija predstavnika Hrvatske zajednice županija boravila je u dvodnevnom posjetu Bruxellesu i tijelima Europske unije s ciljem uspostave redovitije i konkretnije suradnje, koja je ključna za razvoj županija, općina i gradova, ali i cijele Hrvatske. Župani, odnosno zamjenici župana susreli su se u Europskom parlamentu s hrvatskim zastupnicima te razmijenili mišljenja. 

Delegacija Hrvatskog društva skladatelja u Bruxellesu je ovog tjedna sudjelovala na forumu „Meet the Authors“ kojeg je organizirala Europska udruga društava za zaštitu autorskih prava (GESAC) uz pomoć Europskog saveza skladatelja (ECSA).

Uz obraćanje brojnih uglednih imena europske politike i kulture, forum je sadržavao i panel diskusije u kojima su, uz poznate  autore, sudjelovali mnogi zastupnici Europskog parlamenta. Osnovna tema bila je utjecaj digitalne ekonomije na glazbu, skladatelje i njihova prava. Skladatelji su, kao mali poduzetnici u kulturi, prva karika u lancu stvaranja proizvoda i usluga o kojima ovise mnogi drugi stoga žele ukazati na jedinstvenost svog položaja. Oni su istodobno jezgra kreativne industrije i neizostavan faktor ekonomije u digitalnom okruženju.

Stavove hrvatskih skladatelja i njihove udruge za kolektivno ostvarivanje prava na forumu su zastupali  akademik Zoran Juranić, predsjednik Hrvatskog društva skladatelja;  Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik HDS-a i dopredsjednik ECSA-e; skladatelji Tamara Obrovac, Husein Hasanefendić Hus, Neno Belan, Pero Kozomara teNenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Oni su  se tom prilikom susreli i s hrvatskim europarlamentarcima.  Na prvom takvom druženju, održanom u veoma ugodnoj atmosferi, sudjelovali su Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Marijana Petir, Ruža Tomašić i Tonino Picula. Članovi HDS-a izložili su im svoja razmišljanja kako bi pri budućim odlukama u Europskom Parlamentu imali na umu potrebe svih hrvatskih glazbenih kreativaca.

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica danas je sudjelovala na međunarodnoj konferenciji "Rast u tranziciji u lokalnim sredinama: ključ uspjeha", koja se održala u Dubrovniku. Razvojna agencija Grada Dubrovnika Dura organizirala je konferenciju u suranju s autrijskim partnerima iz inicijstive ˝Growth in Transition˝.

Zastupnica Šuica govorila je o temi "Bottom-up: kako Europski parlament djeluje i reagira vezano za lokalne razvojne projekte". Sudionike je uvela u temu kroz ulogu i rad Europskog parlament, a navela je konkretan primjer novog europskog alata - Europska građanska inicijativa - koji je uveden nakon usvajanja Lisabonskog ugovora i omogućuje građanima da pokrenu vlastite inicijative i prijedloge za nove zakone. Prva rasprava ovakve vrste je nastala na prijedlog Europske građanske inicijative kako bi se pozvala nadležna tijela EU-a za izradu novog zakonodavstva koji bi diljem Europske unije osigurao pristup opskrbi pitkom vodom i odvodnji. Inicijativa "Right2Water" je okupila gotovo dva milijuna potpisa unutar 28 zemalja EU.

Ostali govornici bili su iz austrijskog, talijanskog i hrvatskog Ministarstva okoliša, iz austrijske inicijative ˝ICLEI˝ (lokalna samouprava za održivost), iz engleske udruge ˝Transition Network˝, austrijskog instituta ˝SERI˝ (Sustainable Europe Research Institute) te iz Grada Dubrovnika i Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA.

Nakon jučerašnjih saslušanja kandidata za povjerenike Europske komisije, među kojima je bio i hrvatski kandidat Neven Mimica, i danas se nastavilo s "razgovorima za posao". Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica sudjelovala na saslušanju Johanesa Hahna - aktualnog povjerenika za regionalni razvoj te budućeg povjerenik za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je pred Odborom za vanjske poslove odgovarao na pitanja.

S obzirom da Hahn dobro poznaje situaciju u jugoistočnoj Europi, Šuica je izrazila zadovoljstvo jer će se djelokrug njegovih aktivnosti preklapati s hrvatskim vanjskopolitičkim interesima te je pozdravila zalaganje Hahna za infrastrukturno povezivanje regije putem TNT koridora, energetskom strukturom i poticanjem investicija. Svjesna težine procjene, Šuica je pitala Hahna, može li prognozirati potencijalnu dinamiku izgradnje Jadransko-jonskog koridora.

"Spomenuli ste da u BiH raste neučinkovitost institucija, a isto tako ste rekli da će se vaša politika temeljiti na kvaliteti, ne na brzini, no ipak me zanima kako ćete uvjeriti, ne samo vodeće ljude u politici nakon listopadskih izbora, nego i građane u BiH da se reforme i članstvo u Uniji isplati," pitala je Šuica.

"Jadransko - jonski koridor je potreban te je potrebno i BiH prometno povezati s EU što će biti jasan politički signal ljudima da je BiH dio Europe. Jedna od naših prioritetnih zadaća u jugoistočnoj Europi jest prometno povezivanje što je dio strategije na putu prema EU integracijama jer ćemo na taj način povezati i ljude," kazao je u odgovoru Hahn.

Na putu Srbije u EU, rekla je je Šuica, važno je uvjeriti vodstvo da se opredijeli za europske vrijednosti i da koketiranje s ruskom politikom, odnosno Putinom nije pravi smjer ka pridruživanju. Za kraj Šuica je konstatirala kako će Hrvatska inzistirati na pronalasku 1650 nestalih osoba iz Domovinskog rata i na povratu otuđenih kulturnih dobara.

Voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, video-porukom iz Bruxellesa sudjelovala je na okruglom stolu održanom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na temu „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini - fikcija ili stvarnost?“. S obzirom na činjenicu da u EU svi narodi imaju pravo razvijati svoju kulturu i jezik, nedopustivo je odgađanje rješavanja problema televizijskog programa na hrvatskom jeziku u BiH - jedna je od poruka koju je zastupnica Šuica poslala sudionicima okruglog stola.

Prenosimo glavne naglaske iz izlaganja eurozastupnice Šuice, a cijeli video možete pogledati u nastavku:

Mali, ali značajan korak 

Hrvati u BiH trajna su briga HDZ-ovih zastupnika u EP-u, stoga ćemo nastaviti podržavati europski put BiH. U proteklom europarlamentarnom mandatu uspjeli smo skrenuti pozornost EU na neravnopravan položaj Hrvata u BiH. Očekujem da će novi povjerenik Komisije za europsko susjedstvo i pregovore o proširenju Johannes Hahn nastaviti predano raditi na tome, a za to vrijeme Hrvati u BiH mogu biti sigurni da ćemo biti njihov glas u Europi. Televizijski bi kanal na hrvatskom jeziku bio samo mali korak prema ostvarenju ravnopravnosti. Stabilnost BiH, ispunjavanjem uspostavljenih kriterija, bit će glavni uvjet na putu prema EU. Jedan od tih kriterija uključuje kulturnu i jezičnu zastupljenost te pravo informiranja na hrvatskom jeziku.

Poštivati EU standarde

Podupirem odluku Vijeća ministara BiH iz siječnja 2013. godine o uspostavi TV kanala na hrvatskom jeziku unutar bosansko-hercegovačke radio televizije, koji bi omogućio Hrvatima da koriste svoje demokratsko pravo i prakticiraju hrvatski jezik, tradiciju i običaje. U EU čak i manjine imaju pravo na kanal na vlastitom jeziku, stoga ćemo uložiti dodatne napore da se realizira osnovno ljudsko pravo! 

GLAS BH. HRVATA U EP-u

U predstavljanju programa novog petogodišnjeg mandata, kao članica delegacije za Bosnu i Hercegovinu u EP-u, zastupnica Šuica istaknula da će i dalje predano nastaviti raditi na ostvarivanju prava na ravnopravnost Hrvata u BiH.

Poštovani gospodine Mladošić,

povodom članka kojeg ste objavili na vašem portalu Dubrovnikpress od 23. rujna ove godine pod naslovom "Poučak Dubravke Šuice: Hrvatska primarni nacionalni interes ostvaruje u BiH" http://www.dubrovnikpress.hr/index.php/component/k2/item/12197-poucak-dubravke-suice-hrvatska-primarni-nacionalni-interes-ostvaruje-u-bih , ponukani smo napisati sljedeće: Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, a sve dosadašnje hrvatske Vlade naglasile su da će se zalagati da hrvatski narod u BiH kao jedan od tri konstitutivna naroda, ostvaruje svoju ravnopravnost na svim razinama i u svim državnim i lokalnim tijelima.

Zbog toga je i hrvatski nacionalni interes da Hrvati u BiH imaju i dobiju svoj RTV kanal. Zastupnica Dubravka Šuica kao voditeljica hrvatskog izaslanstva u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu jedna je od najaktivnija hrvatskih europskih zastupnika sa brojnim intervencijama koje se mogu popratiti na njezinim stranicama www.dubravka-suica.eu , na facebooku https://www.facebook.com/dubravka.suica  ili na twitteru @dubravkasuica kao i na youtube kanalu.

Zaštita hrvatskog jezika koji je postao 24. službeni jezik Europske unije dužnost je svakog hrvatskog političara. Hrvatski jezik treba njegovati i zaštiti gdje je to moguće i upravo to čini i za to se zalaže zastupnica Dubravka Šuica. Stoga osnivanje RTV kanala za Hrvate u Bosni i Hercegovini jest ne samo dobra i lijepa ideja već dio je i nacionalnih interesa Hrvata koji tamo žive ali i Hrvatske koja se zalaže za očuvanje i promicanje hrvatskog jezika na svim područjima gdje žive Hrvati, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Vojvodini, Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Dubravka Šuica nikad se nije bojala progovarati o temama od specifičnog interesa za dubrovačko područje, pa najaktivnije prati pitanje izgradnje Pelješkog mosta te Jadransko – jonskog koridora, uključivala se u pitanje naknade za proizvođače mandarina pogođene ruskim mjerama zabrane uvoza iz zemalja Europske unije i još mnoge važne teme. 

Uz poštovanje i srdačne pozdrave,

Alen LEGOVIC

Adviser/Savjetnik Press and Communication - Croatian Press Tisak i komunikacije - Hrvatski tisak EPP Group in the European Parliament

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o prijedlogu rezolucije ususret konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati u Limi od 1. do 12. prosinca ove godine.

"Doprinos smanjivanju globalnog zagrijavanja moraju dati sve zemlje bez odgode, također moramo reformirati sustav trgovanja emisijama (ETS) te osmisliti jedinstveni model za određivanje cijena ugljika, a posebice nakon konferencije o klimatskim promjenama u New Yorku kada su Kina i SAD - koji su najveći onečišćivači - iskazali volju za smanjenje emisije CO2. Europska unija je primjer koji trebaju slijediti i ostale zemlje kada se radi o kombiniranju ekonomskog rasta i smanjivanja emisije CO2," istaknula je zastupnica Šuica.

Vrijedi istaknuti da je EU smanjila emisiju stakleničkih plinova za više od 19 posto u odnosu na 1990. godinu što je u skladu s Protokolom iz Kyota, a istovremeno je BDP članica EU porastao za više od 45 posto, što potvrđuje da gospodarski rast i održivi razvoj idu zajedno.

"Podržavam cilj prema kojemu se emisije stakleničkih plinova nakon 2015. više ne smiju povećavati, a do 2050. godine razina emisije mora se smanjiti za najmanje 50 posto u odnosu na razine iz 90-ih. Moramo osmisliti dobar sustav izvještavanja, verifikacije i kontrole svih država potpisnica kako bi ih se na taj način potaklo za efikasnu provedbu sporazuma. Posebno moram naglasiti problem zemalja u razvoju koje su najmanje doprinijele povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi te su najosjetljivije na utjecaj klimatskih promjena i imaju najmanju mogućnost prilagodbe. Tako je i zemlja odakle dolazim - Hrvatska - bila više puta pogođena poplavama u kojima smo bili bespomoćni", zaključila je izlaganje Šuica.